Operacija Zelena tabla – Mala bara prva je iz serije Bitki za vojarne, koje se također nazivaju i Rat za vojarne, koje su se odigrale tijekom 1991. diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata, s najvažnijim sukobima tijekom rujna. Ova operacija se vodila u Pločama i okolici između hrvatskih snaga i JNA. U vojnom skladištu na Malim barama nalazilo se uz različita vojna oruđa i opremu i naoružanje TO Makarska, Ploče, Metkoivć i Vrgorac stavljeno pod kontrolu Armije.

Akciju je vodio nedavno preminuli general Petar Šimac, a u akciji su sudjelovali ljudi različitih vojničkih umijeća s područja Doline Neretve.

Tijek operacije

Iako je 13. rujna bio predviđen za održavanje akcije (čak je i dio operacija i započeo taj dan), slijedom okolnosti na relaciji Zagreb – Metković – Ploče, do nje je došlo tek sljedeći dan. Zahvaljujući tome, JNA je dodatno minirala i osigurala objekte i efekt iznenađenja je izostao. U subotu, 14. rujna u 18,30 sati policija je blokirala Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina, kao i sve sporedne ceste kako si se spriječio pokušaj pomoći kopnenih snaga JNA iz drugih vojarni, prvenstveno iz Splita. Svi domovi zdravlja u okolini su bili stavljeni u punu pripravnost, a bile su prekinute i sve telefonske veze u cijelom kraju. U 19,05 sati prekinuta je opskrba električnom energijom u cijeloj dolini, da bi akcija započela 10-ak minuta poslije toga. Hrvatske snage pred skladištem su dale ultimatum vojnicima za predaju, i nakon kraćih pregovora, zahvaljujući razumnosti dočasnika JNA ušle u kompleks u Maloj bari. Već za pola sata počeo je utovar opreme i naoružanja.

Zastoj u preuzimanju ostalih objekata

Zauzimanje ostalih objekata JNA u Pločama nije proteklo jednostavno kao u skladištu u Maloj bari. Poziv na predaju zapovjedništva i tehničke radionice dočekan je rafalnom paljbom. Zbog miniranog prilaza, hrvatske snage su stajale na odstojanju i nisu mogle ući u krug objekata. Jednaka situacija bila je i u luci, gdje je s minolovaca otvorena paljba kako po hrvatskim snagama, tako i po samom gradu. Zbog nedostatka vojnih sredstava i zapovijedi da se vojna plovila ne uništavaju okršaj se nije pretvorio u bitku, ali se smatra prvim pomorskim sukobom Domovinskog rata. Slično stanje bilo je i u skladištu u Tatinju, gdje je nakon odbijanja predaje otpočeo napad, ali je ubrzo prekinut zbog miniranog prilaza i prijetnji zapovjedništva JNA da će uništiti skladište.

