{"id":149966,"date":"2023-12-12T16:37:34","date_gmt":"2023-12-12T15:37:34","guid":{"rendered":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/?p=149966"},"modified":"2023-12-12T16:37:34","modified_gmt":"2023-12-12T15:37:34","slug":"domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/","title":{"rendered":"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima"},"content":{"rendered":"

Tijekom posljednjih se nekoliko mjeseci u \u017ei\u017ei srednjostruja\u0161kih, \u0161to hrvatskih, \u0161to bosanskohercegova\u010dkih, \u0161to svjetskih medija (ako ne vjerujete, pogledajte na e-adresi\u00a0\u00a0https:\/\/www.theguardian.com,<\/a>\u00a0ponajprije zbog imenovanja dubrova\u010dke zra\u010dne luke po Ru\u0111eru Bo\u0161kovi\u0107u, na\u0161la isto\u010dna Hercegovina.<\/p>\n

Hrvati u isto\u010dnoj Hercegovini nekad i sad<\/strong><\/p>\n

Kad biste prosje\u010dnoga Hrvata upitali koja mu je prva asocijacija kad spomenete isto\u010dnu Hercegovinu, jama\u010dno biste od mnogih \u010duli kako je rije\u010d o dijelu Hercegovine koji nastanjuje srpsko stanovni\u0161tvo, rijetki bi se prisjetili da su na zapadnome i ju\u017enome rubu toga podru\u010dja Hrvati i danas ve\u0107ina, jo\u0161 rje\u0111i da je to podru\u010dje tisu\u0107ljetne Trebinjsko-mrkanske biskupije, najstarije biskupije u BiH osnovane nakon hrvatske doseobe i vi\u0161e od dvjesta godina starije od najstarije pravoslavne crkvene ustrojbene jedinice na tome podru\u010dju.<\/p>\n

Trebinjsko-mrkanska biskupija\u00a0jedne od \u010dak deset (nad)biskupija koje su djelovale na podru\u010dju povijesne Crvene Hrvatske (uz Stonsku, Risansku, Kotorsku, Budvansku, Sva\u010dku, Pilotsku i Driva\u0161ku te Dubrova\u010dku i Barsku nadbiskupiju, s tim da je Dubrova\u010dka nadbiskupija 1828. postala biskupijom), a tek vrlo zanimani da je 1879. u biskupijskome sredi\u0161tu Trebinju \u017eivjelo, i u postotku, i broj\u010dano, vi\u0161e Hrvata nego u Ljubu\u0161kome.<\/p>\n

Naime, te je godine od 790 Trebinjaca bilo 487 (61,65 %) muslimana, 200 (25,32 %) pravoslavaca i 103 (13,04 %) katolika (stanovni\u0161tvo se tad popisivalo po vjeroispovijesti).<\/p>\n

Iste je godine u Ljubu\u0161kome popisano 2617 stanovnika, od \u010dega 2156 (82,38 %) muslimana, 131 (5,00 %) pravoslavac i 57 (2,18 %) katolika (u ljubu\u0161kome su kotaru, pak, katolici bili izrazita ve\u0107ina s 87,09 %).<\/p>\n

Popis je iz 1879. referentan jer odra\u017eava stanje prije austrougarske aneksije BiH. Naime, tijekom idu\u0107ih desetlje\u0107a u BiH se doselio velik broj austrougarskih \u010dinovnika, pa je i udio katolika u Trebinju 1910. porastao na 17,20 %. Iako se velik dio katolika (poglavito stranih \u010dinovnika) iselio iz Trebinja nakon 1918., udio se katolika u gradu nije odve\u0107 smanjio nakon stvaranja Kraljevine SHS, pa je 1931. me\u0111u 6242 Trebinjca bilo 695 (11,13 %) katolika.<\/p>\n

