{"id":124177,"date":"2021-10-17T16:06:01","date_gmt":"2021-10-17T14:06:01","guid":{"rendered":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?p=124177"},"modified":"2021-10-17T16:06:37","modified_gmt":"2021-10-17T14:06:37","slug":"ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/","title":{"rendered":"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! – odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika"},"content":{"rendered":"

Tjednik Hrvatska rije\u010d<\/a> je pisao kako se u ud\u017ebeniku S re\u010di na dela<\/em>\u00a0\u2013\u00a0Gramatika srpskog jezika za osmi razred osnovne \u0161kole\u00a0<\/em>skupine autora (izdava\u010d BIGZ \u0161kolstvo, 2021.), navodi da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini ju\u017enoslavenskih jezika, a da \u00bbHrvati, Bo\u0161njaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bo\u0161nja\u010dki i crnogorski\u00ab. O takvim navodima, koji se nalaze i u drugim ud\u017ebenicima u Srbiji, te o kriterijima za podjelu jezika i razlikama izme\u0111u hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika razgovarali su s dr. sc. Domagojem Vidovi\u0107em<\/strong>, voditeljem podru\u017enice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkovi\u0107u.<\/p>\n

Domagoj Vidovi\u0107 (1979., Metkovi\u0107) diplomu profesora lingvistike i hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti stekao je 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je ujedno i doktorirao 2011. godine. Voditeljem je Odjela za onomastiku i etimologiju od 2020., i metkovske podru\u017enice IHJJ-a od 2014. godine. Predmetom je njegova u\u017eega zanimanja onomastika na rubnim hrvatskim prostorima i akcentologija. Objavio je tri samostalne knjige i tri u suautorstvu, tridesetak izvornih znanstvenih radova i sudjelovao na desetak me\u0111unarodnih znanstvenih skupova. \u010clanom je Hrvatskoga filolo\u0161kog dru\u0161tva, Odbora za onomastiku HAZU-a i Odbora za dijalektologiju HAZU-a, te ICOS-a, Me\u0111unarodnoga vije\u0107a za onomasti\u010dke znanosti. Kao jedan od autora\u00a0\u0160kolskoga rje\u010dnika hrvatsk<\/em>og jezika<\/em>\u00a0dobitnik je nagrade Grada Zagreba 2013. Dobitnik je godi\u0161nje dr\u017eavne nagrade za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti Hrvatskoga sabora za 2014. godinu. Godine 2016. dobio je nagradu\u00a0Narona<\/em>\u00a0u podru\u010dju znanosti koju dodjeljuje Grad Metkovi\u0107. \u010clanom je Radne skupine Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skup\u0161tine Grada Zagreba, od 2020. vanjski je \u010dlan Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena, a iste godine uvr\u0161en je u popis nacionalnih stru\u010dnjaka za predmetno podru\u010dje standardizacija zemljopisnih imena te savjetovanje u podru\u010dju hrvatskoga standardnog jezika u sklopu suradnje s hrvatskim prevoditeljskim odjelima Slu\u017ebe za hrvatski jezik u Europskoj komisiji.<\/p>\n

Kako komentirate podjelu jezika u ud\u017ebenicima u Srbiji za osme razrede u kojima se negira postojanje hrvatskog jezika?<\/strong><\/p>\n

