{"id":110522,"date":"2020-11-29T09:36:25","date_gmt":"2020-11-29T08:36:25","guid":{"rendered":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?p=110522"},"modified":"2020-11-29T13:10:37","modified_gmt":"2020-11-29T12:10:37","slug":"foto-marin-vijenac-prvi-u-nizu-vrhova-zabe-u-okruzenju-krda-poludivljih-konja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/foto-marin-vijenac-prvi-u-nizu-vrhova-zabe-u-okruzenju-krda-poludivljih-konja\/","title":{"rendered":"FOTO Marin vijenac – prvi u nizu vrhova \u017dabe – u okru\u017eenju krda poludivljih konja"},"content":{"rendered":"

Ho\u0107e li Vidonje u skoro vrijeme postati Konjsko<\/strong>? Tako se, naime, zove selo u kli\u0161kom zale\u0111u koje se prvi put spominje u 11. st. u darovnici kralja Zvonimira koji je ovo malo kra\u0161ko polje darovao splitskoj nadbiskupiji najvjerojatnije za pa\u0161njak za konje i goveda u Kampima<\/em> i Livodama<\/em>. U istu svrhu su ga koristili stanovnici kli\u0161ke tvr\u0111ave, a u vrijeme osmanlijske okupacije na uzvisini ispod vrha Ko\u0161tak je sagra\u0111ena i turska kula koju je nakon Kandijskoga rata (u drugoj polovici 17. st.) zaposjela i dogradila plemi\u0107ka obitelj Tartaglia<\/a> (izvorno Jakovli\u0107) koja je bila u posjedu cijeloga mjesta uime ratnih zasluga.<\/p>\n

Vratimo se na Vidonje! Jedan od ljep\u0161ih pogleda na Neretvanski dolinu<\/strong> pru\u017ea se s prvoga u nizu vrhova planine \u017dabe (najvi\u0161i vrh Sv. Ilija, 955 m), Marina vijenca<\/strong> (507 m). Stara staza koja je s markacijama pretvorena u planinarsku po\u010dinje jo\u0161 u Mlini\u0161tu, ali se u kra\u0107oj verziji mo\u017ee po\u010deti od Gomila, od kapelice sv. Liberana, pored kojih se nalaze ilirske gomile, na prijevoju s kojega puca pogled na vidonjsku prodolinu i Neretvansku dolinu.<\/p>\n

Staza je manje zahtjevna, osim kada se do\u0111e pod sam vrh, a uspon od Liberana traje manje od jednoga sata – \u0161to je \u010dini pogodnom i za mla\u0111e planinare.<\/p>\n

Uz stazu se nalaze mali kameni kri\u017eevi i vigure<\/em>, a na samom vrhu kri\u017e visok 7 metra kojega su 1995. su osmislili i postavili srednjo\u0161kolski u\u010denici i mje\u0161tani pod vodstvom pok. nastavnika i planinara Tomislava Zup\u010di\u0107a – Zupe\u00a0 povodom odr\u017eavanja velikoga skupa, Dana dalmatinskih planinara<\/a><\/strong>, na Vidonjama. Blagoslovio ga je mje\u0161tanin, nadbiskup Marin Bari\u0161i\u0107.<\/p>\n

U maloj dolini izme\u0111u Marina vijenca i susjednoga Trovora se nalazi lokalitet Lokvica, malo kra\u0161ko poljce u kojem se nalazi izvor vode po kojem je i dobilo naziv.<\/p>\n

Za\u0161to bi Vidonje moglo postati Konjsko? Od posljednjega uspona prije nekoliko godina, iznenadio nas je broj konjskih krda<\/strong> \u0161to mirno pasu na padinama Male \u017dabe i po njivama u podno\u017eju. Primijetili smo tri odvojena krda s otprilike 50 konja zanimljivih, \u0161arenih boja, kao da se nalazimo na podru\u010dju nekoga indijanskoga plemena. Njihovo pona\u0161anje nije ba\u0161 pitomo, rekli bismo poludivlje: nisu dozvolili da im se previ\u0161e pribli\u017eimo. Ako se njihovo razmno\u017eavanje ovako slobodno nastavi, a moglo bi jer nema predatora koji bi ih ugro\u017eavali, mo\u017eda bi trebalo razmisliti o promjeni naziva ovoga drevnoga lokaliteta.<\/p>\n

Preporu\u010dujemo \u0161etnju do Marina vijenca s kojega se pru\u017ea neodoljiv pogled, osobito u ovo vrijeme kada vi\u0161e slu\u0161amo o tome \u0161to je zabranjeno, a manje \u0161to bi bilo dobro mimo zabrana. Mi preporu\u010dujemo boravak na otvorenom<\/strong> jer koristi tjelesnom i duhovnom zdravlju.<\/p>\n\r\n