Predrasude uvjetovane nepoznavanjem mjesne povijesti dovele su do toga da \u010dak i mjesno stanovni\u0161tvo s nelagodom izgovara zemljopisnu odrednicu isto\u010dna Hercegovina, pa se podru\u010dje s hrvatskom ve\u0107inom unutar toga dijela Hercegovine (dana\u0161nje op\u0107ine Ravno, Neum i Stolac, isto\u010dni dio Grada \u010capljine te jugoisto\u010dni dio Grada Mostara) vrlo \u010desto naziva donjom Hercegovinom.<\/p>\n

Bilo je i prijedloga da se Zajednica Hrvata isto\u010dne Hercegovine u Zagrebu preimenuje, no njezini \u010dlanovi nisu pokleknuli svjesni \u010dinjenice da su Hrvati donedavna nastanjivali i gore sjeveroisto\u010dne ili gornje Hercegovine te da su i danas, iako uglavnom protjerani, vlasnici golemih prostranstava na tome podru\u010dju. Uostalom, 1529. fra Bernardin Pomazani\u0107 spominje katolike izme\u0111u Bile\u0107e i Gacka, a 1624. fra Bla\u017e Gra\u010danin bilje\u017ei 230 katolika u trebinjskome okrugu.<\/p>\n

U Trebinju su Hrvati ostali znatnom manjinom do 1953. kad su \u010dinili gotovo 8 % u trebinjskoj gradskoj op\u0107ini iako ih je tijekom Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a ubijeno 58 te su 1949. iz grada protjerane franjevke. Nadalje, znatan je udio Hrvata \u017eivio u Bjelimi\u0107ima na granici konji\u010dke i kalinovi\u010dke op\u0107ine, a jo\u0161 1991. Hrvati su bili ve\u0107inom u Seljanima (bilo ih je 58 od 100 stanovnika) u nevesinjskoj op\u0107ini (ondje su i po popisu iz 2013. \u010dinili polovicu od deset stanovnika toga sela iz kojega je ve\u0107ina Hrvata 1992. protjerana nakon \u0161to ih je 12 ubijeno).<\/p>\n

Pritom treba napomenuti kako su u sjeveroisto\u010dnoj Hercegovini \u017eivjele dvije skupine Hrvata: doseljenici iz zapadne Hercegovine koji su ondje naseljeni po nagovoru mostarsko-duvanjskoga biskupa Pa\u0161kala Buconji\u0107a nakon 1878. te autohtoni transhumantni sto\u010dari koji su sa stokom ljetovali u sjeveroisto\u010dnoj Hercegovini, zimovali u Za\u017eablju i Popovu, a jesenili u \u0160kolju, tj. primorju od poluotoka Kleka i Pelje\u0161ca do Bosanke nad Dubrovnikom, o \u010demu svjedo\u010de i prvi osmanlijski popisi s kraja XV. stolje\u0107a.<\/p>\n

Brisanje zemljopisne odrednice isto\u010dna Hercegovina iz svehrvatske memorije ostatke bi ostataka isto\u010dnohercegova\u010dkih Hrvata i njihove potomke li\u0161ilo prava na nadu te ih ostavilo prepu\u0161tene isklju\u010divo uspomenama.<\/p>\n

Iz pisanja se ne samo stranih nego i hrvatskih medija razabire kako je mnogima nepoznat i sastav stanovni\u0161tva te administrativna podjela BiH, pa su tako i neki na\u0161i javnici i strani mediji, pi\u0161u\u0107i o podrijetlu Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a, Orahovi Do, rodno mjesto Nikole Bo\u0161kovi\u0107a, oca glasovitoga hrvatskog znanstvenika, smjestili u srpski entitet u BiH iako je lako provjerljivo da pripada Op\u0107ini Ravno unutar Federacije BiH.<\/p>\n

