Ve\u0107ina \u010dlanova Odbora za zapo\u0161ljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta. usvojila je rezoluciju kojom se tra\u017ei da \u010dlanice EU moraju osigurati radnicima pravo na u\u010dinkovito prekidanje veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, te pozvala Europsku komisiju i na pripremu direktive budu\u0107i da to pitanje nije izrijekom inkorporirano u pravo EU.<\/p>\n
Za rezoluciju o ovom pitanju koje se nametnulo s pove\u0107anim brojem radnika od ku\u0107e uslijed pandemije koronavirusa, glasao je 31 \u010dlan Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdr\u017eano.<\/p>\n
U obja\u0161njenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove zastupnika u Europskom parlamentu koji tako\u0111er ukazuju na sve izra\u017eeniju potrebu da mogu\u0107nost isklju\u010divanja s posla bude temeljno pravo, da radnicima bude dopu\u0161teno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdr\u017eati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem e-maila nakon isteka radnog vremena.<\/p>\n
Prema podacima Europske zaklade za pobolj\u0161anje radnih i \u017eivotnih uvjeta Eurofound, od izbijanja pandemije u \u010dlanicama EU vi\u0161e od tre\u0107ine zaposlenika radi od ku\u0107e.<\/p>\n
\u010cinjenica je da je i prije pandemije digitalizacija otvorila sve vi\u0161e prostora za mobilnost i seljenje posla izvan ureda i njegovo obavljanje u bilo koje vrijeme, kao i da se kroz nacionalne regulative i kolektivne ugovore ve\u0107 provla\u010di ova problematika, no tek sada se ozbiljnije otvara pitanje utvr\u0111ivanja granice izme\u0111u posla i privatnog \u017eivota na razini cijele EU.<\/p>\n
Kultura \u201cuvijek uklju\u010denosti\u201d i sve ve\u0107e o\u010dekivanje da bi radnici trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno utjecati na ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, fizi\u010dko i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n
Jedinstven europski pravni okvir ne postoji, a prvi idu\u0107i korak u ugra\u0111ivanju ove rezolucije u regulativu bit \u0107e izglasavanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u sije\u010dnju idu\u0107e godine, a nakon odobrenja zastupnika bit \u0107e upu\u0107ena EK i \u010dlanicama EU kako bi bila ugra\u0111ena u njihove regulative.<\/p>\n
Hrvatska je po Eurostatovu istra\u017eivanju iz 2019. ina\u010de bila na samom za\u010delju u EU po u\u010destalosti rada od ku\u0107e. Prije pandemije je od doma uvijek radilo samo 1,9 posto, a ponekad pet posto zaposlenika. No, ne postoje istra\u017eivanja koliko radnika poslodavci kontaktiraju izvan radnog vremena.<\/p>\n
Na europskoj razini procjenjuje se, pak, da su u vrijeme pandemije oko 20% zaposlenika i 14% zaposlenica poslodavci kontaktirali u slobodno vrijeme, a postotak raste s visinom funkcije zaposlenika. Najvi\u0161e je \u2018labavo\u2019 radno vrijeme izra\u017eeno u sektoru nekretnina i komunikacija, no obuhva\u0107a i razna administrativna i tehni\u010dka zanimanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ve\u0107ina \u010dlanova Odbora za zapo\u0161ljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta. usvojila je rezoluciju kojom se tra\u017ei da \u010dlanice EU moraju osigurati radnicima pravo na u\u010dinkovito prekidanje veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, te pozvala Europsku komisiju i na pripremu direktive budu\u0107i da to pitanje nije izrijekom inkorporirano u pravo EU. Za rezoluciju o […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":111087,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,290],"tags":[],"class_list":{"0":"post-111086","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-politika"},"yoast_head":"\n