Prije nekoliko me je mjeseci, tijekom jedne malo \u017ee\u0161\u0107e polemike, suraspravnik nazvao \u201edobrim znanstvenikom za mikrolokacije iz vlastita zavi\u010daja\u201c, pi\u0161e Domagoj Vidovi\u0107 za Hrvatski tjednik.<\/p>\n
Iako sam znanstvenim radom obuhvatio i Molize, i sjevernu Ba\u010dku, i Boku kotorsku, i Svebarje te ine druge hrvatske krajeve, svojemu se u\u017eemu zavi\u010daju (Za\u017eablju, kraju koji pribli\u017eno obuhva\u0107a dana\u0161nju Op\u0107ine Za\u017eablje u isto\u010dnome dijelu Neretvanske krajine u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji u Hrvatskoj te gotovo cjelokupnu Op\u0107inu Neum i sjeveroisto\u010dni dio Grada \u010capljine u Bosni i Hercegovini) svako malo vratim, ne samo iz lokalpatriotskih razloga, nego i zato \u0161to je taj kraj iznimno geostrate\u0161ki va\u017ean.<\/p>\n
Spomenut \u0107u ovom zgodom kako je jo\u0161 1589. hrvatski jezikoslovac i izumitelj Faust Vran\u010di\u0107 od austrijskoga cara tra\u017eio za\u0161titu katolika Gornjega i Donjega Za\u017eablja, a splitski je dominikanac Daniel o te\u0161kome polo\u017eaju za\u017eapskih katolika iste godine izvijestio papu hrvatskih korijena Siksta V. pobrojiv\u0161i 21 hrvatsko selo u Za\u017eablju smje\u0161teno s obiju strana dana\u0161nje hrvatsko-bosanskohercegova\u010dke me\u0111e.<\/p>\n
Razlog njihove reakcije jama\u010dno nije bila samo za\u0161tita malobrojnoga nerastjeranog katoli\u010dkog stanovni\u0161tva, nego i polo\u017eaj Za\u017eablja iz kojega su putovi vodili dublje u Hum te prema Bosni i Sand\u017eaku. O mjesnoj (za Srbe i Bo\u0161njake) i \u0161iroj (za Ruse i Turke) o va\u017enosti geostrate\u0161koga polo\u017eaja Neuma zbog izlaza na (toplo) more desetlje\u0107ima je pisao Pero Marijanovi\u0107 (1950. \u2013 2010.), nedovoljno poznati svestrani hrvatski intelektualac iz Hodova kod Stoca.<\/p>\n
Uzrok je mojemu povratku u u\u017ei zavi\u010daj jo\u0161 jedan u nizu napisa bo\u0161nja\u010dkih povjesni\u010dara koji Neum i njegovo neposredno zale\u0111e uporno nastoje otrgnuti iz hrvatskoga narodnosnog prostora. Naime, ve\u0107 se stotinjak godina uporno tra\u017ei neki odlomak zida koji bi upu\u0107ivao na mogu\u0107e ostatke kakva muslimanskoga vjerskog zdanja, pa se i jedna razvalina u neumskome naselju Pola\u010da uporno nastoji proglasiti dijelom navodne d\u017eamije uza navodno muslimansko groblje.<\/p>\n
D\u017eamiju je sa zdencem Bare po jednoj teoriji navodno sru\u0161io potres (po drugoj su je sru\u0161ili srpski ustanici, o \u010demu \u0107ete \u010ditati malo poslije), a gra\u0111evinsko je tvorivo s te gra\u0111evine, jo\u0161 jednom navodno, razneseno po okolnim ku\u0107ama.<\/p>\n
