-

Posljednji lovci na jegulje: “Bile su nekada hrana za siromašne…”

Mirne vode rijeke Norin koja izvire u Prudu pokraj Vida, a ulijeva se u Neretvu, u Kuli Norinskoj, kraju nadaleko poznatom po kvalitetnoj jegulji i tog su poslijepodneva remetili tek lagani povjetarac i hitri žablji skokovi u modro zelenu vodu sa lopoča za koje se priroda pobrinula uredno ih rasporediti uz šipražje uzduž obale.

Norin

Lovili su je, kako mi je pričala moja baba Mare moji preci, moj pradjed Mate tamo početkom dvadesetog stoljeća bio je poznati lovac na jegulje. Uvuklo ti se to pod kožu od malih nogu. Uz oca sam svaki dan odlazio na Norin i postavljao vrše i trate. Bio je to moj hobi, moja igra od djetinjstva – priča nam Gojko Bezer (66) iz Momića u Kuli Norinskoj, jedan od posljednjih lovaca na jegulje u ovom kraju.

Svaki dan sve manje jegulja

Velik je Norin i u njemu ima za sve nas. Samo nas je svakim danom sve manje baš kao i jegulje – nastavlja Gojko dok iz trate (mreže) ponosno pokazuje ulov. Bit će, kaže za društvo i dobar neretvanski brudet od jegulja i žaba, a bit će i za prodati koje kilo, jer mirovina je mala, a živjeti se treba. Jegulja je pravi specijalitet pa je i njena cijena veća čak i od zubatca, lignje, lubina, škampa. Tražena je i za kilogram se prodaje za 170 kuna. Do svoje petnaeste godine lov na jegulje Gojku je bio svakodnevni hobi. Lovilo se tada na parangal i udicu.

Najvažnije je strpljenje

Život nas nije mazio, ali i danas su mi pred očima slike kada sam znao, a davno je to bilo unazad pedeset godina, na tristo udica uloviti više od sto jegulja. Kako je to bilo gledati i uživati, po nekoliko jegulja samo na jednoj udici. E, to je bio posao, a ne danas ostaviš vrše po mjesec dana i čekaš jer najvažnije ti je oboružati se sa strpljenjem, a ona će, ako je ima, doći. “Jegulja je “ruparica”, traži rupu, lagano se kreće i vreba ni sama nije svjesna da kad prođe prvi završnjak vrše i kada uroni u drugi uži završnjak povratka joj nema, priča nam ovaj šezdesetšestogodišnjak koji ne krije kako se ovaj hobi baš kao i jegulja uvuče pod kožu, usadi ti se u krv.

Svaki dan nas lovca na jegulje je manje na vodi, a prije je bilo i krađa vrša i trata jer bilo je puno lovaca – nastavlja svoju priču Gojko dok spretno iz mreže vadi jegulje i stavlja ih u burače te ponovno vraća u vodu, a burače nisu ništa drugo nego dijelovi veš mašine.

Ovoga sam se dosjetio jer voda kroz rupice može prolaziti, a jegulji je dovoljna voda jer se ona hrani jajašcima riba, ribljom mlađi, malim punoglavcima, jajašcima žaba, insektima, crvićima. Ovako u burači može dugo stajati – dodaje. Samo se dugo ne može zadržati jer brzo završi kao specijalitet u nekom od restorana. Dobra je kaže na brudet, ali ništa manje ukusna nije na ražnju ili ako je velike sa gradela. Jegulje se love tijekom cijele godine. Ipak najbolje su u proljeće od polovine ožujka do srpnja i od kolovoza pa sve do studenog. I baš one jesenske su, kaže Gojko najbolje. Srebrenice ih zovu jer se srebrene, pune su i velike.

Komorani i vidre

– Ujesen je najbolja uz raštiku. Pa kad je raštika upola gotova dodaje se jegulja i kuha. Potom se izvadi i sprema na salatu uz malo soli i kap ulja. To je bila sirotinjska hrana naših starih, a sada je specijalitet. A tek suha jegulja “pizanica” koja se stavlja u sol dva tri dna, a onda pod piz još dva dana, a potom se suši na dimu dva mjeseca. Suhu je se potom kuha i sprema na salatu. Ona se ne može presušiti, ona ima svoju masnoću, ukusna je i pravi je specijalitet. Dobra je i tako osušena na gradela. To vam je “momićki pršut” – kroz šalu će.

