![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/sacma-biom-lov.jpg\")
<\/p>\nKori\u0161tenje pa \u010dak i samo no\u0161enje streljiva s olovnom sa\u010dmom u mo\u010dvarnim stani\u0161tima i 100 metara oko njih protuzakonito je i nov\u010dano ka\u017enjivo u svih 27 zemalja Europske Unije (EU) kao i na Islandu, u Norve\u0161koj i Lihten\u0161tajnu. U Hrvatskoj je kori\u0161tenje olovne sa\u010dme zabranjeno ve\u0107 deset godina, ali zabrana se nije po\u0161tivala jer nisu bile propisane kazne.<\/p>\n
Kazne u Hrvatskoj propisuje Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907\/2006 Europskog parlamenta i Vije\u0107a EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograni\u010davanju kemikalije. Nov\u010danom kaznom od 6.636,14 do 13.272,28 eura (od 50.000,00 do 100.000,00 kuna) kaznit \u0107e se lovoovla\u0161tenik. Nov\u010danom kaznom od 1.327,22 do 1.990,84 eura (od 10.000,00 do 15.000,00 kuna) kaznit \u0107e se i odgovorna osoba kod lovoovla\u0161tenika (naj\u010de\u0161\u0107e je to predsjednik lova\u010dkog dru\u0161tva) i sam po\u010dinitelj (lovac koji kr\u0161i zabranu). Nadzor \u0107e obavljati sanitarna inspekcija Dr\u017eavnog inspektorata Republike Hrvatske.<\/p>\n
<\/p>\n
Prestanak kori\u0161tenja olovne sa\u010dme, prema procjeni, spasit \u0107e \u017eivot \u010dak milijun ptica mo\u010dvarica koje svake godine umiru od trovanja olovom. Okon\u010dat \u0107e se kontinuirano trovanje mo\u010dvarnih stani\u0161ta i divljih \u017eivotinja koje o njima ovise. Zabranom \u0107e se smanjiti i sekundarna trovanja grabljivica i strvinara, vrsta ptica koje se redovito truju jedenjem plijena kontaminiranog olovnom sa\u010dmom.<\/p>\n
Procjenjuje se da se mo\u010dvare u Europi godi\u0161nje zaga\u0111uju s 4.000 do 5.000 tona olovne sa\u010dme. Olovna sa\u010dma posebno je problemati\u010dna za ptice mo\u010dvarice koje gutaju zrna sa\u010dme (olovne kuglice), brkaju\u0107i ih s kamen\u010di\u0107ima. Olovo iz sa\u010dme predstavlja veliku opasnost za konzumente odstrijeljene divlja\u010di. Olovo negativno utje\u010de na gotovo svaki organski sustav, a simptomi trovanja su nezamjetni, dok ve\u0107 male koli\u010dine imaju negativan u\u010dinak na zdravlje.<\/p>\n
Uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni je znanstveni problem koji negativno utje\u010de i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje olovo kao jednu od najopasnijih tvari u op\u0107oj uporabi, zajedno s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili \u017eivom.<\/p>\n
Javna ustanova za upravljanje za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije upravlja s jednim od pet Ramsarskih podru\u010dja u Hrvatskoj, Deltom rijeke Neretve, gdje se kontinuirano, u suradnji s Policijskom upravom dubrova\u010dko-neretvanskom, Dr\u017eavnim inspektoratom i Udrugom Biom provode nadzori u borbi protiv krivolova. Tako\u0111er, podru\u010dje doline rijeke Neretve prepoznato je na me\u0111unarodnoj razini kao dio ekolo\u0161ke mre\u017ee Natura 2000 Delta Neretve zna\u010dajno za o\u010duvanje stani\u0161nih tipova i vrsta (HR5000031) te podru\u010dje o\u010duvanja zna\u010dajno za ptice (HR1000031) koja su progla\u0161ena Uredbom o ekolo\u0161koj mre\u017ei i nadle\u017enostima javnih ustanova za upravljanje podru\u010djima ekolo\u0161ke mre\u017ee.<\/p>\n
Za potrebe zabrane koristit \u0107e se definicija mo\u010dvarnih podru\u010dja koja se upotrebljava u Konvenciji o mo\u010dvarnim podru\u010djima od me\u0111unarodne va\u017enosti (Ramsarska konvencija) jer je ta definicija sveobuhvatna i obuhva\u0107a sve vrste mo\u010dvarnih podru\u010dja: morsko-obalne mo\u010dvare (obalne lagune, stjenovite obale, koraljni grebeni), u\u0161\u0107a rijeka (podru\u010dja rije\u010dnih delta, plimne mo\u010dvare), vla\u017ena stani\u0161ta uz jezera, rijeke i potoke, mo\u010dvare (vla\u017ene livade, tr\u0161\u0107aci, poplavne \u0161ume i cretovi) te antropogenske mo\u010dvare (rezervoari, akumulacijska jezera, ribnjaci, solane, kanali rijeka ili potopljeni rudnici). Kori\u0161tenje i posjedovanje olovne sa\u010dme u jednom od mavadenih mo\u010dvarnim stani\u0161tima strogo \u0107e se ka\u017enjavati-priop\u0107eno je iz Javna ustanova za upravljanje za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kori\u0161tenje pa \u010dak i samo no\u0161enje streljiva s olovnom sa\u010dmom u mo\u010dvarnim stani\u0161tima i 100 metara oko njih protuzakonito je i nov\u010dano ka\u017enjivo u svih 27 zemalja Europske Unije (EU) kao i na Islandu, u Norve\u0161koj i Lihten\u0161tajnu. U Hrvatskoj je kori\u0161tenje olovne sa\u010dme zabranjeno ve\u0107 deset godina, ali zabrana se nije po\u0161tivala jer nisu […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,1026],"tags":[11392,11449],"class_list":{"0":"post-140783","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","6":"category-a","7":"category-vijesti","8":"tag-lov","9":"tag-olovna-sacma"},"yoast_head":"\n