Sve je po\u010delo onoga dana kad je Hivzija Hasandedi\u0107 (Treba li ponovno napisati navodno?) uspio prona\u0107i jednoga doma\u0107eg katolika koji mu je tragove navodne d\u017eamije potvrdio usmenim predanjem i jedan muslimanski grob iz 1860. (a muslimanskih grobova ima svagdje gdje su Osmanlije vladali, tako i u Makarskoj), pa se do danas upornim ponavljanjem neistinu ku\u0161a u\u010diniti povijesnom \u010dinjenicom.<\/p>\n
Kako na neumskome podru\u010dju terenski istra\u017eujem od 2005., imao sam mnogo puta prigodu upitati starosjedioce iz neumskoga naselja Pola\u010da, koji to naselje napu\u010duju vi\u0161e od trista godina, znaju li za Hasandedi\u0107eva istra\u017eivanja i mogu li potvrditi da je u Neumu uistinu postojala d\u017eamija.<\/p>\n
Odgovor je bio kratak i jasan. Nitko nije \u010duo za muslimansko stanovni\u0161tvo u Pola\u010di, a kamoli za d\u017eamiju. Doma\u0107i ljudi, \u0161tovi\u0161e, dome\u0107u kako bi, da je ostataka d\u017eamije bilo, o tome jama\u010dno ne\u0161to \u010duli od svojih djedova s obzirom na Hasandedi\u0107evu tvrdnju da su ostatci navodnoga muslimanskog sakralnog zdanja bili vidljivi u prvoj polovici XX. stolje\u0107a.<\/p>\n
Me\u0111utim, od neutemeljenih i o\u010dito izmi\u0161ljenih usmenih predanja bo\u0161nja\u010dki povjesni\u010dari ve\u0107 gotovo \u010ditavo stolje\u0107e ne odustaju. Dodu\u0161e, kako d\u017eamija nije mogla tek tako nestati, narativ se djelomi\u010dno promijenio.<\/p>\n
Naime, sad se \u010de\u0161\u0107e govori o planu gradnje navodne neumske d\u017eamije tijekom XIX. stolje\u0107a, te se, sli\u010dno kao \u0161to srpski povjesni\u010dari knji\u017eevnosti nastoje hrvatske knji\u017eevnike iz Dubrovnika u\u010diniti sva\u010dijim, a time i ni\u010dijim, i Neum ku\u0161a u\u010diniti i katoli\u010dkim, i pravoslavnim, i muslimanskim, sve da ne bi bio hrvatskim i katoli\u010dkim, dakako kulturolo\u0161ki.<\/p>\n
Neum se, dakako, danas nalazi unutar granica Bosne i Hercegovine i nema nikoga s hrvatske strane tko bi to sporio, a bo\u0161nja\u010dkim arheolozima i povjesni\u010darima nije nimalo jednostavno progutati \u010dinjenicu da gdje god malo prokopaju, prona\u0111u kri\u017e.<\/p>\n
Nedavno je bo\u0161nja\u010dki povjesni\u010dar Emir Demir objavio knjigu Bosanskohercegova\u010dko pristani\u0161te Klek \u2013 Neum u osmanskim dokumentima 1859. \u2013 1876. te je tim povodom bio gostom Al Jazeere. Do knjige zasad nisam do\u0161ao, pa se na njezin sadr\u017eaj ni ne mogu osvrnuti, ali mogu na objavu koja nosi naslov Demir: Apsurdno je da BiH nema slobodan pristup moru (https:\/\/balkans.aljazeera.net\/teme\/2023\/7\/18\/demir-apsurdno-je-da-bih-nema-slobodan-pristup-otvorenom-moru).<\/p>\n
Od Hutova do Kleka muslimana nije bilo ni prije turskih osvajanja ni nakon njih.