Kao prvo, autori bi ud\u017ebenika trebali u njih ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice, a pisati ne\u0161to \u0161to ne postoji ni u doma\u0107oj ni u svjetskoj literaturi, a da pritom nitko od autora nije svjetski ugledan slavist, najbla\u017ee je re\u010deno preuzetno. Naime, u starijoj su se doma\u0107oj slavisti\u010dkoj literaturi neko\u0107 ju\u017enoslavenski jezici dijelili na zapadnu, sredi\u0161nju i isto\u010dnu skupinu. Zapadnu je skupinu \u010dinio slovenski, isto\u010dnu makedonski i bugarski, sredi\u0161nju hrvatski, srpski te bo\u0161nja\u010dki i crnogorski (tada se bo\u0161nja\u010dkome i crnogorskome jo\u0161 nije priznavala samobitnost). Autori su ud\u017ebenika, dakle, cijelu sredi\u0161njeju\u017enoslavensku skupinu proglasili srpskom. Kad govorimo o stranoj slavisti\u010dkoj literaturi, izdvojit \u0107u tek primjer\u00a0Enciklopedijskoga rje\u010dnika Brokgauza i Efrona<\/em>\u00a0(1890. \u2013 1907.), napisane prije stvaranja Jugoslavije i njezine jezi\u010dne politike kojom se nastojalo stvoriti jugoslavensku naciju. Autor natuknice\u00a0Irinarh<\/strong>\u00a0Nikolajevi\u010d Polovinkin<\/strong>\u00a0(1863. \u2013 1914.), ruski slavist koji se specijalizirao za slavenska narje\u010dja, dugogodi\u0161nji profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Sankt-Peterburgu, jasno je razlikovao hrvatski i srpski. \u010cak i u literaturi u kojoj se hrvatski i srpski nisu razlikovali nikad nije stajalo da su svi ju\u017enoslavenski jezici potekli iz srpskoga, a \u010dakavski i kajkavski \u010dak ni srpski jezikoslovci koji su sve \u0161tokavce smatrali Srbima nisu uklju\u010divali u srpski jezik, a \u010dak su i srpski dijalektolozi (iako su neki od njih sve \u0161tokavce progla\u0161avali Srbima) za \u0161tokavce ikavce tvrdili da su isklju\u010divo Hrvati ili Bo\u0161njaci (neko\u0107 Muslimani) te da je ikavica u Srba uglavnom plod doticaja s tim narodima, da nije autohtona. Prema tome, autori su ud\u017ebenika o\u010dito do\u0161li do \u00bbvelikoga otkri\u0107a\u00ab. Pritom se i ja, a vidim i kolega\u00a0Tomislav \u017digmanov<\/strong>, pitamo gdje je nestao novoprogla\u0161eni \u00bbbunjeva\u010dki jezik\u00ab iz te podjele, jer su se prije nekoliko mjeseci u srpskome javnome prostoru bunjeva\u010dki govori nazivali posebnim jezikom, a sad se odjednom cjelokupan sredi\u0161njeju\u017enoslavenski prostor u jezi\u010dnome smislu progla\u0161ava srpskim. Dosljednost prije svega!<\/p>\n

Je li se naprosto spremno zaboravljalo i zaboravlja da na standardolo\u0161koj razini hrvatski i srpski jezik nisu nikada ni bili isti jezik?<\/strong><\/p>\n

Hrvatskim su jezikom jezik svojih djela nazivali govornici svih triju hrvatskih narje\u010dja. Hrvatski se jezik izrijekom spominje u\u00a0Istarskome razvodu<\/em>\u00a0(1275.) i\u00a0Vinodolskom zakoniku<\/em>\u00a0(1288.). Nadalje, hrvatskim su jezikom jezik svojih djela, neovisno o tome u okviru koje su dr\u017eave stvarali, nazivali svi relevantni hrvatski knji\u017eevnici od\u00a0Jurja<\/strong>\u00a0iz Slavonije (oko 1400.) i\u00a0Marka Maruli\u0107a<\/strong>\u00a0<\/em>(1521.), preko\u00a0<\/em>Dubrova\u010dana\u00a0Dominka Zlatari\u0107a<\/strong>\u00a0i\u00a0Vladislava Men\u010deti\u0107a<\/strong>\u00a0<\/em>do pisaca iz jugoslavenskoga razdoblja, kad je hrvatski jezik bio sustavno zatiran, poput\u00a0Miroslava Krle\u017ee<\/strong>\u00a0(1893. \u2013 1991.) i suvremenih hrvatskih knji\u017eevnika. Va\u017eno je napomenuti i kako je\u00a0Teofil Kristek<\/strong>\u00a0(1561. \u2013 1622.), ravnatelj slova\u010dkoga isusova\u010dkog kolegija, koji je bio u slu\u017ebi pape\u00a0Klementa VIII<\/strong>. jasno razlikovao hrvatski od srpskoga. Ukratko, jedna kra\u0107a epizoda tijekom koje je nametnut dvo\u010dlani naziv ne mijenja \u010dinjenicu da su hrvatski i srpski jezik njihovi govornici oduvijek razlikovali bez obzira na razmjerno visok stupanj me\u0111usobnoga razumijevanja njihovih govornika. Ono \u0161to je zanimljivo jest da su na te razlike upu\u0107ivali i hrvatski knji\u017eevnici (poput\u00a0Antuna Kani\u017eli\u0107a<\/strong>\u00a0jo\u0161 u XVIII. stolje\u0107u) i srpski jezikoslovci (poput\u00a0Jovana \u0106irilova<\/strong>). Na standardolo\u0161koj razini u Hrvata su uvijek isti\u010de tronarje\u010dna osnovica (\u0161tokavska, \u010dakavska i kajkavska) koje u srpskome jeziku nema, jer me\u0111u Srbima nema ni \u010dakavaca ni kajkavaca, a i \u0161tokavci ikavci su razmjerno rijetka i uglavnom uvezena pojava.<\/p>\n

