Travanjska inflacija od 9,4 posto najve\u0107a je u protekla dva desetlje\u0107a, a dosada je taj rekord dr\u017eao srpanj iz 2008. godine s 8,1 posto inflacije.<\/p>\n
U o\u017eujku je stopa inflacije iznosila 7,3 posto, pa se \u010dini da bismo ve\u0107 tijekom svibnja mjeseca mogli dobiti dvoznamenkastu stopu inflacije \u0161to je prije o\u010dekivanja onih ekonomskih analiti\u010dara koji su najranije u lipnju o\u010dekivali takav rast cijena.<\/p>\n
Crni rekorderi u travnju, prema podacima koje je objavio Dr\u017eavni zavod za statistiku, jestiva su ulja kojima je cijena sko\u010dila \u010dak 51 posto na godi\u0161njoj razini, dok su samo u travnju poskupjela 15 posto u odnosu na o\u017eujak. Ovi se podaci ne odnose na maslinova ulja koja su u travnju poskupjela 4,7 posto, nego na ostala biljna ulja, suncokretovo, sojino\u2026 Ulja su po\u010dela znatno poskupljivati od srpnja pro\u0161le godine i od tada do danas cijene su im skakale u rasponu pod 28 posto do 51 posto, pi\u0161e\u00a0Slobodna Dalmacija<\/a>.<\/p>\n Nema prehrambenog artikla kojem cijene u travnju u odnosu na isti lanjski mjesec nisu porasle, a najmanje je, 1,9 posto, poskupjela dje\u010dja hrana. Kompletnoj hrani cijene su sko\u010dile 13,3 posto, odje\u0107a i obu\u0107a kre\u0161ila je 7,5 posto, elektri\u010dna energija za ku\u0107anstva poskupjela je 10,5 posto, plin 18,9, propan i butan 46 posto\u2026 Goriva i maziva za automobile poskupjela su 29,9 posto pri \u010demu su cijene dizelu bile ve\u0107e 38,2 posto, benzinu 22,4 posto, a ostalim gorivima 49,4 posto.<\/p>\n Pitate li se postoji li ne\u0161to \u0161to nije poskupljivalo, mo\u017eemo kazati da me\u0111u hranom takvog artikla ne\u0107ete na\u0107i.<\/p>\n Najve\u0107e pojeftinjenje od 27 posto statistika bilje\u017ei za slu\u0161na pomagala i me\u0111unarodni zra\u010dni prijevoz koji je pojeftinio 13 posto. Lijekovi su jeftiniji 0,8 posto, no cijene specijalisti\u010dke prakse ve\u0107e su 6,5 posto, a u stomatolo\u0161koj praksi porasle su za 3,5 posto. Putni\u010dki prijevoz vlakom nije mijenjao cijene, ali jest prijevoz gradskim i putni\u010dkim autobusom koji je skuplji 5,5 posto, dok je vo\u017enja taksijima poskupjela 24,8 posto\u2026<\/p>\n \u2013 Sve \u0161to nam preostaje je pove\u0107anje pla\u0107a i mirovina, odustajanje od nekih investicijskih ciklusa ili njihovo usporavanje jer je va\u017eno da ljudi pre\u017eive. Nema vi\u0161e toliko mjera i modela koje Vlada mo\u017ee poduzeti, ono \u0161to je poduzela s PDV-om nije donijelo ono \u0161to smo \u017eeljeli. Pratili smo \u0161to se doga\u0111a s piletinom i puretinom u trenutku kad je spu\u0161ten PDV na meso. Tada su doista spu\u0161tene cijene za piletinu i puretinu. Me\u0111utim, nakon nekog vremena do\u0161lo je do rasta cijena i to do razine cijena koje su iznad onih koje su bile prije spu\u0161tanja PDV-a \u2013 isti\u010de\u00a0Kre\u0161imir Sever<\/strong>, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.<\/p>\n Sever navodi da je u travnju inflacija od 9,4 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pi\u0107a rasle za 12,8 posto, a u o\u017eujku 10,3 posto. Isti\u010de da hrana ima veliki udjel u mjese\u010dnoj potro\u0161nji, prema statistici, taj udjel lani iznosi 27,2 posto, a za ovu godinu 25,93 posto. Sever dodaje da je smanjen statisti\u010dki udjel stanovanja, vode i energenata u mjese\u010dnoj potro\u0161nji s lanjskih 17,7 posto na 16,80 posto, dok su pove\u0107ani udjeli prijevoza, restorana i hotela, poku\u0107stva i odr\u017eavanja ku\u0107anskih aparata.<\/p>\n \u2013 Ti su udjeli relativni. Koliko utjecaja ima rast cijena u restoranima i hotelima za umirovljenika s prosje\u010dnim mirovinom od 2500 kuna ili na nekog s minimalnom pla\u0107om od 3750 kuna? Statistika sasvim sigurno ovisi o tome u koju se kategoriju gra\u0111ana netko ubraja. \u0160to su primanja ni\u017ea, to su tro\u0161kovi hrane i bezalkoholnih pi\u0107a ve\u0107i. \u0160to je zemlja siroma\u0161nija, to je udjel u mjese\u010dnoj potro\u0161nji ku\u0107anstva ve\u0107i, a u EU je prosje\u010dni udjel u potro\u0161nji na hranu 13 posto, a razvijenije europske zemlje su ispod 10 posto. Mi smo siroma\u0161niji jer imamo manje raspolo\u017eivog dohotka za potro\u0161nju i kad je dohodak mali onda nam sve ve\u0107i udio otpada na hranu i stanovanje.