Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti europske zemlje kojima prehrana \u010dini zna\u010dajniju stavku u ku\u0107nim bud\u017eetima gra\u0111ana od 18,3 posto koliko te\u017ei u potro\u0161nji ku\u0107anstava u Hrvatskoj. Ve\u0107i udjel tro\u0161ka za prehranu imaju Rumunjska, Litva, Estonija i Bugarska. Rumunjima hrana i bezalkoholna pi\u0107a odnesu rekordnih 26 posto godi\u0161nje potro\u0161nje, dok \u0107e Bugari, kako se \u010dini, brzo (pre)sti\u0107i Hrvatsku jer im na hranu odlazi 18,4 posto potro\u0161nje ku\u0107anstava.<\/p>\n
Pro\u0161le su godine, objavio je Eurostat, ku\u0107anstva u Hrvatskoj na hranu potro\u0161ila malo vi\u0161e od sedam milijardi eura ili 53,6 milijardi kuna. Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu lani potro\u0161ilo 1780 eura ili 13.204 kune \u0161to je vi\u0161e od dvije lanjske mjese\u010dne prosje\u010dne pla\u0107e od 6457 kuna.<\/p>\n
Prehrana je ko\u0161tala 13,3 posto bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) i samo je u Rumunjskoj prehrana te\u017eila vi\u0161e BDP-a, dok je u mnogim zemljama po stanovniku potro\u0161eno vi\u0161e novca nego u Hrvatskoj, \u0161to i nije \u010dudno jer su mnogima i standard i BDP znatno iznad hrvatskih. Podsjetimo, po paritetu kupovne mo\u0107i mi smo posljednjih nekoliko godina predzadnji u Uniji, samo su Bugari slabiji od nas.<\/p>\n
Kompletna pro\u0161logodi\u0161nja potro\u0161nja hrvatskih ku\u0107anstva te\u017eila je lani 293,6 milijardi kuna ili 39,6 milijardi eura. Koliko je osobna potro\u0161nja va\u017ena za BDP dovoljno govori to \u0161to je hrvatski BDP iznosio lani 402 milijarde kuna ili 54 milijarde eura. Tako je potro\u0161nja gra\u0111ana te\u017eila \u010dak 73 posto godi\u0161njeg BDP-a \u0161to je nakon gr\u010dkih 76 posto BDP-a najve\u0107i udjel u cijeloj Europskoj uniji.<\/p>\n
Premda je potro\u0161nja ku\u0107anstava golema u usporedbi s BDP-om i me\u0111u vode\u0107ima je u Uniji, potro\u0161nja po stanovniku je pri dnu te je lani iznosila 9730 eura i po tom parametru manju potro\u0161nju imale su pro\u0161le godine Slova\u010dka, Poljska, Ma\u0111arska, Letonija i Rumunjska koja ima najmanju potro\u0161nju po stanovniku u Uniji od 7110 eura.<\/p>\n
Prosje\u010dna potro\u0161nja na razini cijele Europske unije iznosi 52,6 posto BDP-a, po stanovniku Unije te\u017ei 16.390 eura, \u0161to je \u010dak 130 posto vi\u0161e od hrvatske potro\u0161nje po stanovniku. Na razini Europske unije najmanji udio potro\u0161nje ku\u0107anstava u BDP-u od 28 posto ima Irska, njema\u010dka ku\u0107anstava tro\u0161ila su polovicu BDP-a, slovenska 55 posto, \u010de\u0161ka 48 posto…<\/p>\n
Poznata je stvar da prehrana u bogatijim zemljama \u010dini manju stavku u potro\u0161nji, \u0161to je zemlja bogatija to hrana odnosi manje prihoda, i obratno, \u0161to je zemlja nerazvijenija i siroma\u0161nija, to hrana vi\u0161e zna\u010di za njezine stanovnike. Gra\u0111anima koji \u017eive boljim standardom u bogatijim zemljama, najve\u0107a su stavka stanovanje i re\u017eijski tro\u0161kovi. Lani su tako najamnine, komunalije, elektri\u010dna energija, voda i plin, ku\u0107anstvima u Europskoj uniji odnijeli gotovo \u010detvrtinu kompletne potro\u0161nje, po stanovniku 3850 eura, dok je prehrana iziskivalo gotovo dvostruko manju potro\u0161nju od 13 posto i na spizu je po stanovniku oti\u0161lo 2130 eura.<\/p>\n
Na stanovanje i re\u017eije najvi\u0161e su tro\u0161ili Finci \u2013 29 posto kompletne potro\u0161nje ili 6270 eura po stanovniku, a Malte\u017eani najmanje, 12 posto ili 1800 eura po stanovniku. Hrvatska se sa 16 posto od svih tro\u0161kova i 1580 eura potro\u0161nje po stanovniku nalazi u skupini \u010detiriju \u010dlanica s najmanjom potro\u0161njom za stanovanje. Tro\u0161kovi prijevoza hrvatskim ku\u0107anstvima \u010dinili su lani 9,4 posto svih tro\u0161kova ili 3712 eura, a manje je, tek 6,5 posto ukupne potro\u0161nje imala lani samo Slova\u010dka. Najvi\u0161e su na prijevoz tro\u0161ili Slovenci, \u010dak 17 posto svih tro\u0161kova.<\/p>\n