Znanstvene analize mnogih hrvatskih jezikoslovaca pokazuju da se\u00a0hrvatski i srpski standardni jezici razlikuju u nizu aspekata. Koje su to razlike?<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107e su razlike danas u nazivlju. \u010cak je i negda\u0161nji JUS (\u00bbjugoslavenski standard\u00ab) imao svoju hrvatsku i srpsku ina\u010dicu, a otkako su se ju\u017enoslavenske dr\u017eave osamostalile, svaki je jezik posve samostalno izgra\u0111ivao vlastito nazivlje. Hrvatski je jezik od po\u010detaka svoje standardizacije skloniji jezi\u010dnomu \u010distunstvu, a srpski znatno lak\u0161e preuzima strane nazive. Dakako, i pravopisne su i slovopisne razlike vidljive (npr. srp. slu\u0161a\u0107e\u0161), pogotovo u pisanju stranih imena (srp. Majkl D\u017eordan i sl.). Pritom treba napomenuti kako je hrvatski Bunjevac\u00a0Lovro Bra\u010duljevi\u0107<\/strong>\u00a0stotinjak godina prije\u00a0Vuka Stefanovi\u0107a<\/strong>\u00a0Karad\u017ei\u0107a<\/strong>\u00a0provodio fonolo\u0161ko na\u010delo te da je najstariji hrvatski rje\u010dnik od srpskoga stariji gotovo tri stolje\u0107a, pa je jasno tko je od koga mogao preuzimati rje\u010dni\u010dko blago. Govoriti, primjerice, o srpstvu dubrova\u010dkoga govora posve je bespredmetno jer je dubrova\u010dki glasovni sustav jako blizak \u010dakavskome, a nema usporednice ni u jednome od srpskih govora. Danas, pak, standardizacija obaju jezika ide svojim smjerom, me\u0111usobno je razumijevanje prednost, ali bi uz njega trebalo i\u0107i i me\u0111usobno po\u0161tivanje, a s pisanjem ovakvih ud\u017ebenika to te\u0161ko ide.<\/p>\n

Kada su utvr\u0111ena polazi\u0161ta za promjenu postoje\u0107eg stanja u me\u0111unarodnoj klasifikaciji jezika kad su u pitanju nacionalni jezici, hrvatski<\/strong>\u00a0<\/strong><\/em>i srpski?<\/strong><\/p>\n

Postoje tri temeljna kriterija za podjelu jezika: genetskolingvisti\u010dki (po njemu su i hrvatski i srpski nastali iz praslavenskoga, ali me\u0111ufaze jo\u0161 nisu to\u010dno utvr\u0111ene), kriterij identifikacije govornika (Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim, Srbi srpskim) i strukturni kriterij (gramatika; zanimljivo je da i tu postoji velika razlika jer velik dio srpskih dijalekata pripada balkanskom jezi\u010dnom savezu \u010dija je zna\u010dajka, me\u0111u ostalim, gubljenje pade\u017ea, a tome savezu od hrvatskih govora pripadaju tek janjeva\u010dki i kara\u0161evski koji su dijelom balkanskoga jezi\u010dnog saveza postali jer su izdvojeni iz kontinuiranoga jezi\u010dnoga prostora). Neki jezikoslovci (poput\u00a0Radoslava Kati\u010di\u0107a<\/strong>) izdvajaju i kulturolo\u0161ki kriterij. Taj je kriterij osobito bitan za Bunjevce koji su tijekom \u010ditave svoje povijesti nakon doseljenja u Ba\u010dku uklopljeni u hrvatske kulturne tijekove.<\/p>\n

Jezik se, kao temeljna ozna\u010dnica nacionalnoga identiteta, Hrvatima s\u00a0utjecajnih politi\u010dkih m<\/strong>otri\u0161ta osporavao. Osporavao se<\/strong>\u00a0s utjecajnih politi\u010dkih motri\u0161ta na tragu svih onih austrofilskih, ugarskofilskih, srbofilskih i jugofilskih politi\u010dkih interesa. Je li izostanak slobodne i suverene hrvatske dr\u017eave bio favoriziraju\u0107i faktor upravo tih i takvih nastojanja?<\/strong><\/p>\n