Sve vrijeme našeg razgovora Gojko nije dangubio, s njim u barci obišli smo nekoliko mjesta na koja je postavio vrše i trate da vidi ima li ulova. I isplatilo se niti jedna trata ni vrša nije bila prazna. Neke je Gojko tek obišao, vratit će se za dan dva jer očekuje kako će vrša biti i punija. Od njega saznajemo kako nema pravila gdje stavljati vrše i trate.

Uz kraj, po sredini i ne bi trebalo navraćati nego svako petnaestak dana da nije grabežljivaca. Komorani su ptice koje obitavaju u ovom kraju, a znaju zaroniti i do pet metara dubine. Imaju oštar kljun s kojim spretno unište vršu i pojedu jegulju. Tu su i vidre koje ako se domognu vrše od nje malo ostane baš kao i od jegulje. Što oni ne pojedu to otpliva u vodu. Zato je potrebno češće obilaziti vrše i trate – priča nam Gojko otkrivajući i najmanje tajne ovog zanata, jer lako je otkriti, puno teže je loviti, a umijeće uloviti ovakve komade jegulje s kojima se s ponosom dići, malo tko u ovom kraju može.

Ljubav i adrenalin

Nikada nije dosta loviti, to je ljubav, adrenalin, lijepo je kad u vrši vidiš puno jegulje. Lovili su je moji stari majka i otac. I ja ću sve dok budem mogao u barku, od vrše do vrše, od trate do trate. Još dvadeset godina najmanje – poručuje. Jer nije se tek tako starom lovcu “odmaknuti” od norinske vode. Još dugo će u svojoj barci laganim zaveslajima tek potiho obilaziti svoje postaje i vraćati se kući punih vrša…

Piše: Vedrana Bekavac Šuvar/24sata

Kilometarske kolone vozila na graničnim prijelazima Gabela Polje i Doljani

Vrhunac je sezone kupanja i velike su gužve na graničnim prijelazima na ulazu u Metković. Od jutros satima čekaju putnici koji u Hrvatsku namjeravaju ući preko međunarodnih graničnih prijelaza Gabela Polje i Doljani.

U Doljanima je kolona u oba smjera između staroga MGP Doljani i novoizgrađenoga na Đumruku od 8 sati ujutro. Evo kako je to izgledalo oko 14 sati.

Čapljinski portal capljina.net je prije nekoliko sati objavila snimku iz zraka koju su danas snimili u Gabela Polju. I na tom graničnom prijelazu se satima čeka ulazak u Hrvatsku. S Hrvatske strane tijekom jutra nema zastoja u prometu. Gužve na hrvatskoj strani nastaju tijekom kasnoga popodneva kada se kupači vraćaju s mora.

 

 

Prva medalja za Hrvatsku: Vanesa Tot srebrena u kanuu

Jutros, trećega dana Europskog prvenstva u kajak kanu maratonu Metković  nastupaju seniori i seniorke.
Veseli nas rezultat Brođanke Vanese Tot koja je u kategoriji C1 (kanu jednoklek) osvojila drugo mjesto!
Prvo i treće mjesto je osvojile su Ukrajinke Babak Liudmyla i Honcharova Maria.
Dodjela medalja je bika iza 12 sati u Gradskom parku.

METKOVSKA CIPOLIJADA Miris cipola na žaru po šesti se put širio ulicama grada

Kažu da je srpanj stađun za lov na cipole u Neretvi koji tada iz mora ulaze u rijeku, osobito kada su jake vrućine kao ovih dana. Ali nikad se ne zna… vrime zna brzo okrenit, a za njim i cipoli.

Ali običaj je običaj i ne valja ga kršiti! Stoga su naši ribari ovih dana pojačano bacali brumu nizvodno od Veletrnižnice jer trebalo je uloviti dovoljno cipola za 6. Metkovsku cipolijadu koja se održava u Sportskoj ulici.