Radi hrvatske javnosti va\u017eno je napomenuti kako\u00a0Orahovi Do<\/strong>\u00a0ni danas nije rubno hrvatsko naselje jer je najjugoisto\u010dnije naselje s hrvatskom ve\u0107inom u negda\u0161njoj Op\u0107ini Trebinje do 1991. bilo selo Kala\u0111ur\u0111evi\u0107i u Trebinjskoj \u0161umi, smje\u0161teno iza zloglasnoga Golubova kamena odakle je sa zaposjednutoga hrvatskog prostora (\u0161to se nikad ne nagla\u0161ava iako je patnja isto\u010dnohercegova\u010dkih i dubrova\u010dkih Hrvata tijekom Domovinskoga rata zajedni\u010dka) granatiran Dubrovnik.<\/p>\n

Nakon Domovinskoga rata najjugoisto\u010dnije je naselje s hrvatskom ve\u0107inom Uskoplje tik uz Ivanjicu, iznad \u017dupe dubrova\u010dke, u kojemu \u017eivi pove\u0107i broj hrvatskih doseljenika.<\/p>\n

Prije samo stotinjak godina naselja je sa znatnim udjelom Hrvata bilo i pred samim Trebinjem.\u00a0Hrvati su i danas ve\u0107inom u Kotezima i Prhinju u sjevernome Popovu, koje je uglavnom pripalo srpskomu entitetu. Sve to napominjem kako biste stekli uvid u to da Orahovi Do nipo\u0161to nije rubno hrvatsko selo, izme\u0111u njega se i Uskoplja prostire visoravan sa selima Golubinac, Beleni\u0107i i Kijev Do, cjelokupni Bobani u kojima je i hrvatsko selo Grepci, a isto\u010dni je hrvatski etni\u010dki rub u \u010detrdesetak kilometara udaljenoj Trebinjskoj \u0161umi, gdje smo se nakon Domovinskoga rata \u010dak i pomaknuli jo\u0161 nekoliko kilometara na istok nakon pet stolje\u0107a povla\u010denja.<\/p>\n

Kako je rije\u010d o podru\u010dju pogo\u0111enom sna\u017enim iseljavanjem, mala je to pobjeda, ali ipak ohrabruje te je svojevrsnom uvertirom u borbu za strate\u0161ki vrlo va\u017enu Ivanjicu koja je klju\u010d opstanka Op\u0107ine Ravno, pa, usudio bih se ustvrditi, i hrvatskoga jugoisto\u010dnog ruba u BiH.<\/p>\n

Upravo zbog geostrate\u0161ke va\u017enosti spomenutoga podru\u010dja ne smije se zaboraviti ni isto\u010dna Hercegovina ni svi spomenuti toponimi jer kad ih zaboravimo, onda ih se i odri\u010demo, a kad ih se odreknemo, drugi na njih pola\u017eu pravo.<\/p>\n

Hrvatin i Hrvoje od XIII. stolje\u0107a i u \u201esrpskim planinama\u201c<\/strong><\/p>\n

Zvonimir Dekovi\u0107,<\/strong>\u00a0na uobi\u010dajene floskule po kojima su suvremeni narodi oblikovani tek nakon Francuske revolucije, obi\u010dava za bokeljske i svebarske Hrvate odgovoriti kako se oni nisu jedno jutro probudili i odlu\u010dili postati Hrvatima, a ista bi se tvrdnja mogla primijeniti i na ostale hrvatske krajeve.<\/p>\n

Njegovu je tezu lako oprimjeriti u isto\u010dnoj Hercegovini u kojoj su osobna imena\u00a0Hrvatin i Hrvoje<\/strong>\u00a0potvr\u0111ena od XIII. stolje\u0107a, i to na cjelokupnome podru\u010dju od Za\u017eablja u neumskome zale\u0111u preko Popova, Trebinja i Bile\u0107e do Nevesinja i Fo\u010de, a iako se tamo\u0161nje Hrvate \u010desto nastoji u\u010diniti potomcima Vlaha, udio je vla\u0161koga sloja, za razliku od unutra\u0161njosti Balkana gdje su Vlasi o\u010duvali i materinski romanski jezik, u mjesnim govorima, antroponimiji i toponimiji zanemariv, \u0161to zna\u010di da su Vlasi, koliko god da ih je bilo, zarana jezi\u010dno i etni\u010dki pohrva\u0107eni.<\/p>\n

