Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) uvedeno je 2012. godine Zakonom o poticanju zapošljavanja. Mladi, visokoobrazovani ljudi primali su naknadu od svega 1600 kn te im nisu bili plaćeni putni troškovi, 2017. od 2620 kn. Bez obzira na blage pomake unutar same mjere, stručno osposobljavanje još uvijek je izvor nezadovoljstva mladih koji vide da ih se tako izrabljiva na tržištu rada.

Nezadovoljstvo mladih preraslo u inicijativu Vrijedim više. Razgovarali smo s inicijatorima, koji su za petak 15. rujna organizirali prosvjed na Trgu svetog Marka u Zagrebu.

‘Ova mjera nanosi nepravdu mladima’

Iza prosvjeda i inicijative ‘Vrijedim više’ stoje Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Matica Hrvatskih sindikata (MHS).

Kao cilj prosvjeda inicijatori navode:

Zalažemo se za politike koje će unaprijediti položaj mladih na tržištu rada i vratiti dostojanstvo radu mladih… Kratkoročno, naš je glavni cilj ukidanje mjere ‘stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa’ (tzv. SOR) i povratak pripravništva kao standardnog načina ulaska mladih u svijet rada… U javnosti se stvarao dojam da SOR nema alternative, a pripravništvo kakvo je nekad postojalo kao da je zaboravljeno. No sve više mladih danas shvaća da im se ovom mjerom nanosi nepravda i spremni su o tome govoriti…

SOR nema temeljnih radnih prava

Najveći problem SOR-a je što obezvređuje rad mladih. Nakon 12 ili 17 godina školovanja mladima govorimo kako njihov rad nije vrijedan radnog odnosa, nego samo osposobljavanja uz naknadu u razini minimalne plaće pritom bez temeljnih radnih prava.

Kakvu poruku time šaljemo o njihovoj vrijednosti, i o vrijednosti obrazovanja? Poslodavcima, i to onima koji posluju s profitom, istovremeno plaćamo besplatnu radnu snagu, umjesto da ih potičemo da cijene svoje radnike i ulažu u njih., komentiraju iz inicijative.

Iskustva osoba koje su prošle SOR vrlo su raznolika. Nekima je mjera koristila, no mnogi nisu dobili pravo osposobljavanje, jer nema prave kontrole toga što se tijekom SOR-a zapravo događa.

Važno je napomenuti kako se veliki broj mladih osjeća obezvrijeđeno, radeći za naknadu koja im ne omogućuje samostalan život, te pritom bez prava na bolovanje.

Treba istaknuti i problem osoba starijih od 30 godina, koje ne mogu koristiti SOR, a bez radnog iskustva koje bi im dao SOR ne mogu pristupiti stručnim ispitima, koji su pak uvjet  za zaposlenje u svojoj struci. Normalno je da se pitaju zašto im je ova država plaćala školovanje, da bi im potom zatvorila put dalje, ističu u inicijativi.

Pravi problem nastaje upravo nakon odrađenog SOR-a. Veliki se broj mladih nakon odrađenog SOR-a vraća na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Čini se kako se problem nezaposlenosti mladih bez iskustva, prebacio na nezaposlenost mladih s godinu dana radnog iskustva.

Poslodavci među mladima traže samo osobe na SOR-u. Za odgovornije poslove još nemaju dovoljno iskustva, a na poslovima koji predstavljaju prve stepenice u karijeri u struci nudi se samo SOR.

Umjesto pripravništva, koje je nudilo put u stalni radni odnos, poslodavci na istim radnim mjestima samo rotiraju mlade osobe na SOR-u. A kako i ne bi, kad im država to nudi, a svi zajedno plaćamo.’, komentiraju iz inicijative Vrijedim više.

 

Piše: Iva Pavić (zagreb.info)