<\/p>\n Jedini prostor na kojem Vlada mo\u017ee jo\u0161 ne\u0161to u\u010diniti je podru\u010dje energije, mo\u017ee spustiti PDV na elektri\u010dnu energiju s 13 na pet posto i dati jo\u0161 neke potpore na podru\u010dju goriva. Umirovljenici vape za potporama jer doista nemaju, njima se mo\u017ee mo\u017eda uplatiti jednokratna potpora iz prora\u010duna, trebalo bi i preispitati naknade za nezaposlene \u2013 isti\u010de Kre\u0161imir Sever.<\/p>\n Cijene sigurno jo\u0161 neko vrijeme ne\u0107e mirovati. Analiti\u010dari Raiffeisenbanke o\u010dekuju da \u0107e inflacija svoj vrhunac dosegnuti u drugom tromjese\u010dju, s dvoznamenkastim stopama rasta, s obzirom na kretanja na svjetskim robnim tr\u017ei\u0161tima, pove\u0107anje cijena elektri\u010dne energije i plina te jo\u0161 uvijek prisutne globalne poreme\u0107aje u opskrbi.<\/p>\n \u201cNadalje, dio inflatornih pritisaka prenijet \u0107e se u idu\u0107u godinu, \u0161to potvr\u0111uje da \u0107e se Hrvatska u srednjoro\u010dnom razdoblju suo\u010diti sa ja\u010dim, ali jo\u0161 uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. Tek druga polovica 2023. trebala bi donijeti povratak godi\u0161njih stopa inflacije oko dva posto i to mahom zbog u\u010dinka baznog razdoblja. Stoga je i na\u0161a prognoza prosje\u010dene godi\u0161nje stope rasta od 7,5 posto u ovoj godini izlo\u017eena uzlaznim rizicima\u201d, isti\u010du analiti\u010dari Raiffeisenbanke.<\/p>\n Europska komisija je u svojim proljetnim prognozama navela da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti 3,4 posto. Inflacija bi mogla iznositi 6,1 posto kolika se o\u010dekuje i u eurozoni, dok bi sljede\u0107e godine trebala pasti na 2,8 posto. Komisija je tako smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a od 4,8 posto iz prethodne prognoze, a zadr\u017eala je procjenu rasta za sljede\u0107u godinu od tri posto.<\/p>\n Prema novim, smanjenim prognozama, realni BDP u Uniji i europodru\u010dju trebao bi rasti 2,7 posto u ovoj godini i 2,3 posto dogodine. Najve\u0107i rast BDP-a od 5,8 posto u EU-u imat \u0107e Portugal, a najmanji od jedan posto Estonija. Njema\u010dko bi gospodarstvo trebalo ove godine porasti 1,6 posto, talijansko 2,4 posto, francusko 3,1 posto, austrijsko 3,9 posto, slovensko 3,7 posto\u2026<\/p>\n Iz Komisije ka\u017eu da svjetsko i gospodarstvo Unije najvi\u0161e poga\u0111a poskupljenje energenata kojima su cijene i prije rata znatno porasle u odnosu na niske razine zabilje\u017eene tijekom pandemije. Cijene su se pove\u0107ale u sektoru hrane i drugih osnovnih proizvoda i usluga, \u010dime je smanjenja kupovna mo\u0107 ku\u0107anstava, prenosi Slobodna Dalmacija<\/a>.<\/p>\n \u201cInflacija raste od po\u010detka 2021. Na godi\u0161njoj razini je s 4,6 posto u posljednjem tromjese\u010dju 2021. porasla na 6,1 posto u prvom tromjese\u010dju 2022. Ukupna inflacija u europodru\u010dju u travnju je porasla na 7,5 posto, \u0161to je najvi\u0161a stopa u povijesti monetarne unije\u201d, isti\u010de Europska komisija koja procjenjuje da \u0107e u drugom tromjese\u010dju ove godine inflacija dosegnuti najvi\u0161u razinu od 6,9 posto a potom bi se trebala postupno smanjivati.<\/p>\n Zbog velike neizvjesnosti, uz osnovnu prognozu, komisija ima i scenarij na temelju modela koji simulira u\u010dinak vi\u0161ih cijena energenata i potpuni prekid opskrbe plinom iz Rusije i prema tom crnjem scenariju, stope rasta BDP-a bile bi ni\u017ee u odnosu na osnovnu prognozu za oko 2,5 postotnih bodova u ovoj godini i za jedan postotni bod u 2023., dok bi se inflacija ove godine pove\u0107ala za tri postotna boda, dogodine za jedan postotni bod u odnosu na osnovnu projekciju.<\/p>\n Do dodatnog usporavanja gospodarskog rasta i pritiska na rast inflacije, mogli bi dovesti ve\u0107i problemi u lancima opskrbe od o\u010dekivanih i daljnji porast cijena hrane.<\/p>\n \u201cVe\u0107i sekundarni u\u010dinci od o\u010dekivanih mogli bi u kontekstu \u201cuvezenog\u201d inflacijskog \u0161oka pove\u0107ati rizik od stagflacije. Sna\u017eni inflacijski pritisci podrazumijevaju ve\u0107e rizike za uvjete financiranja. Na kraju, COVID-19 i dalje je faktor rizika. Osim tih neposrednih rizika, ruska invazija na Ukrajinu dovodi do ekonomskog odvajanja Unije od Rusije, \u010dije se posljedice u ovoj fazi ne mogu sasvim uvidjeti\u201d, ka\u017eu u Europskoj komisiji spominju\u0107i tako i opasnost od stagflacije, od stagnacije ili pada gospodarstva uz istovremeni rast inflacije.<\/p>\n