{"id":102124,"date":"2020-05-20T08:06:27","date_gmt":"2020-05-20T06:06:27","guid":{"rendered":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?p=102124"},"modified":"2020-05-20T08:06:27","modified_gmt":"2020-05-20T06:06:27","slug":"bajke-o-hrvatskoj-proizvodnji-hrane-su-gotove-uvoz-hrane-nikad-veci-a-imamo-viska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/bajke-o-hrvatskoj-proizvodnji-hrane-su-gotove-uvoz-hrane-nikad-veci-a-imamo-viska\/","title":{"rendered":"Bajke o hrvatskoj proizvodnji hrane su gotove: Uvoz hrane nikad ve\u0107i, a imamo vi\u0161ka"},"content":{"rendered":"

Bajke o sve ve\u0107oj hrvatskoj samodostatnosti u proizvodnji hrane, koje su nam proteklog mjeseca servirali iz resornog Ministarstva, uobi\u010dajene su do travnja kada HGK objavljuje cjelovite podatke o godi\u0161njem uvozu i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.<\/p>\n

A prema njima, u 2019. uvezli smo proizvoda u vrijednosti od 3,4 milijarde eura (oko 25 milijardi kuna) ili za 2,7 milijardi kuna (oko 366 milijuna eura) vi\u0161e nego 2018. godine. Istodobno smo izvoz pove\u0107ali na 2,17 milijardi eura, \u0161to je u odnosnu na 2018. oko 140 milijuna eura vi\u0161e, ali kada se sve zbroji, vanjskotrgovinski deficit u hrani narastao je \u010dak 23 posto, a pokrivenost uvoza izvozom lani je pala 3 posto, sa 67 na 64 posto, pi\u0161e novac.jutarnji.hr<\/a><\/p>\n

Te neumoljive i upozoravaju\u0107e brojke samo su dio slu\u017ebene statistike bez ra\u010dunanja onoga \u0161to se doga\u0111a u sivoj zoni neregistriranog prometa mesa, vo\u0107a i povr\u0107a.<\/p>\n

Najsvje\u017eiji primjer kojemu svjedo\u010dimo dogodio se kada su zbog zatvaranja restorana u vrijeme mjera zbog koronavirusa proizvo\u0111a\u010di janjetine i odojaka ostali dva mjeseca s velikim vi\u0161kom mesa.<\/p>\n

Odgo\u0111ena vjen\u010danja, krstitke, pri\u010desti i ostale proslave stvorili su vi\u0161ak od nekoliko desetaka tisu\u0107a janjaca u Lici i Gorskom kotaru, ali proizvo\u0111a\u010di nisu \u017eeljeli sniziti cijenu mesarima i ugostiteljima kada se nabava donekle dovela u normalu. Tek ne\u0161to mu\u0161kih janjaca po\u010deli su prodavati po 20 posto ni\u017eoj cijeni, a \u017eenke su ostavili kako bi pro\u0161irili stado i proizvodili mlijeko.<\/p>\n

Potro\u0161a\u010di, dakle, nisu dobili ni\u017eu cijenu, iako se janjetina iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske u travnju i svibnju prodavala za trgova\u010dke centre po vi\u0161e od 30 posto ni\u017eoj cijeni jer oni proizvode to meso za tr\u017ei\u0161te, a ne za rasplod.<\/p>\n

Visoko na listi<\/h4>\n

Dok su cijene mesa u EU padale u vrijeme krize zbog poreme\u0107aja na tr\u017ei\u0161tu, kod nas su uglavnom rasle, pa \u010dak i za doma\u0107e svinjsko meso koje tradicionalno najvi\u0161e uvozimo po stanovniku u EU.<\/p>\n

Tako je i lani na uvoznoj listi vode\u0107e svinjsko meso, svje\u017ee ili rashla\u0111eno, s oko 83 milijuna kilograma vrijednih 207 milijuna eura, slijedi gove\u0111e svje\u017ee i zamrznuto za 98,5 milijuna eura, potom meso peradi i jestivi otpaci za 54 milijuna eura. Mesa i klaoni\u010dkih proizvoda lani smo ukupno uvezli za 416,2 milijuna eura, odnosno za 36 milijuna eura vi\u0161e nego 2018. godine.<\/p>\n

Jedino ribom, zahvaljuju\u0107i mjerama u akvakulturi i Cromarisu, popravljamo vanjskotrgovinsku bilancu. Ribe smo izvezli za 173 milijuna eura (svje\u017ee i rashla\u0111ene za 111 milijuna eura), a uvezli smo je za 141,1 milijun eura.<\/p>\n

\n

Neumoljive i upozoravaju\u0107e brojke:<\/strong><\/p>\n