Oovgodi\u0161nji urod krumpira zbog posljedica su\u0161e bit \u0107e upola manji nego lani, upozorava predsjednik Udruge me\u0111imurskih proizvo\u0111a\u010da krumpira Damir Mesari\u0107.<\/p>\n
Imali smo jako su\u0161nu zimu, a uvjete za rast je dodatno pogor\u0161alo hladno prolje\u0107e, ka\u017ee Mesari\u0107 za Hinu. Napominje\u00a0kako je va\u0111enje krumpira\u00a0do nedavnih ki\u0161a bilo ote\u017eano, a sada je opet su\u0161a.<\/p>\n
“To ki\u0161e \u0161to je palo je minimalno,\u00a0nama bi trebalo bar u dva, tri navrata po 25 litara po \u010detvornom metru, odnosno nekih 75 litara ki\u0161e da bismo\u00a0po\u010deli vaditi krumpir”, ka\u017ee.<\/p>\n
Urod se po njegovim rije\u010dima kre\u0107e od 15 do 18 tona po hektaru od novog sjemena, a od sjemena proizvo\u0111a\u010da, tzv. farmerskog sjemena, jo\u0161 je manji. U Lici je jo\u0161 te\u017ee\u00a0– prinos se kre\u0107e od 10 do 11 tona po hektaru.<\/p>\n
Ni\u00a0natapane parcele ne daju vi\u0161e od 25 tona po hektaru jer biljka jednostavno ne trpi velike stresove, ka\u017ee Mesari\u0107, napominju\u0107i kako je primjerice 2020. prinos po hektaru bio od 45 do 50 tona.<\/p>\n
Upozorava i kako su, za razliku od pro\u0161le godine koja je isto bila su\u0161na, uvjeti proizvodnje ove godine bili znatno te\u017ei i izazovniji s obzirom na veliko pove\u0107anje tro\u0161kova repromaterijala, kojima treba pridodati i pove\u0107ani tro\u0161ak hla\u0111enja\u00a0skladi\u0161ta.<\/p>\n
“Lani smo razgovarali samo o su\u0161i, a sada smo u duplo te\u017eoj situaciji –\u00a0umjetna gnojiva, nafta –\u00a0sve je oti\u0161lo gore”, ka\u017ee i dodaje kako je primjerice tro\u0161ak skladi\u0161tenja poskupio pet-\u0161est puta.<\/p>\n
Podsje\u0107a kako su na posljedice su\u0161e upozorili resornu ministricu poljoprivrede Mariju Vu\u010dkovi\u0107 na nedavno odr\u017eanom sastanku u Ministarstvu te da je proizvo\u0111a\u010dima tada\u00a0predstavljen hrvatski prijedlog izvanrednog instrumenta pomo\u0107i u okviru EAFRD-a, a objava natje\u010daja Mjere 22 je planirana po\u010detkom listopada. Prijedlogom se omogu\u0107ava jednokratna pomo\u0107 poljoprivrednicima u iznosu od 15 tisu\u0107a do 100 tisu\u0107a eura, dok je ukupna vrijednost mjere pribli\u017eno 200 milijuna kuna.<\/p>\n
Mesari\u0107 dr\u017ei kako je nu\u017eno pravedno raspodijeliti\u00a0ta sredstva te kako neke kulture ne bi trebale biti obuhva\u0107ene, primjerice p\u0161enica, koja\u00a0nije toliko stradala od su\u0161e. Stradala je mo\u017eda nekih 10 do 15 posto.<\/p>\n
Ka\u017ee kako je svjestan da vlada nema toliko novca da “samo daje” te kako \u0107e se morati ne\u0161to sustavno mijenjati, a ne samo tra\u017eiti pomo\u0107. Morat \u0107e se pokrenuti investicije u navodnjavanje, smatra.<\/p>\n
Ka\u017ee da unato\u010d manjem urodu i pove\u0107anju tro\u0161kova proizvo\u0111a\u010di\u00a0ne najavljuju zna\u010dajno pove\u0107anje cijene.<\/p>\n
Prema podacima konzultantske tvrtke Smarter, proizvodnja krumpira u Hrvatskoj\u00a0odvija se na pribli\u017eno 10.000 hektara, a proizvedene koli\u010dine osciliraju, \u0161to je povezano uglavnom s\u00a0vremenskim prilikama. Zadnjih godina bilje\u017ei se\u00a0odli\u010dna\u00a02016., kada je proizvedeno gotovo 200.000 tona krumpira.<\/p>\n
U 2020.\u00a0krumpir je bio zasijan na 9325 hektara, s\u00a0kojih je izva\u0111eno 174.279 tona krumpira.<\/p>\n
Prema podacima Smartera, vi\u0161e od 60 posto\u00a0proizvodnje osiguravaju\u00a0Me\u0111imurska\u00a0i Vara\u017edinska \u017eupanija, a\u00a0samodostatnost je u posljednje tri godine oko 90 posto.<\/p>\n
Poljoprivredni analiti\u010dar Miroslav Kuskunovi\u0107 poja\u0161njava\u00a0kako niski prinosi po hektaru na\u0161ih proizvo\u0111a\u010da proizlaze iz niza \u010dimbenika –\u00a0malih proizvodnih povr\u0161ina, niskih ulaganja u suvremene tehnologije te izostanka primjene novih znanja i tehnologija.<\/p>\n
Ve\u0107ina proizvodnje konzumnog (stolnog) i industrijskog krumpira\u00a0odvija se na OPG-ovima koji su vi\u0161e ili manje specijalizirani za proizvodnju krumpira, ka\u017ee\u00a0Kuskunovi\u0107, navode\u0107i kako ve\u0107ina gospodarstava koja se bave proizvodnjom ima\u00a0malu ukupnu povr\u0161inu\u00a0koja je u pravilu rascjepkana na vi\u0161e manjih parcela, \u0161to dodatno poskupljuje proizvodnju i smanjuje ekonomi\u010dnost.<\/p>\n
Kuskunovi\u0107 navodi kako na tr\u017ei\u0161tu dominiraju novi trendovi te potro\u0161a\u010di sve vi\u0161e tra\u017ee prera\u0111eni krumpir, a to je oguljen, narezan i zapakiran krumpir spreman za upotrebu u ku\u0107anstvu ili restoranima.<\/p>\n
Iznosi\u00a0i da je Hrvatska s prosje\u010dne proizvodnje, koja je do 70-ih godina bila ve\u0107a od 976.000 tona, postupno padala po povr\u0161inama i urodu i do\u0161la do 227.818 tona, koliki\u00a0je bio prosjek u razdoblju od 2004. do 2013., da bi zadnjih godina do\u0161la do razine od oko 170.000 tona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Oovgodi\u0161nji urod krumpira zbog posljedica su\u0161e bit \u0107e upola manji nego lani, upozorava predsjednik Udruge me\u0111imurskih proizvo\u0111a\u010da krumpira Damir Mesari\u0107. Imali smo jako su\u0161nu zimu, a uvjete za rast je dodatno pogor\u0161alo hladno prolje\u0107e, ka\u017ee Mesari\u0107 za Hinu. Napominje\u00a0kako je va\u0111enje krumpira\u00a0do nedavnih ki\u0161a bilo ote\u017eano, a sada je opet su\u0161a. “To ki\u0161e \u0161to je […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":108236,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,1027],"tags":[8231,11062],"class_list":{"0":"post-135858","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-hrvatska","9":"tag-krumpir","10":"tag-susa"},"yoast_head":"\n