Proizvodnja struje u vlastitom kućanstvu, definiranje njezine cijene i potrošnje, nije nikakva apstrakcija. Dapače, postat će ubuduće još lakše izvedivo ako se usvoji Zakon o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora koji predlaže Most i sljedeći ga tjedan upućuje u standardnu proceduru, odnosno e-Savjetovanje. Zakon je razradio Ante Čikotić, inženjer strojarstva i Mostov vijećnik u Splitu.
Prijedlog zakona je posebice namijenjen malim kupcima električne energije – građanima, te malim i srednjim poduzetnicima koji jednostavnim administrativnim postupkom za ugradnju mikrosolara postaju proizvođači struje za vlastite potrebe.
– Osim što se potrošačima na ovaj način osigurava mogućnost samoopskrbe i ulaganja u dugoročnu energetsku neovisnost kućanstva, realno je očekivati da će, ako se usvoji ovaj naš zakon, Hrvatska prestati uvoziti električnu energiju. Svjesni smo stoga da bi se ovom našem prijedlogu mogli usprotiviti neki veliki “igrači”, odnosno uvoznici, no ovo se jednostavno mora shvatiti kao jedna natpolitička priča i doprinos Mosta energetskoj neovisnosti Hrvatske. Ne izmišljamo toplu vodu, model koji predlažemo prisutan je u posljednje vrijeme u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj i izvrsno funkcionira – objašnjava Ante Čikotić iz Mosta, predlagač spomenutog Zakona.
Limit – 10 kilovata
Administrativni postupak za proizvođače dosad je, prema njegovim riječima, bio izuzetno kompliciran, a model godišnjeg obračuna zahtjevan, pa su investitori u takav oblik samoopskrbe bili tek istinski zaljubljenici, o čemu govore i brojke. Naime, prema podacima HROTE-a (Hrvatski operator tržišta električne energije op.a.), trenutačno je na popisu 1311 postrojenja koja su u sustavu poticanja za korištenje obnovljivih izvora energije.
– Našim prijedlogom planirano je godišnje priključenje do 100 megavata mikro proizvodnih postrojenja, što bi bilo dovoljno za 20 do 25.000 kućanstava. Maksimalna snaga postrojenja ograničena je na 10 kilovata, koliko bi jedno kućanstvo moglo utrošiti tijekom godine da bude na nuli. Sve iznad toga bi se, naravno, plaćalo. Onaj tko bude crpio električnu energiju iz sunca, logično, više će je proizvoditi ljeti, a trošiti zimi. Plan je da u propisanim administrativnim rokovima od 15 dana kupac dobije mogućnost izmjene svojih elektroenergetskih uvjeta i bude spreman za instalaciju i samoopskrbu. Treba naglasiti da u ovom našem modelu nije dozvoljena prodaja kilovata velikim opskrbljivačima – napominje Čikotić.
Spas za siromašne
Na pitanje koliko će jedno kućanstvo trebati izdvojiti za ugradnju mikrosolara, naš sugovornik odgovara da je riječ o investiciji “teškoj” osam do deset tisuća eura. Već za pet do najviše osam godina takvo bi se ulaganje trebalo početi isplaćivati…
– Očekujemo da će država i jedinice lokalne samouprave u ovu svrhu nuditi tzv. zelene kredite s niskim kamatama. Osim toga, korisnici će rate kredita otplaćivati onim novcem kojim bi, inače, podmirivali utrošak električne energije da nisu ugradili mikrosolare. Ovo je investicija za cijeli život, i to ne samo za obiteljske kuće, već i za stambene zgrade. Ugradnjom solara iz sredstava pričuve, stanari iz obnovljivih izvora dobivaju energiju za lift ili javnu rasvjetu i na taj način racionaliziraju troškove – govori Čikotić.
Ideja o mikrosolarima rješava i problem energetskog siromaštva, napominje predlagač iz Mosta.
– Malo je poznato da županije sufinanciraju ogrjev za ekonomski ugrožene korisnike. Nevelik iznos od prosječnih 950 kn po korisniku izgleda potpuno drugačije kad kažemo da je taj oblik pomoći u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. koristilo 3271 građana u iznosu od 3.202.450 kuna. Prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike u 2016. godini naknadu za ugroženog kupca energenata dobilo je 68.077 korisnika, što je ukupno 126 milijuna kuna.
Taj novac dolazi od naknada koje financiraju drugi građani kroz tzv. solidarne naknade i postao je opterećenje kojemu se ne vidi kraj. Ono što predlažemo jest da se taj novac uloži u ugradnju mikrosolara za otprilike 7000 energetski siromašnih kućanstava godišnje, kojima bi se račun električne energije sveo na nulu i tako dugoročno riješio problem – kaže Čikotić i naglašava kako je zakon, odnosno mjera koju predlaže Most, po mjeri građana, dok za velike proizvođače očekujemo početak prave tržišne utakmice.
Piše: Linda Perić
