Svuda je va\u017eno imati prijatelje, a tijekom svojih boravaka u Crnoj Gori, to\u010dnije Boki kotorskoj i Svebarju, stekao sam ih iznadprosje\u010dno mnogo. U znanosti ti prijatelj zna\u010di jo\u0161 i vi\u0161e jer njegove o\u010di katkad uo\u010de ne\u0161to \u0161to tvoje ne bi tako lako. Crnogorski medievalist Savo Markovi\u0107 uo\u010dio je umjesto mene podatak da se 1665. trebinjsko-mrkanski biskup Scipion de Martinis zalo\u017eio za robove Nikolu Mihailovi\u0107a \u0110urina iz Popova i An\u0111elinu Metkovi\u0107 \u201eiz Vidonji od Gabele\u201c. Nikola Mihailovi\u0107 bio je robom jedne udovice u Napulju. An\u0111elina je Metkovi\u0107 prodana, preprodana i navodno pokr\u0161tena (\u010dini se da se misli na promjenu imena) te je postala robinjom isprva pisaru Avventanu, pa tajniku suda don Diegu Romeru. Iz iste ku\u0107e potje\u010de i Ana, koja se nalazi u Napulju i koju je skrio fra Donat Jeli\u0107 iz Spi\u010da kod Bara.<\/p>\n
Iz \u0161turih je podataka razvidno kako je \u201ekr\u0161\u0107anluk\u201c opstojao i izvan Balkana, tj. kako su ulju\u0111eni talijanski europejci uvelike zlorabili te\u017eak polo\u017eaj hrvatskih katolika tijekom Kandijskoga rata (1645. \u2013 1669.) te ih prodavali kao roblje neovisno o spolu. Tako\u0111er je razvidno da su me\u0111u robljem bili popovski Mihailovi\u0107i iz Dubljana, predci dana\u0161njih Konjevoda iz Hutova, te da je rod Metkovi\u0107 u XVII. stolje\u0107u nastanjivao i Vidonje. Na temelju sveze \u201eiz Vidonji od Gabele\u201c potvr\u0111eno je da je stara sklonidba za toponim Vidonje bila N. Vidonje \u2013 G. Vidonji(h) \u2013 L. na Vidonjin, kako je 30-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a zabilje\u017eio don Radovan Jerkovi\u0107, \u0161to dokazuje da su se ne samo u XVII. nego i u XX. stolje\u0107u u Za\u017eablju \u010duvali stari likovi mno\u017einskih pade\u017ea, \u0161to je od neprocjenjive va\u017enosti za jezi\u010dnu povijest. Ujedno se vidi koliko je Metkovi\u0107 bio neznatan kad se za Vidonje pisalo da je \u201eod Gabele\u201c.<\/p>\n
Tako kratka vijest, a toliko jezi\u010dne i imenoslovne povijesti u njoj! Hvala stoga mojemu velikom prijatelju Savu na nesebi\u010dnu upu\u0107ivanju na nedavno objavljeni \u010dlanak Ivana Jovovi\u0107a Iz korespondencije fra Donata Jeli\u0107a (1600\u20131676)<\/em>. Ujedno ovom prigodom javno \u010destitam Ivanu Jovovi\u0107u na izboru za predsjednika Matice crnogorske u vrlo te\u0161kim vremenima te mu zahvaljujem \u0161to je ovim podatkom upotpunio mozaik neretvanske mjesne povijesti. Vjerujem da \u0107e u nama i Savo i Ivan imate velike prijatelje kao \u0161to su ih crnogorski jezikoslovci imali u Petru Tutavcu, a i da \u0107e Hrvat \u201eod Bara i Spi\u010da\u201c biti ponosni na to \u0161to je jedan njihov suzavi\u010dajnik iz ropstva nastojao izbaviti na\u0161e pretke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svuda je va\u017eno imati prijatelje, a tijekom svojih boravaka u Crnoj Gori, to\u010dnije Boki kotorskoj i Svebarju, stekao sam ih iznadprosje\u010dno mnogo. U znanosti ti prijatelj zna\u010di jo\u0161 i vi\u0161e jer njegove o\u010di katkad uo\u010de ne\u0161to \u0161to tvoje ne bi tako lako. Crnogorski medievalist Savo Markovi\u0107 uo\u010dio je umjesto mene podatak da se 1665. trebinjsko-mrkanski […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":110533,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,5],"tags":[11715,964],"class_list":{"0":"post-143762","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-kolumne","9":"tag-prezime-metkovici","10":"tag-vidonje"},"yoast_head":"\n