Izgledno je da će zamisao o ljetnom računanju vremena Benjamina Franklina iz 1784. koju je prva 1916. uvela Austro-ugarska i Njemačka, potom i Britanija, otići u povijest.

Europski zastupnici pozvat će danas Europsku komisiju da predloži prekid ljetnog i zimskog računanja vremena, a o rezoluciji će se glasati u podne. 

Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena.

U Europskom parlamentu, uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse.

Zagovornici ukidanja ističu kako, osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, pomicanje kazaljki na satu dovodi do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu. Pored toga, zagovornici ukidanja ističu kako je pomicanje sata uvedeno u cilju uštede energije, no taj cilj, prema njima, nikad nije ispunjen.

Ljetno računanje vremena široko je rasprostranjen službeni vremenski sustav u kojem se tijekom ljetnih mjeseci kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.

Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima.

Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima, piše Tportal.