POMICANJEM kazaljki sata za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata, zavr\u0161ilo je ljetno i po\u010delo zimsko ra\u010dunanje vremena, a time se mijenja razdoblje tarifa za obra\u010dun elektri\u010dne energije te je obvezna vo\u017enja automobila s upaljenim svjetlima i tijekom dana.<\/p>\n
Povratkom na zimsko ra\u010dunanje vremena razdoblje vi\u0161e tarife za obra\u010dun elektri\u010dne energije je od 7 do 21 sat, dok se po ni\u017eoj tarifi obra\u010dunava od 21 sat do 7 sati ujutro.<\/p>\n
Voza\u010di, pak, moraju obavezno danju upaliti dnevna\/kratka svjetla pri vo\u017enji automobila.<\/p>\n
“Na motornim vozilima za vrijeme vo\u017enje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla u razdoblju od 1. studenog do 31. o\u017eujka. Na motociklu i mopedu za vrijeme vo\u017enje danju moraju biti upaljena svjetla tijekom cijele godine. Nov\u010danom kaznom od 30 eura kaznit \u0107e se za prekr\u0161aj voza\u010d koji postupi suprotno odredbama ovog \u010dlanka”, stoji u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.<\/p>\n
Unato\u010d tome \u0161to je u ispitivanju javnog mnijenja 2018. velika ve\u0107ina od 4.8 milijuna sudionika ankete u EU izrazila \u017eelju da se ukine pomicanje sata i \u0161to je Europska komisija nakon toga sastavila prijedlog da se to u\u010dini, do toga jo\u0161 nije do\u0161lo.<\/p>\n
Krajem 2022. naga\u0111alo se da bi ovaj problem me\u0111u svoje prioritete mogla uvrstiti \u0160vedska za svojeg predsjedanja Europskom unijom. Me\u0111utim, za sada nema indicija da \u0107e se to dogoditi. \u0160vedska je na svojim stranicama objavila da su njezini prioriteti sigurnost, konkurentnost, zelene i energetske tranzicije, demokratske vrijednosti i vladavina prava. Jedan od klju\u010dnih razloga za\u0161to jo\u0161 nema ukidanja prebacivanja vremena u EU je to \u0161to se dr\u017eave ne mogu dogovoriti na kojem \u0107e vremenu ostati kao trajnom – zimskom ili ljetnom.<\/p>\n
Kada se rasprava kona\u010dno pokrene i sporazum postigne, trebat \u0107e jo\u0161 najmanje jedna do dvije godine kako bi se osiguralo da usluge prijevoza, uklju\u010duju\u0107i vlakove i letove, prilagode svoje rasporede. To zna\u010di da bi prebacivanje vremena moglo najranije biti ukinuto 2025.<\/p>\n
Do danas su od prebacivanja vremena odustale sljede\u0107e zemlje: Al\u017eir (posljednji je put promijenio satove 1981.); Brazil (1932.); Egipat (2015.); Falklandski otoci (2010.); Filipini (1990.); Hong Kong (1979.); Island (1968.); Indija (1945.); Indonezija (1963.); Irak (2007.); Ju\u017enoafri\u010dka Republika (1944.); Kina (1991.); Kolumbija (1993); Pakistan (2009.); Peru (1994.) i Rusija (2014.).<\/p>\n
Ideja o prilago\u0111avanju ra\u010dunanja vremena raznim dijelovima godine nije novost; ona je prisutna ve\u0107 stolje\u0107ima. Primjerice, u Rimskom Carstvu sat je definiran kao jedna dvanaestina dana, odnosno vremena koje je proteklo izme\u0111u izlaska i zalaska sunca. Budu\u0107i da je trajanje dana variralo s godi\u0161njim dobima, to je zna\u010dilo da se mijenjala i duljina sata. Sat je zimi trajao 44 minute, a ljeti 75.<\/p>\n