Osim količine, gledao se i na kapitalce jer tri najveća donose nagrade. Ovoga puta je to pošlo za rukom Velimiru Galovu koji je s cipolom od 760 g osvojio prvu nagradu. Druga je nagrada pripala Nikiju Obradoviću čiji je cipol težio 675 g, a treća mlađahnom Anti Obradoviću za ulov težak 650 g.

U ime metkovskih ugostitelja nagrade je dodijelio Tomislav Miletić. Oni su uz Turističku zajednicu organizatori Cipolijade. A nagrade su osigurali UOSI Prijatelj i TL Tommy.

Okupilo se u Sportskoj ulici podosta svijeta što zbog cipola na žaru, što zbog Grupe Narona koja je drmala domaćim hitovima. Među njima su bili i gosti iz svijeta kajaka i kanua koji ovih dana sudjeluju u Europskom prvenstvu o čemu smo već dosta izvještavali. Zatekli smo i poznatog sportskog novinara Juru Ozmeca, glavnog urednika Sportske televizije koja osigurava prijenos Europskog prvenstva iz Metkovića u virtualne sfere.

Ni iznimno napeta utakmica četvrtine finala Svjetskoga prvenstva između Brazila i Belgije nije se mogla suprostaviti mirisu cipola sa žara koji se širio Sportskom, a i oni zagriženiji ljubitelji najvažnije sporedne stvari došli su na svoje: uredno su na vrijeme zauzeli mjesta na štekatima kafića gdje se mogao gledati prijenos utakmice i tako su kompromisno bili na Cipolijadi i Svjetskom prvenstvu.

Što na kraju reći? Vidimo se i dogodine… a kako je bilo ove, ostat će zabilježeno na našim fotografijama koje smo nastojali uskladiti s novim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vele, skužaj, ipak si pobjednik!

FOTO Danas smo mogli gledati nastupe naših veslača na EP u kajak-kanu maratonu

U jutarnjem dijelu programa drugoga dana Europskog prvenstva u kajak-kanu maratonu u Metkoviću veslane su četiri utke, a popodne nas još očekuje jedna u kategoriji K1 (kajak jednosjed) za muškarce s kojom završava juniorski dio prvenstva.

U 8 sati su startale juniorke u kategoriji K2 (kajak dvosjed) u kojoj su prvo i treće mjesto zauzele Mađarice (Tofali Viktória/Rugasi Csilla; Nagy Viktória/Bartos Zsófia), a druge su bile Talijanke (Isotta Teresa/Guiliano Petra. Naše reprezentativke sestre Leona i Nataly Pavlesin su bile osme. Mađarice su stazu dugu 19 km prešle za 01:22:56.05.

Nakon djevojaka veslali su juniori u kategoriji C1 (kanu samac) u kojoj su dominirali Poljaci Borgiel Mateusz (prolazno vrijeme 01:46:48.04) i Gluza Patryk. Treći je bio Portugalac Maciel Sérgio. Naš Bruno Kumpez nije uspio završiti utrku u dužini 22,6 km.

U 10 sati je bio start treće utrke u kategoriji K2 (kajak dvosjed) za juniore. Stazu dugu 22,6 km najbrže su izveslali Mađari Mercz Marcell / Horvath Ádám za 01:34:23.04. Drugi su bili Francuszi Labbe Briac / Mille Lois, a treći Scammell William / Bell James. Hrvatski dvojac Aračić David / Folvarek Denis zauzeo je četrnaesto mejsto.

Nakon njih su veslali juniori u kategoriji C2 (kanu u paru). Najbrži su opet bili Mađari Vass Zoltán / Bucsi Bence. Oni su stazu dugu 19 km prešli za 01:28:29.72. Drugi su bili Portugalci Vicente Leonardo / Aamaral Rodrigo, a treći Poljaci Klos Adrian / Ludwiczak Grzegorz. Hrvati Erceg Darko / Kolunđžić Rafael su bili sedmi.

Popodne u 17 sati se vozi zadnja juniorska utrka u kategoriji K1 (kajak jednosjed) s kojom završava juniorski dio prvenstva. Sutra i prekosutra su na rasporedu utrke za seniore.