\nKrenimo od najosnovnijih povijesnih \u010dinjenica. Neum je bio u sastavu srednjovjekovne humske \u017eupe \u017dapsko koju spominje jo\u0161 Konstantin Porfirogenet. U povijesnim se vrelima prvi put spominje 1391. kad su se neki dubrova\u010dki gra\u0111ani vra\u0107ali ku\u0107i \u201eneumskim putem\u201c (via Neumarum).<\/p>\n
\u0160ire je neumsko podru\u010dje dijelom zemljice Bosne postalo tek u XIV. stolje\u0107u, pa je Demirova tvrdnja kako Neum do 1699. nije bio dijelom Mleta\u010dke Republike nego Bosne ili Dubrova\u010dke Republike nepotpuna bez podatka da je Neum sa svojim zale\u0111em nekoliko puta du\u017ee bio dijelom Huma nego Bosne.<\/p>\n
Dakle, govoriti o Neumu kao o gradu unutar Bosanskoga Kraljevstva bez da se pripomene kako je dobra \u010detiri stolje\u0107a bio dijelom Huma u najmanju ruku neozbiljno, no pre\u0161u\u0107ivanje je Huma u bo\u0161nja\u010dkoj historiografiji stalnicom pribli\u017eno razmjernom poistovje\u0107ivanju Bosne s Bosnom i Hercegovinom (Hercegovina se namjerno presko\u010di), tj. slu\u017ei opravdavanju uvo\u0111enja etnonima Bo\u0161njak za sve ju\u017enoslavenske muslimane, bez obzira na to koliko su s Bosnom povezani. (Pitanje je kako su oni koji su se stopili s razara\u010dima Bosanskoga Kraljevstva odjednom postali njegovim ba\u0161tinicima tema za neku drugu prigodu.)<\/p>\n
Nadalje, govoriti o Neumu bez napomene da Dubrova\u010dka Republika nije na svojemu ozemlju dopu\u0161tala naseljavanje nikoga osim katolika (samo su \u017eidovi \u017eivjeli unutar dubrova\u010dkoga geta) zna\u010di namjerno pre\u0161u\u0107ivati \u010dinjenicu da u Neumu, bez obzira na to je li u njemu \u017eivjelo 10 ili 10000 stanovnika, do 1699. ili 1718. nije ni mogao \u017eivjeti nitko osim katolika.<\/p>\n
Vjerski se sastav na neumskome podru\u010dju u bitnome nije promijenio ni nakon 1718. kad je Neum kona\u010dno pripao Osmanskomu Carstvu. Naime, kad Demir spominje kako se u osmanskoj katastarskoj evidenciji Neum ne izdvaja u posebnu cjelinu nego je dio katastarske jedinice Gradac (koja je obuhva\u0107ala najve\u0107i dio dana\u0161njega neumskog zale\u0111a, od Hutova do poluotoka Kleka, odnosno sredi\u0161nji i ju\u017eni dio dana\u0161nje Op\u0107ine Neum) unutar Stola\u010dke kapetanije te kad spominje muslimanske posjednike u neumskome zale\u0111u i mogu\u0107e pravoslavce, namjerno ili nenamjerno pre\u0161u\u0107uje dokumente koji jasno pokazuju da Neum nije bio \u201emultrireligiozna sredina\u201c kakvom se nastoji predstaviti.<\/p>\n
Naime, po izvje\u0161\u0107u iz 1733. sofijskoga biskupa Marka Andrija\u0161evi\u0107a u \u017eupi je Gradac, koja je tad obuhva\u0107ala spomenuti prostor od poluotoka Kleka do Hutova, \u017eivjelo 830 katolika. Pripadnika drugih vjera nije bilo. (Treba napomenuti kako je Andrija\u0161evi\u0107 iznio podatke o broju pravoslavaca i muslimana u susjednim \u017eupama Trebinjsko-mrkanske biskupije Dubrave i Popovo.)<\/p>\n