Na koncu, tijekom XVII. stolje\u0107a na isto\u010dnoneretvanskome podru\u010dju na tada\u0161njemu je mleta\u010dkom ozemlju djelovala tzv. hrvatska milicija sastavljena uglavnom od prebjega iz isto\u010dne Hercegovine, a grada\u010dki su \u017eupnici u XVIII. stolje\u0107u gore sjeverne Hercegovine, u kojima je pretezalo srpsko stanovni\u0161tvo, nazivali srpskim planinama jasno nazna\u010duju\u0107i da srpski element ne smatraju svojim.<\/p>\n

Hrvatska knji\u017eevna ba\u0161tina u isto\u010dnoj Hercegovini<\/strong><\/p>\n

Iako isto\u010dnohercegova\u010dka knji\u017eevna i kulturna ba\u0161tina nije toliko bogata koliko dubrova\u010dki i bokeljski odvjetak hrvatske knji\u017eevnosti i kulture, poglavito nakon osmanlijskih osvajanja, njezino se mjesto unutar hrvatske kulture ne smije zanemariti.<\/p>\n

Koncem XII. stolje\u0107a nastaje\u00a0Evan\u0111elistar kneza Miroslava<\/em>\u00a0koji se, u klasi\u010dnoj maniri hrvatskoga ekskluzivnog nacionalizma, desetlje\u0107ima pre\u0161u\u0107ivao u hrvatskoj filologiji sve dok na njega, kao na djelo koje pripada (i) hrvatskoj kulturi, nije po\u010dela upozoravati Benedikta Zeli\u0107-Bu\u0107an, u \u010demu je nakon nje dosljedan\u00a0Milko Brkovi\u0107.<\/strong><\/p>\n

Dotad su se \u201ezapadnim\u201c uresima (me\u0111u kojima i motivima hrvatskoga pletera) i \u201ezapadnoj\u201c antroponimiji (don Ivica Pulji\u0107 upozorio je kako se\u00a0Ivan Krstitelj<\/strong>\u00a0u\u00a0Evan\u0111elistaru kneza Miroslava<\/i>\u00a0nazivao\u00a0\u017dvan Batista,<\/strong>\u00a0a koliko nam je znano, navedena antroponimijska formula nije svojstvena ju\u017enoslavenskim pravoslavcima) \u010dudili ruski i srpski paleografi.<\/p>\n

Benediktinski samostan svetoga Petra u Polju, osnovan u XI. stolje\u0107u na temeljima poru\u0161ene starokr\u0161\u0107anske bazilike u \u010ci\u010devo kod Trebinja, bio je duhovno sredi\u0161te Trebinjsko-mrkanske biskupije te je morao imati i skriptorij, a 1906. na njegovu je mjestu podignuta pravoslavna crkva te 1998. Petropavlov manastir. Na povijesnome podru\u010dju Trebinjsko-mrkanske biskupije nastalo je i\u00a0\u010cajni\u010dko evan\u0111elje<\/i>\u00a0pisano hrvatskom \u0107irilicom i glagoljicom, a cjelokupno je isto\u010dnohercegova\u010dko podru\u010dje prepuno ste\u0107aka.<\/p>\n

Na mnogima se od njih nalaze hrvatsko\u0107irili\u010dni natpisi na temelju kojih je razvidno da se \u0161tokavska ikavica neko\u0107 prostirala znatno isto\u010dnije od rijeke Neretve, barem do dana\u0161nje hrvatsko-bosanskohercegova\u010dko-crnogorske trome\u0111e.<\/p>\n