Foto: Stane Klemenc

Odobren projekt Vrata Neretve vrijedan 14,05 milijuna kuna

Riječ je o projektu čija se jezgra nalazi u Pločama i obuhvaća uređenje vrha Trovro s jedinstvenom turističkom atrakcijom Zračnim orguljama te rekonstrukciju tzv. Stare škole u Baćini i postavljanje turističke infrastrukture na Baćinskim jezerima. Samo za ove dvije investicije predviđeno je 8 milijuna kuna.

Autor ideje o Zračnim orguljama je Željko Škorić, a cjelokupni koncept projekta je napisala današnja državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković. Posebnu ulogu prilikom ishođenja potrebnih suglasnosti imala je Kristina Šetka, dipl. agronom iz Ploča koja danas radi u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU te ravnateljica Razvojne agencije DNŽ Melanija Milić koja je pripremila prijavu na Javni poziv.

Projektom će se financirati:

Glavni projekt za zahvat uređenja posjetiteljskog centra Vrata Neretve i planinarskog doma – rekonstrukcija škole u Baćini;

Glavni projekt i geodetska podloga za zahvat uređenja edu-eko kompleksa na brdu Trovro u Rogotinu;

Idejno rješenje i parcelacijski elaborat za stručni sadržaj postavljanja i uređenja promatračnice za živi svijet s edukativnim sadržajem na Baćinskim jezerima;

Idejni projekt za uređenje edu-eko vrta u sklopu Osnovne škole fra Ante Gnječa u Staševici,

Te glavne aktivnosti projekta na području Ploča:

Uređenje Posjetiteljskog centra Vrata Neretve i planinarskog doma – rekonstrukcija škole u Baćini vrijedna 3,123 milijuna kuna;

Uređenje edu-kompleksa na brdu Trovro u Rogotinu 3,326 milijuna kuna

Postavljanje i uređenje promatračnice za bioraznolikost s edukativnim sadržajem na Baćinskim jezerima 657 tisuća kn i

Uređenje edu-eko vrta u sklopu Osnovne škole fra Ante Gnječa u Staševici 147 tisuća kn.

U okviru projekta planirano je organiziranje radionica, ispunjavanje indikatora za praćenje posjeta, rad sa učenicima i stanovništvom te turistička promocija,

Riječ je drugom velikom projektu iz OP-a Konkuretnost i kohezija. Podsjetimo, nedavano je ugovoren i desetak milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje Poduzetničkog inkubatora u Pločama koji je radio isti tim ljudi.

Foto: rogotin.hr

Podravka povlači dio asortimana smrznutog povrća s tržišta

Podravka je na svojim web stranicama objavila da povlači dio asortimana smrznutog povrća na tržištu Hrvatske proizvedenog do 20. lipnja, zbog sumnje o mogućem mikrobiološkom odstupanju.

Radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite svojih potrošača, Podravka je na vlastitu inicijativu donijela odluku o povlačenju dijela asortimana smrznutog povrća na tržištu Hrvatske proizvedenog do 20. lipnja ove godine, navode iz Podravke.

Riječ je o proizvodima Mladi grašak 450 grama, Grašak mrkva 450 grama, Mahune žute 450 grama, Špinat 450 grama, Povrće za francusku salatu 450 grama, Kraljevski mix 450 grama, Ljetni mix 400 grama, Brokula 400 grama, Minestrone 400 grama, Raskošni mix 450 grama, Meksički mix 400 grama, Mahune zelene 450 grama, Povrće za juhu 400 grama.

Pozivaju potrošače koji eventualno posjeduju spomenute proizvode da se obrate na besplatni potrošački telefon 0800 08 08, svakim radnim danom od 8 do 15 sati.

EU-VJEŽBA DEMOKRACIJE: Jeste li za ukidanje ljetnog računanja vremena?

Europljane se pita žele li da se zadrži ljetno računanje vremena ili da se ukine tu po mnogima dvojbenu praksu, po kojoj se šest mjeseci u godini satove pomiče sat vremena unaprijed. U istraživanju se može sudjelovati ovdje, ali stranica je zbog opterećenja povremeno nedostupna.

Europska komisija pokrenula je konzultacije koje traju do 16. kolovoza. Zanima je žele li Europljani zadržati ljetno računanje vremena ili ne i vole li više ljetno ili zimsko računanje vremena.

