Upale dišnih putova vrlo su česte u dječjoj dobi. U rijetkim slučajevima je pridružen i prirođeni poremećaj imunosti. Evo što je potrebno o tome znati!
Dva su vrhunca pojavnosti upale dišnih putova kod djece:
- dob od 6-12 mjeseci: kada naslijeđena majčina antitijela nestaju, a vlastiti imunološki sustav još nije zreo
- ulazak manje djece u veće skupine: velika količina uzročnika bolesti s kojima dijete dolazi u kontakt
Dakle, postoji prirođena i stečena imunost.
Upala gornjih dišnih putova je najčešća zarazna bolest djece. Većina djece oboli 3-8 puta godišnje. 10-15% djece oboli i do 12 puta godišnje. Gotovo 80% upala dišnih putova su virusne etiologije (većinom: pharyngitis,bronchitis,sinusitis otitis). Za ove bolesti je najveća učestalost propisivanja antibiotika pa stoga oko 60% djece s običnom prehladom koristi antibiotik. Tako su akutne respiratorne infekcije su vodeći razlog dolaska u pedijatra, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Boravak djece u većim skupinama
Djeca koja polaze u kolektivni boravak s godinu dana značajno češće su sklona akutnim respiratornim infekcijama u prvim godinama boravka u kolektivu. Zatim po učestalosti infekcija slijede djeca sa polaskom u dobi od 2 godine, a značajno manje pobolijevaju djeca koja krenu u kolektiv s 3 godine života.
Na povećanje učestalosti respiratornih infekcija utječe i aerozagađenje te pasivno pušenje.
Zbog nezrelih obrambenih mehanizama pojedini virusi izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih puteva koja mogu zaostati više godina nakon preboljenja. Stoga lakše dolazi do narednih infekcija, a znaci upale su izraženiji. Kao odgovor na novu infekciju javlja se jaki otok sluznice dišnih puteva. Dolazi do opstrukcije donjih dišnih puteva koju prepoznajemo po sipnji, kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima gušećeg kašlja koji se pojačava u ležećem položaju. Gotovo sve vrste kašlja (osim prihogenog) se pojačavaju u ležećem položaju.
Tada često posežemo za lijekovima. Indikaciju za primanje antibiotika određuje liječnik. Ipak većoj uporabi antibiotika doprinosi i:
- dugotrajnost kašlja, zabrinutost roditelja i učestali posjeti liječniku
- sindrom vikenda, petkom se češće propisuju
- strah roditelja čija su djeca imala teže bakterijske bolesti
- visoka frekvencija posjeta liječniku
Što treba znati prije polaska djetea u vrtić?
Postoje određene preventivne mjere koje se mogu provoditi i tako umanjiti gore navedene rizike obolijevanja djece koja u ranoj dobi borave u velikim skupinama.
Kao prvo, nije potrebno raditi bris nosa i ždrijela, osim u situaciji kada procijeni liječnik. Ali trebamo znati da povećanoj učestalosti akutnih respiratornih infekcija doprinosi:
- rjeđe pranje ruku
- uporaba zajedničkog klasičnog ručnika i pranje posteljnog rublja rjeđe od jedanput tjedno
- prijenos bakterijskih, ali i virusnih respiratornih infekcija, u najvećem postotku je rukama.
Stoga, edukacija roditelja i dobra suradnja sa liječnikom i osobljem u kolektivu umanjuje učestalost pobolijevanja djece.
Dvije trećine djece u skupini imaju neku od bakterija u nosu zbog čega se može očekivati dugotrajno curenje nosa i kašalj što nije moguće izbjeći.
U tom periodu stvara se imunitet na navedene uzročnike. Zato je potrebno pomoći organizmu da kontrolira infekciju čišćenjem nosa, boravkom na svježem zraku, kretanjem, izbjegavanjem pregrijavanja prostora, provođenje higijenskim mjerama (pranje ruku, jednokratni ručnici i rupčići za brisanje nosa). Navedenim mjerama se omogućavaju prirodni mehanizmi obrane sluznice dišnih putova.
Sluznicu nosa treba održavati vlažnom
Sluznica na sebi sadrži sluz i protutijela koja je štite. U sluzi su uronjene trepetljike koje čiste dišne putove. Stoga se sluznica treba održavati vlažnom. Tjelesna aktivnost ubrzava disanje, pojačano strujanje zraka pospješuje čišćenje sluznice. Korisno je i vlažiti sluznicu fiziološkom otopinom ili biljnim sirupom.
Postupci koji vode k samoizliječenju
Velika većina upala dišnih puteva popraćenih kašljem prolaze spontano, bez pomoći liječnika i primjene antibiotika. Uklanjanjem sekreta iz nosa i njezinim vlaženjem pomažemo prirodnim mehanizmima obrane sluznice.
Stoga je potrebno:
- omogućiti disanje na nos
- održavati vlažnost zraka u zatvorenom prostoru
- izbjegavati pregrijane prostorije
- povećati unos tekućine
- ležati na povišenom uzglavlju
- kvalitetna prehrana
- provoditi redovito cijepljenje djeteta protiv zaraznih bolesti prema programu cijepljenja.
Upale dišnih putova kod djece su vrlo česta pojava, a boravak u velikim skupinama, neadekvatni uvjeti u prostorijama gdje djeca borave, dobra procjeljenost djece, te nehigijena najčešći su uzroci od kojih se neki uz malo truda mogu lako otkloniti.