Dakle, rije\u010d je o vjerski najhomogenijemu prostoru ne samo u isto\u010dnoj Hercegovini nego i \u0161ire. Za one kojima mjesna isto\u010dnohercegova\u010dka povijest nije poznata valja mi pripomenuti da su prva desetlje\u0107a nakon mleta\u010dko-osmanlijskih ratova u XVII. i XVIII. demografski najnepovoljnija za mjesno hrvatsko katoli\u010dko stanovni\u0161tvo jer su se tijekom tih sukoba stotine stanovnika spomenute \u017eupe Gradac preselili na neretvansko i dubrova\u010dko podru\u010dje.<\/p>\n
Ni me\u0111u izbjeglicama iz te \u017eupe, iz koje se naknadno izdvojila \u017eupa Neum, nema spomena pravoslavaca (muslimani nisu ni imali potrebe bje\u017eati), pa mi nije jasno otkud Demiru tvrdnja o pravoslavnoj prisutnosti u bli\u017eemu neumskom zale\u0111u.<\/p>\n
Ujedno pregledom grada\u010dkih \u017eupnih matica i nekih katastarskih zapisa utvrdih kako se od muslimana na \u0161iremu neumskom podru\u010dju spominju tek pripadnici djelomi\u010dno islamiziranih rodova poput Galova iz Oskru\u0161nice i Glasova iz Ki\u0161eva (koji su se iselili u Orlja kod Stoca) te Hajdarevi\u0107a (iz Cereva u susjednoj \u017eupi Hrasno), koji su povremeno terorizirali mjesno stanovni\u0161tvo, a od pravoslavaca tek ponetko iz susjednih \u017eupa tko bi se kumskim ili \u017eenidbenim vezama povezao sa stanovnicima neumskoga zale\u0111a.<\/p>\n
Ukratko, 1709. \u2013 1875. na dana\u0161njemu su neumskom podru\u010dju nekatolici bili tek iznimno rijetkom pojavom. Demir je, uostalom, propustio napomenuti da su muslimanski posjednici vrlo \u010desto \u017eivjeli daleko od svojih posjeda jer da je suditi po osmanlijskim katastarskim zapisima, onda bi i Neretvanska krajina tijekom osmanlijske vladavine morala biti isklju\u010divo muslimanska (jer su, primjerice, isto\u010dni dio Neretvanske krajine posjedovali muslimani Had\u017eiomerovi\u0107i) iako u njoj nema ni jedne jedincate d\u017eamije, a ni islamizacija nije imala gotovo nikakva uspjeha.<\/p>\n
Kad je rije\u010d o neumskome zale\u0111u, ujedno treba imati na umu da d\u017eamije nije bilo ni u Hutovu, naselju dvadesetak kilometara sjeverno od Neuma i sjedi\u0161tu Hutovske kapetanije (oko 1800. \u2013 1832.), unutar koje znamo da je bilo turskih vojnika, u razdoblju tijekom kojega je kapetanijom upravljao me\u0111u mjesnim katolicima ozlogla\u0161eni Had\u017ei Mehmed-beg Rizvanbegovi\u0107 (1768. \u2013 1832.), pa \u010dak kad bi podatak da je u Neumu 1872. zapo\u010deta gradnja d\u017eamije bio to\u010dan, ostaje pitanje za koga bi se gradila d\u017eamija unutar neznatnoga naselja \u010diji se jedan od zaseoka k tome nazivao Crkvice (a ne D\u017eamijice) kad se ve\u0107 nije gradila ni u Hutovu, osmanskom vojno-upravnom sjedi\u0161tu. Za nekoliko vojnika?<\/p>\n
Naime, Neumu se najbli\u017ei muslimanski objekt nalazi tek u Rabranima u Gornjemu Hrasnu, dobrih tridesetak kilometara od Neuma, a i tamo nije bila rije\u010d o d\u017eamiji nego o mektebu (vjerskoj \u0161koli) koji se tek ove godine prometnuo u bogomolju.<\/p>\n
Koliko je Demiru poznata mjesna neumska povijest, zorno pokazuje njegova tvrdnja da je navodna neumska d\u017eamija stradala od \u201ehercegova\u010dkih (srpskih) ustanika\u201c 1876. Postavlja se opravdano pitanje kojih to srpskih ustanika kad je vo\u0111a ustanka protiv Osmanlija u jugoisto\u010dnoj Hercegovini bio don Ivan Musi\u0107 (dakle, katoli\u010dki sve\u0107enik) te su mnogi ustani\u010dki vo\u0111e bili odreda Hrvati iz neumskoga kraja, a poluotok je Klek tad bio jednim od ustani\u010dkih sjedi\u0161ta?<\/p>\n