Postoji definicija po kojoj je jezik dijalekt koji ima svoju vojsku i mornaricu. Bez samostalne dr\u017eave polo\u017eaj bi hrvatskoga jezika bio znatno nepovoljniji. Velike su sile jezi\u010dno pitanje uvijek iskori\u0161tavale za vlastite probitke po onoj staroj \u00bbzavadi, pa vladaj\u00ab. Da kriteriji o tome gdje prestaje dijalekt, a po\u010dinje jezik nisu posve razvidni, pokazuje podatak da se danas, ovisno o podjeli, govori od 3.000 do 6.000 jezika na kugli zemaljskoj.<\/p>\n

Jesu li se hrvatski jezikoslovci u nizu stru\u010dnih \u010dlanaka energi\u010dno suprotstavili politikantskim provokacijama spram hibrida tzv. srpskohrvatskog jezika<\/strong>, kao politi\u010dkog konstrukta?<\/strong><\/p>\n

Hrvatski se jezikoslovci neprestano tome opiru ve\u0107 desetlje\u0107ima. Dostatno je prisjetiti se razli\u010ditih deklaracija, od one glasovite iz 1967., preko Sarajevske iz 1971. do Podgorske iz 2010. uo\u010di ulaska u Europsku uniju. Treba napomenuti kako u me\u0111unarodnoj zajednici postoji veliko nerazumijevanje ju\u017enoslavenskoga jezi\u010dnog pitanja, jer se na njega primjenjuju neprimjenjivi obrasci. Kad se nastoji primijeniti skandinavski obrazac, zaboravlja se da je ne\u0161to \u0161to u Skandinaviji zovu dansko-norve\u0161kim jezikom u nas posve nepromjenjivo, jer Hrvatska nikad nije bila srpskom kolonijom ni Srbija hrvatskom (dok je dansko-norve\u0161ka dr\u017eava postojala gotovo tri stolje\u0107a), pa se ni srpski nije mogao nametnuti Hrvatima ili hrvatski Srbima kao danski Norve\u017eanima. Govornicima njema\u010dkoga jezika valja napomenuti kako se uz odrednicu \u00bbhrvatski\u00ab nikad do polovice XIX. stolje\u0107a i Be\u010dkoga dogovora nije dometala odrednica srpski te da je stanje u Njema\u010dkoj, Austriji i \u0160vicarskoj jednostavno neusporedivo s na\u0161im, jer su Austrijanci svoj jezik uvijek nazivali njema\u010dkim, a govornici njema\u010dkoga u \u0160vicarskoj svoju ina\u010dicu njema\u010dkoga katkad nazivaju \u0161vicarskim njema\u010dkim, dakle opet njema\u010dkim. Hrvati, pak, nikad svoj jezik nisu nazivali srpskim, a Srbi hrvatskim dok im nije nametnut dvo\u010dlani naziv. Kad se ipak poku\u0161a usporediti stanje u hrvatskome sa stanjem u jezicima poput \u0161panjolskoga i portugalskoga, ponovno se mije\u0161aju kru\u0161ke i jabuke jer Hrvatska nije kolonijalna sila. Ipak, \u010dak kad se i to u\u010dini, istaknuti treba da brazilski portugalski i gradi\u0161\u0107anskohrvatski u imenu sadr\u017eavaju izvorni jezik kojemu pripadaju (ne postoji gradi\u0161\u0107anski hrvatsko-srpski). Na koncu treba istaknuti i kako su sli\u010dnosti izme\u0111u slavenskih jezika goleme i izvan ju\u017enoslavenskoga podru\u010dja, te da ovakvo jezi\u010dno stanje nije endemsko. Ukratko, pitanje je ravnopravnoga polo\u017eaja hrvatskoga jezika u obitelji europskih i svjetskih vi\u0161e pitanje za hrvatske diplomate nego jezikoslovce jer tu opstoji pitanje ja\u010dega, ali u posljednje vrijeme Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uistinu jako mnogo radi na tome da se hrvatski jezik u svim europskim institucijama naziva isklju\u010divo svojim narodnim imenom.<\/p>\n

Zaboravlja li se kako \u0107e se upornim nametanjem politike jezi\u010dnoga unitarizma odre\u0111ene postoje\u0107e napetosti u regiji prije uve\u0107ati nego smiriti?<\/strong><\/p>\n

