Od ovog tjedna na Wall Streetu se trguje pitkom vodom. Ulaga\u010di imaju priliku kupiti terminske ugovore, tj. mogu se kladiti na cijenu vode bez fizi\u010dke kupovine ili prodaje. Taj novitet trebao bi omogu\u0107iti po\u0161tenije formiranje cijena vode koja je u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u proteklih godinu dana poskupjela sto posto. No kako to obi\u010dno bude, \u010dim je neka roba na burzi, ulaga\u010dima je u interesu da njena cijena raste, \u0161to u kombinaciji s privatnim sustavima opskrbe vodom u SAD-a mo\u017ee dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica.<\/p>\n
Iako voda pokriva oko 70 posto povr\u0161ine cijelog planeta, samo 2,5 posto \u010dini slatka voda, od \u010dega je tek 31 posto u teku\u0107em stanju, a 69 posto je zale\u0111eno. Od cjelokupne godi\u0161nje potro\u0161nje vode, 70 posto otpada na poljoprivredu, 19 posto ode na proizvodnju energije, a 11 posto na vodu za pi\u0107e i sanitarije.<\/p>\n
Oko 11 posto stanovnika Zemlje koristi vodu izravno iz prirode dok je zabrinjavaju\u0107e to da 35,9 posto ljudi ispu\u0161ta otpadne vode direktno natrag u prirodu, bez ikakvog zbrinjavanja toksina. Najve\u0107i problemi u svjetskoj opskrbi vodom su njena nejednaka distribucija koja se pro\u0161irila zbog nagle urbanizacije, tehni\u010dki problemi u dostavi, skupa desalinizacija morske vode te nepovoljni hidrolo\u0161ki ciklus s previ\u0161e ili premalo padalina, zbog \u010dega oko dvije milijarde ljudi \u017eivi na podru\u010djima oskudice vode, tj. na raspolaganju im je manje od 2,7 litara na dan. Daljnjih 1,6 milijardi ljudi suo\u010dava se s oskudicom vode zbog ekonomskih razloga, tj. dr\u017eava im je ne mo\u017ee osigurati. U pitanju su zemlje Latinske Amerike, Jemen, Pakistan, dijelovi Irana i Iraka te jako velik dio cijelog afri\u010dkog kontinenta.
\nHrvatska je, s druge strane, iznimno bogata pitkom vodom. Prema podacima Eurostata, na tisu\u0107u stanovnika raspola\u017ee s 28.800 kubika vode, a slijede nas Finska i \u0160vedska s oko 20.000 kubika vode po tisu\u0107u stanovnika. Procjenjuje se da cijela zemlja raspola\u017ee s 26 milijardi kubika vode, godi\u0161nje potro\u0161imo oko milijardu kubika, a 90 posto pitke vode dobivamo iz podzemnih izvora. Vodom je u Europi najbogatija Norve\u0161ka te na 1000 stanovnika raspola\u017ee s 46.500 kubika, a dobro stoji i Srbija s 24.500 kubika. UNESCO-ov izvje\u0161taj o dostupnosti vode smje\u0161ta Hrvatsku me\u0111u pet najbogatijih u Europi i 40 najbogatijih zemalja u svijetu.<\/p>\n
U Europskoj uniji najlo\u0161ije stoje Malta, Cipar, Poljska i \u010ce\u0161ka, a najve\u0107e probleme u opskrbi ima London, \u010dije su vodovodne cijevi u proteklih \u0161est godina pucale vi\u0161e od 36.000 puta – glavnina sustava napravljena je jo\u0161 u viktorijansko doba (krajem 19. stolje\u0107a), zbog \u010dega su enormni gubici pitke vode na dnevnoj bazi i sustav jednostavno nije pratio golem rast stanovni\u0161tva glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva.<\/p>\n
Mi\u0161ljenja je da Hrvatska treba upisati pravo na vodu u Ustav jer je ona temeljno ljudsko pravo i jer bi se tako onemogu\u0107ilo stjecanje vlasni\u0161tva te privatizacija usluga u odnosu na pi\u0107e i sanitarnu uporabu i zato \u0161to je za\u0161tita voda jedna od tradicionalno prepoznatih vrijednosti zakonodavstva Hrvatske jo\u0161 od 19. stolje\u0107a.
\nKonkretno, na primjeru Slovenije, koja je konstitucionalizirala pravo na vodu u studenom 2016., u ustav su dodani idu\u0107i \u010dlanci: Svatko ima pravo na pitku vodu; Izvori vode su javno dobro kojim upravlja dr\u017eava; Izvori vodi namijenjeni su odr\u017eivoj i trajnoj opskrbi stanovni\u0161tva pitkom vodom i vodom za sanitarnu uporabu i u tom dijelu nisu dio tr\u017ei\u0161ta (nisu tr\u017ei\u0161no dobro); Opskrbu pitkom vodom i vodom za sanitarnu uporabu osigurava dr\u017eava preko lokalnih jedinica, i to neposredno i neprofitno.<\/p>\n
U Hrvatskoj je peticiju za upisivanje prava na vodu u Ustav lani pokrenula stranka Most, a kako sada stoje stvari, potpisalo ju je tek ne\u0161to vi\u0161e od 7000 ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od ovog tjedna na Wall Streetu se trguje pitkom vodom. Ulaga\u010di imaju priliku kupiti terminske ugovore, tj. mogu se kladiti na cijenu vode bez fizi\u010dke kupovine ili prodaje. Taj novitet trebao bi omogu\u0107iti po\u0161tenije formiranje cijena vode koja je u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u proteklih godinu dana poskupjela sto posto. No kako to […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":111180,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,290],"tags":[3298,5855],"class_list":{"0":"post-111179","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-politika","9":"tag-voda","10":"tag-vodu-u-ustav"},"yoast_head":"\n