Kako smanjiti kori\u0161tenje pesticida ? Pitanje je to koje postavljaju mnogi od europske pa do lokalne razine. Jedan od mogu\u0107ih na\u010dina je i mehani\u010dko uklanjanje korova u narodu poznatije kao okopavanje motikom, koja mo\u017ee biti razli\u010dite veli\u010dine i oblika ovisno koristi li se u brdu ili u polju.<\/p>\n
Njezina namjena je uvijek ista, na prirodan i ekolo\u0161ki na\u010din ukloniti korov snagom vlastitih mi\u0161i\u0107a. Otuda je u narodu i nastala izreka “Nema kruva bez motike!”.<\/p>\n
Ali nije sve tako\u00a0jednostavno. Strate\u0161ki plan zajedni\u010dke poljoprivredne politike (ZPP) motiku nije predvidio kao potencijalno sredstvo za uklanjanje korova.<\/p>\n
On poznaje samo mehanizaciju, pa svi\u00a0oni koji budu kopali po svojim ekolo\u0161kim maslinicima, vinogradima i vrtovima ne\u0107e mo\u0107i ostvariti pravo na nov\u010dane poticaje.<\/p>\n
“Korove unutar redova u “za\u0161ti\u0107enom prostoru” (dio prostora koji se nalazi izme\u0111u debla, \u010dokota i armature) suzbijati mehani\u010dki odgovaraju\u0107om poljoprivrednom mehanizacijom i opremom” \u2013 tako stoji u ZPP, a Hrvatski savez udruga ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da i udruga Biovrt \u2013 u skladu s prirodom upozorava javnost da motka ne spada u takvu mehanizaciju, odnosno da je apsurdni propisi sa kojima \u017eivimo ne prepoznaju kao takvu.<\/p>\n
Tako\u0111er je u “za\u0161ti\u0107enom prostoru” zabranjeno je kori\u0161tenje herbicida te treba te\u017eiti smanjenju upotrebe za\u0161titnih sredstava op\u0107enito, a svaki poljoprivrednik kao uvjet za potporu koja bi mogla iznositi i do 300 eura po hektaru u svojoj ekolo\u0161koj proizvodnji obvezan je voditi evidenciju svojih aktivnosti.<\/p>\n
– Iako\u00a0je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehani\u010dki, umjesto da “\u0161pricaju”, mehani\u010dko je protuma\u010deno kao “mehanizirano”, tako da je dozvoljena isklju\u010divo upotreba mehanizacije.<\/p>\n
U ve\u0107ini slu\u010dajeva to je u praksi neprovedivo, no administracija za to nema razumijevanja, te \u0107e se potpora za ovu mjeru mo\u0107i ostvariti samo ako poljoprivrednici koristite mehanizaciju, ali ne i motiku – upozorava Silvija Kolar Fodor zagovornica ekolo\u0161ke poljoprivrede.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, motika nije zabranjena, s\u00a0njome se i dalje mo\u017ee kopati, ali bez prava na nov\u010dane poticaje iz EU fondova.<\/p>\n
Iako je cilj Europske Unije ekolo\u0161ka budu\u0107nost i pove\u0107anje povr\u0161ine pod ekolo\u0161kim uzgojem na 25% do 2030. godine, \u010dini se da Hrvatska ne ide u tom smjeru, jer je najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekolo\u0161koj proizvodnji.<\/p>\n
Novi prijedlog plana ne rje\u0161ava niti najapsurdnije probleme, poput zabrane kori\u0161tenja motike u mehani\u010dkom suzbijanju korova unutar redova vi\u0161egodi\u0161njih nasada, jer je “mehani\u010dko” protuma\u010deno kao “mehanizirano”.<\/p>\n
Od poljoprivrednika se tra\u017ei da koriste isklju\u010divo mehanizaciju, iako je to u mnogim slu\u010dajevima u praksi neprovedivo.<\/p>\n
Velikim proizvo\u0111a\u010dima ponovo \u0107e otvoriti priliku za pove\u0107anjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti, dok \u0107e mali istinski ekolo\u0161ki proizvo\u0111a\u010di dobivati jo\u0161 manje..<\/p>\n
U dosada\u0161njoj praksi ekolo\u0161ki proizvo\u0111a\u010di bili su sankcionirani za sadnju mje\u0161ovitih nasada i stvarno pove\u0107anje raznolikosti poljoprivrednih povr\u0161ina, jer administracija nije prepoznavala takvu kategoriju pa gospodarstvo nije moglo ostvariti pravo na poticaje, ako su primjerice me\u0111u redovima kukuruza uzgajali grah i tikve.<\/p>\n