Prekid napada na vojne objekte u Pločama
Iako je najveći dio komunikacija bio ili ometan ili u prekidu, zapovjedništvo JNA je ipak stupilo u kontakt sa zapovjedništvom Vojno pomorske oblasti u Splitu koja je zajedno sa zapovjedništvom na Visu uputila pomoć, zrakoplovstvo 97. aviobrigade čiji su zrakoplovi bili u Mostaru i Zemuniku, a o čemu su obaviještene hrvatske snage na terenu. Do 22,30 sati iz skladišta je bilo izvučen 31 kamion opreme i naoružanja, a već oko 22,45 grad su nadletjela dva zrakoplova JNA i izbacila svjetleće bombe. To je značilo prekid napada na vojne objekte, no ne i prekid ukrcaja oružja iz Male bare. Budući da je postalo jasno da se plovila neće zarobiti, napadnuti su minolovci u luci: tri su zapaljena, a četvrti je bio onesposobljen za manevar. Nakon osvjetljavanja okoline, doletjela su druga dva zrakoplova i započela raketiranje. Napadi zrakoplova su se nastavili, pa je tako tu noć izvedeno još šest napada, uglavnom na skladište u Maloj bari i okolnim cestama, u kojima je je smrtno stradala jedna osoba, dvije su ranjene, a uništena su tri kamiona i jedno osobno vozilo. Iako je plan operacije predviđao obranu neba od zrakoplova oružjem izvučenim iz skladišta, to se nije dogodilo. Dio protuzrakoplovnog oružja je onesposobila sama JNA, a drugim oružjem zbog nepoznavanja nije imao tko djelovati, tako da je nebo ostalo nebranjeno. Rano ujutro 15. rujna operacija je prekinuta.
Djelovanje pomorskih snaga JNA
Osim zrakoplova, podršku snagama JNA davale su i pomorske snage, i to raketna topovnjača, dva raketna i dva torpedna čamca koji su uplovili 14. rujna oko 23 sata. Primarni cilj im je bio onesposobljavanje čelične sajle postavljene u luci koja je sprječavala isplovljavanje minolovaca prema otvorenom moru. Djelovale su i po hrvatskim snagama (posebno na položajima na brdu Straženica) te po luci i dijelu grada. Niti jedna granata nije uspjela onesposobiti sajlu, već su je prekinuli torpedni čamci, nakon čega je cijela flota od ukupno 11 plovila isplovila u Neretvanski kanal, nakon čega su otvorili paljbu prvenstveno po hrvatskim snagama i luci.
Pregovori s agresorom
Napadi zrakoplova nastavili su se i 16. rujna, uglavnom po skladištu u Maloj bari i okolnim cestama, a nadlijetanja su se događala sve do 26. rujna. Istog dana započeti su i pregovori a osnovni zahtjev i ultimatum JNA je bio oslobađanje 12 časnika koji su zarobljeni dan prije. Kako je udovoljeno njihovom zahtjevu, napadi na grad su prestali. Ratni brodovi koji su ostali ispred grada su uplovljavali više puta odvozeći časnike i vojnike, dokumentaciju kao i oružje i gorivo iz skladišta Tatinje. Hrvatske snage su 17. rujna preuzele objekte koji nisu bili pod njihovim nadzorom. Pomorska blokada Ploča uspostavljena 17. rujna prekinuta je 23. rujna, a život u Pločama se normalizirao 25. rujna.

Rezultati operacije

Admiral Sveto Letica već 21. rujna 1991. utemeljuje ratnu luku oznake 1/1, a 5. listopada prvi novaci prve generacije s područja Neretve formiraju prvu četu mornaričko-desantnog pješaštva. Nakon nekoliko mjeseci ratna luka prerasta u pomorsko zapovjedništvo HRM za južni Jadran.

Bitka je značila veliku pobjedu, jer su hrvatske snage zaplijenile vrijednu tešku opremu (topništvo, rakete) kao i duge cijevi i streljivo iz vojnih skladišta. Procjenjuje se da je iz skladišta u Maloj bari izvučeno 4800 pušaka, 20 protuavionskih topova, 190 puškomitraljeza, 500 pištolja, te velika količina raznih drugih vrsta oružja i streljiva. U ostalim objektima JNA u Pločama zaplijenjeno je 120 kamiona i drugih vrsta vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te velike količine streljiva za pješačko naoružanje kao i velike količine granata i mina (oko 350 tona). Uzimajući u obzir da su branitelji cijele Dalmacije u to vrijeme raspolagali s oko 3500 pušaka, rezultati ove operacije postaju još upečatljiviji. Strateški promatrano, zauzimanje vojnih objekata u Pločama poremetilo je planove JNA osvajanja Doline Neretve i odsijecanja juga Hrvatske.

U spomen na ovu operaciju, Ploče su za dan grada proglasile 14. rujna, a prvi Maraton lađa, održan je 13. rujna 1998. u spomen ove operacije hrvatke vojske u nastajanju.