Konzultacije su pokrenute na zahtjev Europskog parlamenta u veljači kao i građana i nekih država članica. U ožujku, 73 posto ispitanih Nijemaca kazalo je da bi radije da se ljetno računanje vremena ukine, po anketi njemačkog osiguravajućeg društva DAK. No malo ih to očekuje u idućih pet godina.

Ljetno računanje vremena uvedeno je u nekoliko europskih zemalja radi čuvanja energije tijekom Prvog svjetskog rata.

Europski propisi nalažu da se u satovi u EU-u pomaknu naprijed za sat vremena zadnje nedjelje u ožujku i vrate sat vremena natrag zadnje nedjelje u listopadu.

NAJAVA Dođite u Gradski park, sudjelujte u veselim igraonicama i nagradnim igrama!

U sklopu Europskog prvenstva u kajak kanu maratonu, tijekom vikenda će se na Trgu kralja Tomislava predstaviti svima nam poznati Nacionalni park Krka, biser bioraznolikosti i ljepote.

Osim info pulta, ekipa iz NP Krka će u Gradskom parku organizirati različite igre kao što su koodbojka, kružić-križić i podna igra na travi, šišmiš-lov, pitalice… 

Posjetitelji štanda mogu nešto i naučiti o NP Krka i rijeci Krki, pa mogu osvojiti i prigodne nagrade. Igre su namijenjene svim uzrastima, od naših najmlađih do onih koji se mlado osjećaju, zato dođite na Trg kralja Tomislava i u Gradski park u subotu i nedjelju.

Podržite kajakaše i kanuiste, naučite nešto novo i igrajte se – možda i osvojite neku nagradu!

Grmoja: Što je s Dnevnom bolnicom u Metkoviću? Kujundžić: Kasni zbog greške Županije!

Jučer je u Saboru zastupnik Nikola Grmoja upitao ministra zdravlja što je s projektom Dnevne bolnice u Metkoviću i kada će biti u funkciji. Pri tome ga je podsjetio na predizborno obećanje dano u vrijeme lokalnih izbora kada je tadašnjem kandidatu HDZ-a D. Milanu poslao pismo u kojem je tvrdio da je sve riješeno, od financiranja do medicinskog osoblja. Od tada je prošlo više od godinu dana, a od projekta još nema ništa.

Ministar Milan Kujundžić je odgovorio da će bolnica biti, kao i ona u Zagvozdu, ali da je projekt Dnevne bolnice Metković od strane Dubrovačko-neretvanska županije predimenzioniran i da je 1800 kvadrata prostora nepotrebno te se treba smanjiti na realnu mjeru. Zbog te greške od strane Županije cijeli projekt kasni, a trebao bi biti financiran iz sredstava EU-fondova. Ministar je ponovio da će metkovska Dnevna bolnica funkcionirati u sklopu OB Dubrovnik te će se na taj način riješiti problem liječnika i drugog medicinskog osoblja.

Pretpostavljemo da financiranje, ako se kvalitetno napravi aplikacija na EU-fondove, ne bi trebao biti problem. Ali postavljamo pitanje liječnika. Kako će OB Dubrovnik osigurati liječničke timove za buduću Dnevnu bolnicu u Metkoviću kada i sama ima kronični nedostatak specijalista i drugog medicinskog osoblja. OB Dubrovnik mjesecima ponavlja iste natječaje na koje se nitko ne javlja, čak se nude i dodatne pogodnosti za one liječnike koji žele raditi u dubrovačkoj bolnici.

Razlog je jednostavan, Hrvatskoj nedostaje tisuće liječnika i medicinskog osoblja, osobito specijalista. Mladi liječnici su vrlo traženi u bogatim europskim bolnicama, kod nas je prosječna dob liječnika sve starija i ubrzano odlaze u mirovinu. Zbog toga jedan dio liječnika iz Metkovića odlazi dodatno raditi u OB Dubrovnik.

Ipak, nadamo se da će projekt Dnevne bolnice Metković, koja bi u stari trebala biti svojevrsna poliklinika, dijagnostički centar, a ne bolnica u pravom smislu riječi, uspjeti jer je to potreba građana kojima su prve bolnice u Dubrovniku i Splitu.

https://www.youtube.com/watch?v=DkH93xNGkmI

 

 

Zadnje objavljeno