Tri projekta hrvatskih arhitekata osvojila su American Architecture Prize, a među nagrađenim projektima je i jedno ostvarenje iz Hercegovine – obiteljsko imanje na Bijači, koje pripada proslavljenom hrvatskom nogometnom reprezentativcu Mariju Staniću.
Prestižna nagrada dodjeljuje se u 41 kategoriji, u svakoj je nekoliko nagrađenih. Dodjeljuje se projektima i realizacijama arhitekture i interijera u cijelom svijetu.
Obrazloženje nagrade za Obiteljsko imanje Stanić na Bijači
Kompleks obiteljskoga imanja prostire se na jednom od zapadno-hercegovačkih brežuljaka, obuhvaćajući približno 35.000 m2 površine. Program je objedinjavao brojne sadržaje – obiteljska kuća za vlasnike, kuća za goste, gospodarske građevine, kuća upravitelja (domara), voćnjak, povrtnjak, vinograd, te brojni športski i rekreacijski tereni s popratnim sadržajima. Tema matrice raštrkanih sela okolice inspiracija je za kompoziciju koju čini niz zasebnih volumena različitih sadržaja.
Sve jedinice kompozicije pažljivo su pozicionirane tako da je omogućen pogled na točke fokusa po želji investitora. Na najvišoj i najudaljenijoj točki nalaze se tri građevine čija funkcija primarno traži najbolju vizuru. (Glavna) kuća vlasnika je stoga u potpunosti fokusirana svojom dužom stranom na jugozapad.
Arhitektonski jezik je elementaran, minimalistički, puristički kako dolikuje škrtom krajoliku s naglaskom na low tech. Poveznica s graditeljskim nasljeđem ovog kraja prisutna je u odabiru materijala i arhitektonskih elemenata kao dijelova kompozicije pojedine građevine. Za parterno popločenje i pročelje korišten je (isti i jednako obrađen) kamen iz lokalnog kamenoloma vezujući se tako s kamenom „in situ“ kojeg nalazimo u starom i novom suhozidu po čitavoj parceli.
Svi otvori su uokvireni kako dolikuje kućama u tom kraju, s tim da su loggia-u dobile samo reprezentativne građevine. Samo imanje, uz sve navedene sadržaje, u potpunosti funkcionira samostalno i neovisno uzgojem poljoprivrednih proizvoda i ostalih prehrambenih namirnica. Budući da je kompleks smješten u kršu i slabo naseljenom krajoliku, ova inicijativa predstavlja pozitivni primjer razvoja malog gospodarstva koristeći ono što su nam priroda i zatečeni lokalni uvjeti dali. Arhitektura je nastojala biti integralni dio ovog koncepta.