Razvoj su srednjovjekovne isto\u010dnohercegova\u010dke pismenosti i zametke knji\u017eevnosti (jer pojedine bismo natpise sa ste\u0107aka mogli nazvati prahaikuom hrvatske knji\u017eevnosti) gotovo u potpunosti zaustavila osmanlijska osvajanje koja su demografski opusto\u0161ila isto\u010dnu Hercegovinu.<\/p>\n

Da su se zametci isto\u010dnohercegova\u010dkoga odvjetka hrvatskoga latinizma ve\u0107 bili uhvatili, pokazuju isto\u010dnohercegova\u010dki iseljenici iz okolice Nevesinja poput Dubrov\u010danina\u00a0Grgura Budislavi\u0107a<\/strong>\u00a0(oko 1485. \u2013 oko 1551.), doktora teologije koji je predavao Zadru, Cosenzi i Sieni, bavio se prirodoslovljem i crkvenim pravom te je pisao stihove na latinskome jeziku. Njegov je ne\u0107ak\u00a0Toma Budislavi\u0107<\/strong>\u00a0(1545. \u2013 1608.), trebinjsko-mrkanski biskup 1606. \u2013 1608., na primjerak\u00a0Sva\u0161tica iz prirodoslovlja\u00a0<\/em>spomenutoga mu strica Grgura dopisivao hrvatske nazive biljaka. U<\/p>\n

povijesti je hrvatske knji\u017eevnosti zabilje\u017een kao suizdava\u010d\u00a0Je\u0111upke<\/em>\u00a0Mik\u0161e Pelegrinovi\u0107a<\/strong>\u00a0(koju je la\u017eno pripisao\u00a0Andriji \u010cubranovi<\/strong>\u0107u) te prijatelj\u00a0Didaka Pira,<\/strong>\u00a0portugalskoga humanista koji je djelovao u Dubrovniku. Vezanost je za zavi\u010daj iskazao stalnim nastojanjima da pomogne preostalim tamo\u0161njim kr\u0161\u0107anima. U tu je svrhu lije\u010dio \u010dak i sultana Murata III. te za nagradu dobio kne\u017eiju Bobani.<\/p>\n

Nakon smrti u Napulju oporu\u010dno je ostavio svoju imovinu dubrova\u010dkoj Bratov\u0161tini svetoga Roka za osnutak zavoda\u00a0Collegium orthodoxum Budislavum<\/em>\u00a0koji je trebao pripremati sve\u0107eni\u010dki pomladak za vjersko-prosvjetni rad u pokrajinama pod osmanlijskom vla\u0161\u0107u. Zavod je djelovao 1635. \u2013 1648.<\/p>\n

Trag je pismenosti tijekom osmanlijske okupacije zapis na ravanjskoj \u017eupnoj crkvi Ro\u0111enja Bla\u017eene Djevice Marije iz 1579. pisan hrvatskom \u0107irilicom. Zanimljivo je napomenuti kako je Popovo XVI. \u2013 XVIII. stolje\u0107a iznjedrilo barem \u010detiri biskupa.<\/p>\n

Iz Rupnoga Dola potje\u010du skadarski i sofijski biskup\u00a0Dominik Andrija\u0161evi\u0107<\/strong>\u00a0(1572. \u2013 1632.) te nikopoljski i sofijski biskup te trebinjsko-mrkanski administrator\u00a0Marko Andrija\u0161evi<\/strong>\u0107 (oko 1670. \u2013 1740.), a iz Orahova Dola potje\u010du barski nadbiskup\u00a0Toma Medvjedovi\u0107<\/strong>\u00a0(1573. \u2013 1608.), lje\u0161ki biskup\u00a0Benedikt Medvjedovi\u0107<\/strong>\u00a0(? \u2013 1654.), a mo\u017eda i skopski biskup\u00a0Toma Tomi\u010di\u0107<\/strong>\u00a0(spominje se 1736. njegov pohod u Popovu). Svi su oni, uz neke \u017eupnike poput fra Bla\u017ea Gra\u010danina, ostavili i pismene zapise, ponajprije o polo\u017eaju mjesnih katolika i brojnosti svojih \u017eupljana.<\/p>\n