Kako vjerovati povjesni\u010daru koji ne poznaje ni temeljne povijesne \u010dinjenice i to ne iz neke daleke pro\u0161losti, nego iz razmjerno novijega razdoblja iz kojega ne nedostaje dokumenata?<\/p>\n
Na koncu treba spomenuti i zaklju\u010dnu Demirovu tezu: \u201e(\u2026) uzimaju\u0107i u obzir sastav tada\u0161njeg Stola\u010dkog kadiluka, kao i pripadnost posjednika zemlji\u0161nih prava na podru\u010dju Klek \u2013 Neuma, slobodno se mo\u017ee ustvrditi da je ova sredina bila itekako multireligiozna.\u201c<\/p>\n
Demirovo zaklju\u010divanje o vjerskome sastavu Neuma i njegova zale\u0111a (gdje su od Neuma do Hutova Hrvati do 60-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a bili isklju\u010divo stanovni\u0161tvo, a i nakon doseljavanja pripadnika drugih naroda u drugoj polovici XX. stolje\u0107a, kad se od Neuma planski izgra\u0111ivalo turisti\u010dko sredi\u0161te i kad se u njega doseljavalo nehrvatsko stanovni\u0161tvo, izrazita ve\u0107ina, \u0161to se mo\u017ee vrlo jednostavno provjeriti uvidom u popise pu\u010danstva) sa stanjem u stola\u010dkome kraju (gdje su Hrvati do Drugoga svjetskog rata bili tankom ve\u0107inom, a nakon toga su \u010dinili \u010detrdesetak posto stanovni\u0161tva) jednako je logi\u010dno koliko i povezivanje vjerskoga sastava \u0160irokoga Brijega (gdje su nekatolici i nehrvati stolje\u0107ima statisti\u010dkom pogre\u0161kom) i Mostara (gdje je vjerski sastav vrlo slo\u017een).<\/p>\n
Pritom treba imati na umu da je Stolac gotovo dvostruko udaljeniji od Neuma nego Mostar od \u0160irokoga Brijega. Usto, kad se autor ve\u0107 poziva na \u201estanje zemlji\u0161nih prava\u201c, onda se mogao uputiti i u to \u010diji su katastarski bili i jo\u0161 jesu za njega i za bo\u0161nja\u010dke politi\u010dare uvijek sporni Veliki i Mali \u0161koj te vr\u0161ak poluotoka Kleka, pa bi dobio odgovor za\u0161to Bosna i Hercegovina nema niti mo\u017ee imati izlaz na otvoreno more.<\/p>\n
Odgovor na to pitanje zna svaki Hrvat iz Neuma i susjed mu Neretvanin, a za\u0161to za njim ne pose\u017eu hrvatske mjesne vlasti i dr\u017eavna politika, ostaje na svakome od nas da se upitamo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prije nekoliko me je mjeseci, tijekom jedne malo \u017ee\u0161\u0107e polemike, suraspravnik nazvao \u201edobrim znanstvenikom za mikrolokacije iz vlastita zavi\u010daja\u201c, pi\u0161e Domagoj Vidovi\u0107 za Hrvatski tjednik. Iako sam znanstvenim radom obuhvatio i Molize, i sjevernu Ba\u010dku, i Boku kotorsku, i Svebarje te ine druge hrvatske krajeve, svojemu se u\u017eemu zavi\u010daju (Za\u017eablju, kraju koji pribli\u017eno obuhva\u0107a dana\u0161nju […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":103581,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,5],"tags":[479,11880,622],"class_list":{"0":"post-146355","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-kolumne","9":"tag-domagoj-vidovic","10":"tag-dzamija","11":"tag-neum"},"yoast_head":"\n