Iako kampanja za lokalne izbore slu\u017ebeno po\u010dinje tek za 15-ak dana, ona neformalna traje mjesecima. Usporedno s velikim planovima, projektima i obe\u0107anjima tipi\u010dnim za izbore, lokalne vlasti trenutno su zaokupljene (i) daleko prizemnijim brigama i ra\u010dunicama.<\/p>\n
U prvom redu to su trenutno one vezane uz povrate poreza na dohodak za \u0161to \u0107e za dva-tri mjeseca ove godine lokalni prora\u010duni zbog olak\u0161ica za mlade trebati osigurati znatno vi\u0161e novca nego lani. Problem je \u0161to dio gradova ba\u0161 i nema jasnu sliku koliko vi\u0161e, a taj porez, pa i povrat, im je zna\u010dajna stavka.<\/p>\n
Usto, na vratima su i rokovi za vra\u0107anje lanjskog beskamatnog zajma Ministarstva financija koji je gradovima, op\u0107inama i \u017eupanijama dan na raspolaganje na ime pada prihoda uslijed koronakrize odnosno Vladinih mjera odgoda, obro\u010dnih pla\u0107anja i\/li oslobo\u0111enja pla\u0107anja poreza i doprinosa.\u00a0 Radi se o pribli\u017eno 1,2 milijarde kuna odobrenih do godine dana. Dok je\u00a0 dio \u201clokalaca\u201d ve\u0107 vratio tu pozajmicu, neki \u0107e morati posegnuti za jo\u0161 jednom premosnicom.<\/p>\n
Ministar financija Zdravko Mari\u0107 u vezi s povratom poreza<\/strong> na dohodak je ve\u0107 potkraj velja\u010de najavio kako bi on ove godine trebao krenuti u svibnju<\/strong>, odnosno ne\u0161to ranije nego obi\u010dno. Ra\u010duna se da \u0107e povrat poreza ove godine mogao prema\u0161iti dvije milijarde kuna, pri \u010demu je efekt olak\u0161ica za mlade prvotno procjenjen na oko 700 milijuna kuna.<\/p>\n Procjene su i da \u0107e pravo na tu olak\u0161icu imati oko 260 tisu\u0107a zaposlenih u dobi do 30 godina (koji su pla\u0107om zahva\u0107eni poreznim \u0161karama), s tim da bi se onima do 25 godina trebao vratiti cjelokupni pla\u0107eni porez na dohodak od nesamostalnog rada, a onima izme\u0111u 25 i 30 godina polovica.<\/p>\n Tako bi npr. onima s neto pla\u0107om oko 8000 kuna ili oko 12.000 bruto, ako su dobi do 25 godina, na ra\u010dune za koji mjesec moglo sjesti i 19.000 kuna, a ako su bli\u017ee 30. godini, upola manje.<\/p>\n Kako je za mnoge gradove porez na dohodak klju\u010dni prihodni oslonac, pove\u0107ani povrati mnogima su nemalo dodatno optere\u0107enje.<\/p>\n U svakom slu\u010daju, gradovi jo\u0161 nemaju preciznu sliku pla\u0107a po dobnoj strukturi, ali Ministarstvo financija sad ve\u0107 zacijelo ima a\u017euriran pregled, a to zna\u010di da \u0107e se uskoro pokazati i jesu li efekti olak\u0161ica za mlade ve\u0107i ili manji od prvotne procjene od 700 milijuna kuna. \u017deljko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradona\u010delnik Zapre\u0161i\u0107a ka\u017ee kako su standardni povrati u slu\u010daju Zapre\u0161i\u0107a iznosili pet, \u0161est milijuna kuna, a ra\u010duna da bi ove godine mogli iznositi izme\u0111u osam i devet.<\/p>\n Ina\u010de, na razini svih lokalnih jedinica u Hrvatskoj pandemijska je 2020. zaklju\u010dena s nepunih 28 milijardi kuna prihoda, \u0161to je \u010detiri posto ili 780 milijuna manje u odnosu na prethodnu godinu.<\/p>\n Pritom su u \u017eupanijama prihodi pove\u0107ani, na razini op\u0107ina pad je bio neznatan, a utjecaj koronakrize najvi\u0161e se osjetio na gradskim prora\u010dunima. Prihodi njihovih prora\u010duna okopnili su za milijardu kuna ili oko 5,8 posto.<\/p>\n Uz Zagreb koji je izgubio najvi\u0161e prihoda u apsolutnim iznosima, postotno je najve\u0107i pad zabilje\u017eio Dubrovnik, a iznadprosje\u010dno su prihodi pali i nekim drugim jadranskim gradovima na \u010dije prora\u010dune turizam ima izra\u017eeniji utjecaj.<\/p>\n