{"id":147625,"date":"2023-09-19T08:59:28","date_gmt":"2023-09-19T06:59:28","guid":{"rendered":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/?p=147625"},"modified":"2023-09-19T08:59:28","modified_gmt":"2023-09-19T06:59:28","slug":"planinar-setao-sumom-pa-na-grani-naisao-na-nezeljenog-gosta-pripazite-se","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/planinar-setao-sumom-pa-na-grani-naisao-na-nezeljenog-gosta-pripazite-se\/","title":{"rendered":"Planinar \u0161etao \u0161umom, pa na grani nai\u0161ao na ne\u017eeljenog gosta: “Pripazite se…!”"},"content":{"rendered":"

Ljetni dani su pred samim krajem, a upravo su rujan i listopad dio godine kada \u017eenka poskoka okoti 10 do 20 mladih, koji odmah poslije izlaska iz maj\u010dina tijela probiju nje\u017enu opnu jajeta, pi\u0161e Dalmacija danas<\/a>.<\/p>\n

Postupnim padom temperature, poskoci sve vi\u0161e obitavaju na granama i kro\u0161njama stabala. Zbog visokih ljetnih temperatura, nije uobi\u010dajeno vidjeti tu vrstu zmije na stablu u srpnju i kolovozu. Me\u0111utim, s postupnim padom temperature, poskok se penje na stablo radi topline, a ponekad i zbog lova ptica. Na ovu \u010dinjenicu posebno trebaju pripaziti bera\u010di maslina jer nije rijetkost vidjeti poskoka na stablu masline u prvom dijelu jeseni.<\/p>\n

Susret s poskokom na stablu na Dinari imao je jedan planinar koji je pozvao sve posjetitelje ove planine na oprez dok se prolazi kroz granje i drve\u0107e.<\/p>\n

\"\"<\/h4>\n

Podaci o ugrizima zmija<\/h4>\n

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godi\u0161nje se u svijetu dogodi oko 5.4 milijuna ugriza zmija, a od toga \u010dak do 2.7 milijuna slu\u010dajeva rezultira otrovanjem. Oko 81 000 do 138 000 ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica ugriza zmija, a prisutno je \u010dak do 3 puta vi\u0161e amputacija i drugih oblika invaliditeta kao posljedica ugriza. Ve\u0107ina ovih pojava doga\u0111a se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.<\/p>\n

Iako su na podru\u010dju Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti \u017eivotno ugro\u017eavaju\u0107i. Ugrizi zmija se sve vi\u0161e doga\u0111aju pri rekreacijskim i turisti\u010dkim aktivnostima u ruralnim podru\u010djima. Poljoprivredne aktivnosti ne ve\u017eu se vi\u0161e za ugrize zmija u Europi zbog uvo\u0111enja mehanizacije i strojeva.<\/p>\n

U trinaestogodi\u0161njem periodu od po\u010detka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti \u201cDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201d u Zagrebu lije\u010deno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70% svih pacijenata bilo je mu\u0161koga spola. Najvi\u0161e ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosje\u010dno 35 godina stari. Me\u0111u ovim pacijentima nije bilo smrtnih slu\u010dajeva.<\/p>\n

U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilje\u017een toksi\u010dni u\u010dinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najve\u0107i broj ugriza bio zabilje\u017een 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilje\u017eeno je 24 ugriza zmije.<\/p>\n

U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su 3 smrtna slu\u010daja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj i to 2006., 2007. i 2013. godine.\u00a0 Dvije osobe su bile starije \u017eivotne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su mu\u0161kog spola. \u017dupanije u kojima su se dogodili slu\u010dajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Li\u010dko-senjska \u017eupanija.<\/p>\n

\u0160to ako do\u0111e do ugriza?<\/h4>\n

Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah lije\u010diti.\u00a0 Ako je do\u0161lo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne tr\u010dati i ne pani\u010dariti, jer \u0107emo time izazvati br\u017ee \u0161irenje otrova po tijelu.<\/p>\n