Prije dva-tri ljeta u jednome je britanskome turisti\u010dkom vodi\u010du bilo i nekoliko preporuka o tome \u0161to Britancima nije pametno govoriti da do\u0111u u Hrvatsku. Jedna je od njih bila da ne smiju nikad izre\u0107i da su hrvatski i srpski isti jezik jer Hrvati na to pobjesne. Mislim da tome ne treba vi\u0161e ni\u0161ta dodati. Jezi\u010dni je unitarizam u ju\u017enoj Europi dosad uglavnom dovodio i do politi\u010dke dominacije. Nijekanje ne\u010dije samosvojnosti obi\u010dno isprva dovodi do isklju\u010denja \u00bbnesamosvojnih\u00ab iz politi\u010dkoga \u017eivota, a onda i fizi\u010dkoga nestanka, bilo asimilacijom, bilo progonom. Poku\u0161ajte samo zamijeniti uloge i zamisliti da u hrvatskim ud\u017ebenicima stoji da su srpski, bo\u0161nja\u010dki i crnogorski druga imena za hrvatski jezik te da pripadnici tih manjina to moraju u\u010diti. Hvala Bogu, meni je, a vjerujem i ve\u0107ini hrvatskih dr\u017eavljana to nezamislivo.<\/p>\n

Na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, bunjeva\u010dki govori upisani su pro\u0161loga tjedna u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, objavilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Zbog \u010dega je zna\u010dajan ovaj upis i \u0161to \u0107e to zna\u010diti u poraksi?<\/strong><\/p>\n

U obrazlo\u017eenje upisa bunjeva\u010dkih govora u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske jasno se nazna\u010duje nedvojbeno zajedni\u010dko etnolo\u0161ko i dijalektolo\u0161ko podrijetlo svih hrvatskih Bunjevaca od Gorskoga kotara do Ba\u010dke. Upravo je to pokazatelj pripadnosti svih Bunjevaca hrvatskomu narodnom bi\u0107u iako su ih razli\u010dite vlasti nastojali izdvojiti iz hrvatskoga korpusa. Hrvati su uz Talijane europski narod s najsna\u017enijim pokrajinskim antropolo\u0161kim i dijalektolo\u0161kim specifi\u010dnostima, koje treba njegovati. Vjerujem da va\u0161e \u010ditatelje ne treba podsje\u0107ati koliko je jak dalmatinski pokrajinski identitet (a Dalmatinima su se u XVIII. stolje\u0107u nazivali i mnogi stanovnici Subotice i Sombora). On se tijekom austrijske vladavine Dalmacijom zloupotrebljavao protiv dalmatinskih Hrvata otprilike kao \u0161to se danas regionim Bunjevac u Ba\u010dkoj ili Bokelj u Boki kotorskoj zlorabi kako bi se raskolilo hrvatsko narodno bi\u0107e. Me\u0111utim, regionim ne bi smio potirati etnonim, pa kao \u0161to sam ja ponosan na svoje dalmatinske korijene (s o\u010deve strane neretvanske, s maj\u010dine na bra\u010dke), \u010dinjenica da su Bunjevci antropolo\u0161ki i jezi\u010dno pripadnici hrvatskoga naroda nimalo ne umanjuje njihovu posebnost, ali i povezanost s drugim hrvatskim \u0161tokavcima ikavcima, od jadranskoga zale\u0111a, preko Slavonije i Srijema te dijelova Bosne i Hercegovine sve do dijelova Gradi\u0161\u0107a i Molizea. U praksi za\u0161tita bunjeva\u010dkih govora omogu\u0107uje (\u010dak i financijsku) potporu njihovih istra\u017eivanja, mogu\u0107nost prekograni\u010dnoga povezivanja i suradnje te podizanje svijesti mjesnoga stanovni\u0161tva o va\u017enosti o\u010duvanja mjesnih govora. Ta svijest ve\u0107 postoji, nju su njegovali autori razli\u010ditih bunjeva\u010dkih rje\u010dnika, a sad ona dobiva i institucijsku me\u0111unarodnu potporu.<\/p>\n