Britanski graditelj William Willett iz Chislehursta lobirao je za prihva\u0107anje ljetnog ra\u010dunanja vremena u svojem pamfletu Tra\u0107enje dnevnog svjetla iz 1907. godine. Navodno je do\u017eivio prosvje\u0107enje dok je jedno jutro jahao konja. Shvatio je da “sunce obasjava zemlju nekoliko sati svaki dan dok mi jo\u0161 spavamo”, dok s druge strane “ostaje samo kratka \u010darolija opadaju\u0107eg dnevnog svjetla u kojem mo\u017eemo provesti kratko razdoblje slobodnog vremena koje nam je ostalo na raspolaganju”.<\/p>\n
U Sjedinjenim Dr\u017eavama ideja se povezuje s Benjaminom Franklinom. Dok je bio ameri\u010dki veleposlanik u Francuskoj 1784., Franklin je u eseju Ekonomski projekt za smanjenje tro\u0161kova svjetla u \u0161ali predlo\u017eio Francuzima da ustaju sat ranije kako bi u\u0161tedjeli vosak za svije\u0107e. Koncept je u SAD-u usvojen 1918.<\/p>\n
Ljetno ra\u010dunanje vremena (DST), u kojem se satovi pomi\u010du jedan sat unaprijed u rano prolje\u0107e i vra\u0107aju jedan sat unatrag u jesen, prvi put je u Europi 1916. godine uvela Njema\u010dka u nastojanju da u jeku Prvog svjetskog rata smanji potro\u0161nju ugljena kako bi ga mogla koristiti za svoje tvornice oru\u017eja. Ve\u0107ina susjednih zemalja, uklju\u010duju\u0107i i Veliku Britaniju, SAD i Australiju, kasnije je slijedila njezin primjer.<\/p>\n
Praksa je u Europi uglavnom napu\u0161tena nakon Drugog svjetskog rata. Ponovno je uvedena 1970-ih zbog naftne krize, odnosno zbog arapskog uvo\u0111enja embarga na naftu zapadnim zemljama koje su podr\u017eavale Izrael. Tu je razlog opet bila \u017eelja da se smanji potreba za umjetnim svjetlom, a time i potro\u0161nja energije zbog poskupljenja nafte.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu su brojne studije pokazale da je utjecaj prebacivanja na ljetno ra\u010dunanje vremena na potro\u0161nju energije u suvremenim uvjetima zanemariv, dobrim dijelom zahvaljuju\u0107i napretku tehnologije.<\/p>\n
S druge strane, sve je vi\u0161e dokaza da prebacivanje ima negativne u\u010dinke na zdravlje.<\/p>\n
Primjerice, pokazalo se da u tjednu nakon prijelaza na ljetno ra\u010dunanje vremena raste broj sr\u010danih udara te probavnih i imunolo\u0161kih bolesti. Tako\u0111er se bilje\u017ei blago pove\u0107anje u broju prometnih nesre\u0107a. Dugoro\u010dno gledano, prebacivanje mo\u017ee imati negativne u\u010dinke koji \u0107e se manifestirati u obliku depresije, usporenog metabolizma, debljanja i glavobolja.<\/p>\n
Uzrok ovih zdravstvenih problema je to \u0161to prebacivanje naru\u0161ava na\u0161 prirodni cirkadijski ritam, odnosno biolo\u0161ki sat koji je uskla\u0111en sa Suncem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
POMICANJEM kazaljki sata za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata, zavr\u0161ilo je ljetno i po\u010delo zimsko ra\u010dunanje vremena, a time se mijenja razdoblje tarifa za obra\u010dun elektri\u010dne energije te je obvezna vo\u017enja automobila s upaljenim svjetlima i tijekom dana. Povratkom na zimsko ra\u010dunanje vremena razdoblje vi\u0161e tarife za obra\u010dun elektri\u010dne energije je od […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":75825,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,1],"tags":[],"class_list":{"0":"post-148696","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-nekategorizirano"},"yoast_head":"\n