U isto\u010dnoj Hercegovine u\u0161\u010duvane su ujedno najstarije hercegova\u010dke mati\u010dne knjige, i to \u017eupa Rupni Do (u Popovu) i Gradac (u Za\u017eablju, u neumskome zale\u0111u) koje se vode od 1708. odnosno 1709., a vjerojatno su postojale i starije, iz druge polovice XVII. stolje\u0107a.<\/p>\n

U XVIII. stolje\u0107e mati\u010dne su knjige bile gotovo jedini pre\u017eitak vi\u0161estoljetne pismenosti najvjerojatnije zbog toga \u0161to su stalni mleta\u010dko-osmanlijski sukobi raselili stanovni\u0161tvo, dodatno osiroma\u0161ili i onako ubog puk te ugasili sredi\u0161ta pismenosti u Popovu koja su opstajala ponajprije zahvaljuju\u0107i blizini Dubrova\u010dke Republike. U XIX. stolje\u0107u knji\u017eevna se i publicisti\u010dka pozornica budi. Najstariji je u nizu hrvatskih knji\u017eevnika i publicista iz isto\u010dne Hercegovine koji su svoje djelovanje otpo\u010deli u XIX. stolje\u0107u\u00a0Martin \u0110ur\u0111evi\u0107<\/strong>\u00a0(1845. \u2013 1913.), ro\u0111en u Doljanima, selu na samoj granici s Hrvatskom, nedaleko od Metkovi\u0107a, koji u\u00a0Memoarima s Balkana<\/em>\u00a0(1858. \u2013 1878.)<\/i>, knjizi objavljenoj 1910., Dubrovnik naziva hrvatskom Atenom te, kao izravan svjedok vremena, opisuje zbivanja tijekom Hercegova\u010dkoga ustanka i ulaska austrougarske vojske u BiH.<\/p>\n

Ne\u0161to je mla\u0111i od njega Neumljanin\u00a0Nikola Buconji\u0107<\/strong>\u00a0(1865. \u2013 1847.), koji je uz etnografsko djelo\u00a0<\/em>\u017divot\u00a0i obi\u010daji Hrvata katoli\u010dke vjere<\/em>\u00a0(1908.) te\u00a0Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca<\/em>\u00a0(1910.) pisao pjesme, spjevove i roman\u00a0Grob do groba<\/i>\u00a0(1942.\/1943.). Godine 1936. svoju prvu pjesni\u010dku zbirku\u00a0Vidopoljska no\u0107\u00a0<\/em>objavljuje Sto\u010danin\u00a0Mak Dizdar<\/strong>\u00a0(1917. \u2013 1971.), a nakon njega na pozornici stupaju Popovac iz Zagorca\u00a0An\u0111elko Vuleti\u0107<\/strong>\u00a0(1933. \u2013 2021.),\u00a0Vi\u0161i\u0107anin Nikola Marti\u0107<\/strong>\u00a0(1938. \u2013 2013.) te Popovac ro\u0111en u Turkovi\u0107ima i hrvatski uznik\u00a0Stojan Vu\u010di\u0107evi\u0107<\/strong>\u00a0(1941. \u2013 1989.).<\/p>\n

Hrvatskoj knji\u017eevnosti je podrijetlom (otac mu je Hrvat rodom iz Ravnoga) i vlastitim izborom pripadao i\u00a0Mirko Kova\u010d<\/strong>\u00a0(1938. \u2013 2013.) ro\u0111en na bosanskohercegova\u010dko-crnogorskoj granici, koji u mnogim svojim romanima \u010desto opisuje \u017eivot u hercegova\u010dkome zale\u0111u Dubrovnika, a u Trebinju je ro\u0111en i hrvatski knji\u017eevnik, ina\u010de Li\u010danin,\u00a0Pero Buda<\/strong>k (1917. \u2013 2008.).<\/p>\n

