Puno prije rata u Ukrajini po\u010dele su rasti cijene hrane. Najprije je to bilo onako puzaju\u0107e u lipama da bi se cijena pojedinih proizvoda udvostru\u010dile. Poskupjelo je sve od \u017eitarica pa do mlijeka, mesa, vo\u0107a povr\u0107a, jaja. Nije puno pomoglo ni sni\u017eavanje PDV-a na hranu, cijene su bez obzira na intervenciju dr\u017eave i dalje ostale previsoke.<\/p>\n
Kada na tr\u017ei\u0161tu poljoprivrednih proizvoda nema poreme\u0107aja malo tko se pita otkuda nam dolazi vo\u0107e, povr\u0107e, mlijeko ili meso, ulje. Ali u uvjetima krize, zatvaranja granica i poreme\u0107aja robnih tokova opskrba stanovni\u0161tva osnovnim \u017eive\u017enim namirnicama mo\u017ee se dovesti u pitanje. Europa danas strahuje od nesta\u0161ica ulja. Pojedine zemlje, poput \u0160panjolske i Njema\u010dke, ograni\u010davaju kupovinu ulja.<\/p>\n
ZASIJANO VI\u0160E SUNCOKRETA<\/p>\n
U Hrvatskoj takvog scenarija ne\u0107e biti jer proizvodimo dovoljno suncokreta i uljarica za svoje potrebe i imamo dvije velike tvornice ulja. U Hrvatskoj se pro\u0161le godine suncokret sadio na vi\u0161e od 30 tisu\u0107a hektara na kojima je po\u017enjeveno oko 120 tisu\u0107a tona sjemena suncokreta. Ovog prolje\u0107a zasijano je dvadeset posto povr\u0161ina vi\u0161e pa Hrvati ne trebaju strahovati za ulje.<\/p>\n
Hrvatska je u proizvodnji suncokreta i suncokretova ulja samodostatna, dakle, doma\u0107a proizvodnja zadovoljava doma\u0107e potrebe \u0161to je za hrvatske prilike rijetkost jer ovisni smo o uvozu gotovo svih vrsta vo\u0107a i povr\u0107a, premda imamo plodna polja i idealne uvijete za proizvodnju.<\/p>\n
– Upravo na primjeru suncokreta vidimo koliko je u kriznim vremenima va\u017eno imati svoju proizvodnju i svoje sirovine – isti\u010de\u00a0Matija Brlo\u0161i\u0107<\/strong>, poljoprivredni proizvo\u0111a\u010d i \u010dlan Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.<\/p>\n Hrvatska trenuta\u010dno za vlastite potrebe mo\u017ee proizvesti jo\u0161 samo dovoljno kukuruza, p\u0161enice je\u010dma, zobi, od vo\u0107a mandarina, a od povr\u0107a kupus. Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne za podmirenje rastu\u0107ih potreba za hranom hrvatskog stanovni\u0161tva zbog \u010dega je uvoz vo\u0107a i povr\u0107a, ali i mlijeka i mesa uvelike prema\u0161io doma\u0107u proizvodnju.<\/p>\n SVE POSKUPI \u2018DA BOLI GLAVA’<\/p>\n Kupus je jedino povr\u0107e kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dosti\u017ee punu samodostatnost. Na oko dvije tisu\u0107e zasa\u0111enih hektara pod kupusnja\u010dama ubere se oko tridesetak tisu\u0107a tona.<\/p>\n Na\u017ealost, kupus je endemsko povr\u0107e u \u010dijoj smo proizvodnji samodostatni. U Hrvatsku se uvozi uglavnom sve, sve od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, \u010de\u0161njaka, govedine, sijena i slame pa kad se na tr\u017ei\u0161tu dogode tektonski poreme\u0107aji Hrvatskoj ozbiljno zaprijeti nesta\u0161ica hrane ili sve poskupi \u201cda boli glava\u201d.<\/p>\n Statisti\u010dki gledano, Hrvatska u proizvodnji vo\u0107a podmiruje 50 posto potreba, a u povr\u0107u 65 posto, dok se ostatak uvozi. Hrvatska bi trebala imati samodostatnost ve\u0107ine poljoprivrednih proizvoda jer postoje uvjeti za proizvodnju. Veliki problem za intenzivnu vo\u0107arsku proizvodnju je nepostojanje kapaciteta za skladi\u0161tenje vo\u0107a i povr\u0107a.<\/p>\n Na tr\u017ei\u0161tu nemamo ni doma\u0107ih jabuka. Pro\u0161logodi\u0161nji proljetni mrazevi u\u010dinili su svoje pa je urod bio minimalan.<\/p>\n Ni\u0161ta bolja situacija nije ni sa proizvodnjom mesa. Republika Hrvatska u proizvodnji (june\u0107eg, gove\u0111eg i svinjskog) mesa samodostatna je od 60 do 70 posto, dok najvi\u0161e proizvodimo meso peradi i njega nam najmanje nedostaje. Ipak, cijene piletine lete u nebo. Jo\u0161 malo i cijena pile\u0107ih fileta iskazivati \u0107e se u trocifrenim brojkama. Po trgova\u010dkim centrima zamjetan je nedostatak pile\u0107ih fileta, umjesto klasi\u010dnih fileta dominiraju \u201cpile\u0107a prsa sa kosti\u201d koja su ne\u0161to jeftinija i cjenovno pristupa\u010dnija.<\/p>\n SADNJA KRUMPIRA<\/p>\n Pro\u0161le jeseni u Hrvatskoj su proizvedene minimalne koli\u010dine krumpira. Cijena mu je bila poprili\u010dno visoka, doma\u0107a skladi\u0161ta su se ispraznila pa ve\u0107 sada smo ovisni o krumpiru iz uvoza, \u0161to je veliki apsurd jer na\u0161a kra\u0161ka polja, Konavosko, Imotsko, Sinjsko le\u017ee u ledini, a krumpir mo\u017ee uspijevati, samo zemlju treba obraditi i krumpir zasaditi.<\/p>\n U rodnim godinama samodostatnost u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj je oko 90 posto, a prosje\u010dno je godi\u0161nje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, no pro\u0161la godina je bila ekstremno lo\u0161a pa su i brojke nepovoljnije.<\/p>\n Ni\u0161ta nije bolje ni s proizvodnjom mlijeka.<\/p>\n Lo\u0161i dani za hrvatske mljekare zapo\u010deli su s uvo\u0111enjem povratne naknade od pedeset lipa na pet ambala\u017eu, kada je u startu poskupjelo mlijeko u PVC boci. Zbog poskupljenja su ljudi odustajali od kupovine takvog mlijeka premda se zna da je upravo mlijeko u boci najkvalitetnije.<\/p>\n – Trajno mlijeko u tetrepaku nije mlijeko. To je mlije\u010dni pripravak kojemu se dodaju razli\u010diti aditivi da bi moglo trajati vi\u0161e mjeseci. Svje\u017ee mlijeko traje desetak do petnaest dana ovisno o proizvo\u0111a\u010du – poja\u0161njava predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore,\u00a0Igor Re\u0161etar<\/strong>.<\/p>\n Hrvatska raspola\u017ee sa 1.563.000 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta, na kojem mo\u017ee uspijevati sve osim banana. Procjenjuje se da je dr\u017eavnog zemlji\u0161ta gotovo 740.000 hektara, a slobodnog dr\u017eavnog zemlji\u0161ta za raspolaganje oko 400.000 ha. Sve to govori u prilog intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane ne samo za vlastite potrebe nego i za izvoz.<\/p>\n