Pro\u0161lo je ve\u0107 nekoliko mjeseci otkad sam iz Mostara dobio e-poruku na koju sam se obe\u0107ao osvrnuti, a za oko mi je zapeo i \u010dlanak Sa\u0161e Mrdulja\u0161a Zna\u010daj prevjeravanja glavnine zahumsko-dukljanskog \u017eivlja iz katolicizma u pravoslavlje (13. \u2013 14. stolje\u0107e).<\/p>\n
Naime, tijekom podu\u017eega se razdoblja\u00a0s razli\u010ditih strana udara na jedinstvo u razli\u010ditosti hrvatstva, \u010das na Bokelje, \u010das na Bunjevce, ali udara se i na znatno mnogobrojnije sastavnice hrvatskoga narodnog bi\u0107a<\/strong>.<\/p>\n Naravno da pripadnici jednoga naroda kao politi\u010dke, jezi\u010dne i kulturne zajednice ne moraju biti zajedni\u010dkoga genetskog podrijetla, ali ti isti autori, koji se \u201ebrinu\u201c za \u010disto\u0107u hrvatskoga naroda jednim dijelom nastoje\u0107i relativizirati bilo kakav osje\u0107aj svehrvatskoga zajedni\u0161tva, nikad ne govore o udjelu Vlaha i Cincara, dakle govornika romanskih jezika, u srpskoj etnogenezi iako se u pretposljednjemu stolje\u0107u o tome pisalo poprili\u010dno.<\/p>\n Ve\u0107 me se i vi\u0161e puta pou\u010davalo da se vjera i narodnost ne smiju poistovje\u0107ivati iako se i tu primjenjuju razli\u010dita mjerila. Naime, katolik ne mora nu\u017eno biti Hrvat \u010dak i ako sam tvrdi da Hrvat jest, pravoslavac je uvijek Srbin i kad sam ka\u017ee da nije, a musliman nije Hrvat \u010dak i kad se javno izja\u0161njavao ili se jo\u0161 izja\u0161njava Hrvatom.<\/p>\n Pritom se ponovno izvla\u010de samo \u010dinjenice koje idu u prilog protuhrvatskim snagama.<\/p>\n Tako se\u00a0Neretvane nastoji prisvojiti na temelju \u010dinjenice da se Neretvanska krajina kratkotrajno u vi\u0161e navrata nalazila pod srpskom vla\u0161\u0107u<\/strong>\u00a0(iako je glavni srpski grad Beograd pod Bugarima i Osmanlijama bio nemjerljivo du\u017ee nego Neretvani pod srpskom vla\u0161\u0107u, sli\u010dan se postupak za Beogra\u0111ane ne primjenjuje) iako su srednjovjekovni Neretvani bili \u010dakavci (\u0161to se vidi po govorima na otocima koje su nastanili).<\/p>\n Za Bokelje se tvrdi da su poslavenjeni Romani te da do XIX. stolje\u0107a nisu ni znali da su Hrvati iako vrela, npr. Kotorski misal, pokazuju da su kotorski katolici nosili narodna (Brajko, Desislava, Draga, Hrvoje, Kraguj, Mire, Rade, Seja, Stane) i prilago\u0111ena kr\u0161\u0107anska imena (Jura, Mare, Miko), a prva su potvr\u0111ena bokeljska prezimena i danas \u017eiva upravo me\u0111u bokeljskim Hrvatima katolicima.<\/p>\n U posljednje se vrijeme \u010dak i dolazak franjevaca u Bosni problematizira zbog franjeva\u010dke uloge u iskorjenjivanju krstjanstva tijekom vladavine srpskog kralja Stefana Dragutina koncem XIII. stolje\u0107a.<\/p>\n Pritom se \u201eslu\u010dajno\u201c pre\u0161u\u0107uje podatak da su tome vladaru i majka i supruga bile katolkinje.<\/p>\n \u0160tovi\u0161e, njegova je majka Jelena An\u017eujska najzaslu\u017enija za obnovu i gradnju katoli\u010dkih crkava i samostana diljem katoli\u010dkih zemalja koje su se na\u0161le pod srpskom vla\u0161\u0107u, od Bara, Tribunije i Huma do Bosne, a bile su opusto\u0161ene u prvome stolje\u0107u vladavine Nemanji\u0107a, te posredno za o\u010duvanje hrvatstva na tim prostorima.<\/p>\n Je li ono genetsko, politi\u010dko, jezi\u010dno, vjersko, kulturno ili sve skupa pomalo, sasvim je svejedno, ali je \u010dinjenica da je izrazito te\u0161kim \u010dinjenicama unato\u010d opstalo \u010dak i u najudaljenijemu jugoisto\u010dnom rubu, u Svebarju, \u010diji su nadbiskupi stolje\u0107ima nosili naslov srpskih primasa, pravo malo \u010dudo, pa kome bilo krivo, kome pravo.<\/p>\n Neretvanin tra\u017ei majstora s dubrova\u010dkoga podru\u010dja. Latin neprestano obe\u0107ava da \u0107e do\u0107i, ali nikako da se pojavi. “Kad vi\u0161e misli\u0161 odradit to \u0161to treba?”, nervozno \u0107e Neretvanin. “Ne mogu ti i obe\u0107at i u\u010dinjet”, rje\u010dnikom \u0107e dubrova\u010dke diplomacije Latin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pro\u0161lo je ve\u0107 nekoliko mjeseci otkad sam iz Mostara dobio e-poruku na koju sam se obe\u0107ao osvrnuti, a za oko mi je zapeo i \u010dlanak Sa\u0161e Mrdulja\u0161a Zna\u010daj prevjeravanja glavnine zahumsko-dukljanskog \u017eivlja iz katolicizma u pravoslavlje (13. \u2013 14. stolje\u0107e). Naime, tijekom podu\u017eega se razdoblja\u00a0s razli\u010ditih strana udara na jedinstvo u razli\u010ditosti hrvatstva, \u010das na […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":70317,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,5],"tags":[479,10195,10194],"class_list":{"0":"post-125518","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-kolumne","9":"tag-domagoj-vidovic","10":"tag-katolicizam","11":"tag-pravoslavlje"},"yoast_head":"\nNe znam da identitet ikojega naroda od hrvatskoga u \u0161iremu okru\u017eju pomnije preispituju i strani i doma\u0107i autori.<\/h6>\n
Problematiziranjem se hrvatstva katolika izvan zami\u0161ljene srednjovjekovne jezgre, dakle ve\u0107 isto\u010dno od Vrbasa i Cetine, tako\u0111er na mala vrata provodi kulturna agresija na hrvatski povijesni prostor.<\/h6>\n