Intervju vodio: Zvonko Sari\u0107 \/ Hrvatska rije\u010d<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tjednik Hrvatska rije\u010d je pisao kako se u ud\u017ebeniku S re\u010di na dela\u00a0\u2013\u00a0Gramatika srpskog jezika za osmi razred osnovne \u0161kole\u00a0skupine autora (izdava\u010d BIGZ \u0161kolstvo, 2021.), navodi da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini ju\u017enoslavenskih jezika, a da \u00bbHrvati, Bo\u0161njaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bo\u0161nja\u010dki i crnogorski\u00ab. O takvim navodima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":124178,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,1028],"tags":[479,395,10066],"class_list":{"0":"post-124177","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-kultura-2","9":"tag-domagoj-vidovic","10":"tag-hrvatski-jezik","11":"tag-slavenski-jezici"},"yoast_head":"\nUgraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! - odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika - likemetkovic.hr<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! - odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika - likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tjednik Hrvatska rije\u010d je pisao kako se u ud\u017ebeniku S re\u010di na dela\u00a0\u2013\u00a0Gramatika srpskog jezika za osmi razred osnovne \u0161kole\u00a0skupine autora (izdava\u010d BIGZ \u0161kolstvo, 2021.), navodi da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini ju\u017enoslavenskih jezika, a da \u00bbHrvati, Bo\u0161njaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bo\u0161nja\u010dki i crnogorski\u00ab. O takvim navodima, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-10-17T14:06:01+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-10-17T14:06:37+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/domagoj-vidovic.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"900\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"483\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"LIKEmetkovic.hr\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"LIKEmetkovic.hr\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"LIKEmetkovic.hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\"},\"headline\":\"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! – odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika\",\"datePublished\":\"2021-10-17T14:06:01+00:00\",\"dateModified\":\"2021-10-17T14:06:37+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/\"},\"wordCount\":2315,\"commentCount\":0,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/domagoj-vidovic.jpg\",\"keywords\":[\"domagoj vidovi\u0107\",\"hrvatski jezik\",\"slavenski jezici\"],\"articleSection\":[\"AB\",\"Kultura\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/\",\"name\":\"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! - odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika - likemetkovic.hr\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/domagoj-vidovic.jpg\",\"datePublished\":\"2021-10-17T14:06:01+00:00\",\"dateModified\":\"2021-10-17T14:06:37+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/domagoj-vidovic.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/portal\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/domagoj-vidovic.jpg\",\"width\":900,\"height\":483},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/portal\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! – odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/\",\"name\":\"likemetkovic.hr\",\"description\":\"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\",\"name\":\"LIKEmetkovic.hr\",\"sameAs\":[\"http:\\\/\\\/likemetkovic.hr\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/likemetkovic.hr\\\/portal\\\/author\\\/likemetkovic-hr\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! - odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika - likemetkovic.hr","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! - odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika - likemetkovic.hr","og_description":"Tjednik Hrvatska rije\u010d je pisao kako se u ud\u017ebeniku S re\u010di na dela\u00a0\u2013\u00a0Gramatika srpskog jezika za osmi razred osnovne \u0161kole\u00a0skupine autora (izdava\u010d BIGZ \u0161kolstvo, 2021.), navodi da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini ju\u017enoslavenskih jezika, a da \u00bbHrvati, Bo\u0161njaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bo\u0161nja\u010dki i crnogorski\u00ab. O takvim navodima, […]","og_url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/","og_site_name":"likemetkovic.hr","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/","article_published_time":"2021-10-17T14:06:01+00:00","article_modified_time":"2021-10-17T14:06:37+00:00","og_image":[{"width":900,"height":483,"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/domagoj-vidovic.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"LIKEmetkovic.hr","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"LIKEmetkovic.hr","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/"},"author":{"name":"LIKEmetkovic.hr","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0"},"headline":"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! – odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika","datePublished":"2021-10-17T14:06:01+00:00","dateModified":"2021-10-17T14:06:37+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/"},"wordCount":2315,"commentCount":0,"image":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/domagoj-vidovic.jpg","keywords":["domagoj vidovi\u0107","hrvatski jezik","slavenski jezici"],"articleSection":["AB","Kultura"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/","name":"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! - odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika - likemetkovic.hr","isPartOf":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/domagoj-vidovic.jpg","datePublished":"2021-10-17T14:06:01+00:00","dateModified":"2021-10-17T14:06:37+00:00","author":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#primaryimage","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/domagoj-vidovic.jpg","contentUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/domagoj-vidovic.jpg","width":900,"height":483},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/ugraditi-samo-opceprihvacene-cinjenice-u-udzbenike-odgovor-na-nijekanje-hrvatskoga-jezika\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ugraditi samo op\u0107eprihva\u0107ene \u010dinjenice u ud\u017ebenike! – odgovor na nijekanje hrvatskoga jezika"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/","name":"likemetkovic.hr","description":"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0","name":"LIKEmetkovic.hr","sameAs":["http:\/\/likemetkovic.hr"],"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic-hr\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124177"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124177\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/124178"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}