Na\u017ealost, ekolo\u0161ka poljoprivredna proizvodnja rasla je u Hrvatskoj do 2019. godine, da bi u korona krizi po\u010dela stagnirati. Poskupljenje goriva, repromaterijala i svih ostalih inputa u proizvodnji uz istovremeni pad plate\u017ene mo\u0107i kupaca \u010dini ekolo\u0161ku proizvodnju posebno ranjivom s obzirom na ne\u0161to ve\u0107e cijene\u00a0ekolo\u0161kih proizvoda.<\/p>\n
Zabrinjavaju\u0107i podaci o padu proizvodnje izme\u0111u 2013. i 2020. godine vidljivi su u sektoru ekolo\u0161kog povr\u0107arstva, kojeg je u 2020. proizvedeno 9 tona (13%\u00a0manje) te mahunarki za suho zrno, kojih je proizvedeno 157 tona (43%) manje. U Hrvatskoj imamo registrirana samo 24 ekolo\u0161ka p\u010delara i 12 ekolo\u0161kih akvakultura.<\/p>\n
Usprkos tim \u010dinjenicama niti jednim strate\u0161kim dokumentom, barem u ovoj, fazi nisu predvi\u0111ene dodatne potpore koje bi zaustavile trendove pada.<\/p>\n
No u sektoru ekolo\u0161ke proizvodnje \u017eitarica koja bilje\u017ei rast, planirano je smanjenje potpora sa dosada\u0161njih 289,82 EUR \/ha na 235 \u20ac\/ha, o\u010dito kako\u00a0bi se taj rast ipak ograni\u010dio-nezadovoljni su u Hrvatskom savezu ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n
Preliminarni rezultati istra\u017eivanja koje me\u0111u svojim \u010dlanovima provode udruge Hrvatski savez udruga ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da i Biovrt \u2013 u skladu s prirodom govore o te\u0161kim uvjetima rada ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n
Ve\u0107ina ispitanika govori o financijskoj neisplativosti ekolo\u0161ke proizvodnje i potrebi da ku\u0107anstvo ima dodatne prihode da bi pre\u017eivjelo. Na tr\u017ei\u0161tu su ekolo\u0161ki proizvo\u0111a\u010di gotovo izjedna\u010deni sa konvencionalnim i nemaju prednost \u010dak niti na mnogim sajmovima koji se reklamiraju kao ekolo\u0161ki jer na njima ravnopravno sudjeluju i proizvo\u0111a\u010di bez eko certifikata.<\/p>\n
Sve je zna\u010dajno kompliciranije, od nabavke repromaterijala koji prodaju samo specijalizirane trgovine do organizacije \u017eetve, berbe, skladi\u0161tenja proizvoda.<\/p>\n
Osim \u0161to nedostaje radne snage, nedostaje i specifi\u010dne mehanizacije u ekolo\u0161koj proizvodnji. Svaki proizvo\u0111a\u010d prepu\u0161ten je sam sebi u snala\u017eenju od organizacije proizvodnje do marketinga i prodaje, a inovacije i rezultati znanstvenih istra\u017eivanja rijetko kad dolaze do njih.<\/p>\n
Ekolo\u0161ke udruge na razini EU-a tra\u017ee da se zabrani upotreba dvanaest pesticida, a me\u0111u njima su i oni za suzbijanje korova. Jedan od na\u010dina smanjenja pa i potpune zamjene \u0161tetnih sredstava protiv korova u vo\u0107njacima, vinogradima i maslinicima je upravo ru\u010dna obrada, \u010dupanje trave odnosno okopavanje sa motikom.<\/p>\n
Me\u0111utim, komplicirana administracija to ne priznaje. Autori takvih apsurdnih rje\u0161enja o\u010dito ne znaju da je motika u Dalmaciji “glavna” mehanizacija, jer traktori i freze te\u0161ko mogu u\u0107i u vinograde i maslinike izrasle na kamenu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako smanjiti kori\u0161tenje pesticida ? Pitanje je to koje postavljaju mnogi od europske pa do lokalne razine. Jedan od mogu\u0107ih na\u010dina je i mehani\u010dko uklanjanje korova u narodu poznatije kao okopavanje motikom, koja mo\u017ee biti razli\u010dite veli\u010dine i oblika ovisno koristi li se u brdu ili u polju. Njezina namjena je uvijek ista, na prirodan […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":132073,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,290],"tags":[10770,6756],"class_list":{"0":"post-132072","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-politika","9":"tag-motika","10":"tag-zabrana"},"yoast_head":"\n