Isto\u010dna je Hercegovina tijekom posljednjih desetlje\u0107a postala rasadnikom suvremenih hrvatskih pjesnika poput Hra\u0161njanina iz Cerovice sa zagreba\u010dkom adresom\u00a0Mile Masla\u0107a<\/strong>\u00a0(1949. \u2013 2007.), Gra\u010danina s neumskom\u00a0Pere Pavlovi\u0107a<\/strong>\u00a0(1952.) i Hutovca s \u010dapljinskom\u00a0Ljube Krmeka<\/strong>\u00a0(1969.).<\/p>\n

\u017drtvama izborena dubrova\u010dka sloboda<\/strong><\/p>\n

Za kraj \u0107u se tek prisjetiti razgovora sa\u00a0Stanislavom Vukorepom<\/strong>\u00a0kojemu je pred Domovinski rat u \u010cepiku\u0107ama u Dubrova\u010dkome primorju jedan mje\u0161tanin rekao da \u017eivi u ku\u0107i staroj 300 godina, na \u0161to mu je Stanislav odgovorio kako ku\u0107e udaljene tek nekoliko kilometara od \u010cepiku\u0107a gore svakih tridesetak godina, a njihovi vlasnici bje\u017ee u nepoznato, pa vas pitam, dragi \u010ditatelji, kao potomak isto\u010dnohercegova\u010dkih izbjeglica iz Popova, jeste li voljni zaboraviti prekrasne evan\u0111elistare i ste\u0107ke, prestati tragati za benediktinskim skriptorijima u kojima je neki brat po peru Popa Dukljanina pisao retke neke svoje jo\u0161 nepoznate kronike, pre\u0161utjeti dobrotvore na\u0161ega \u0161kolstva, kroni\u010dare Hercegova\u010dkoga ustanka te velikane suvremenoga hrvatskog pjesni\u0161tva i pustiti da na\u0161e stoljetne crkve od Dubljana do Hrasna i Gradca u crvenicu propadnu?<\/p>\n

Sve je to iznjedrila jedna malobrojna, ponosna i svako malo progonjena zajednica Crvenih Hrvata \u010dijim je \u017ertvama i trudom Dubrovnik u velikoj mjeri pla\u0107ao sjaj svojih crkava, zidina i pala\u010da te najve\u0107e blago \u2013 slobodu.<\/p>\n

Pi\u0161e: Domagoj Vidovi\u0107<\/strong>\/Hrvatski tjednik<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom posljednjih se nekoliko mjeseci u \u017ei\u017ei srednjostruja\u0161kih, \u0161to hrvatskih, \u0161to bosanskohercegova\u010dkih, \u0161to svjetskih medija (ako ne vjerujete, pogledajte na e-adresi\u00a0\u00a0https:\/\/www.theguardian.com,\u00a0ponajprije zbog imenovanja dubrova\u010dke zra\u010dne luke po Ru\u0111eru Bo\u0161kovi\u0107u, na\u0161la isto\u010dna Hercegovina. Hrvati u isto\u010dnoj Hercegovini nekad i sad Kad biste prosje\u010dnoga Hrvata upitali koja mu je prva asocijacija kad spomenete isto\u010dnu Hercegovinu, jama\u010dno biste […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":149967,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,5],"tags":[12190,10911,6654],"class_list":{"0":"post-149966","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-kolumne","9":"tag-crveni-hrvati","10":"tag-domagoj-visovic","11":"tag-istocna-hercegovina"},"yoast_head":"\nDomagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima - likemetkovic.hr<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima - likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tijekom posljednjih se nekoliko mjeseci u \u017ei\u017ei srednjostruja\u0161kih, \u0161to hrvatskih, \u0161to bosanskohercegova\u010dkih, \u0161to svjetskih medija (ako ne vjerujete, pogledajte na e-adresi\u00a0\u00a0https:\/\/www.theguardian.com,\u00a0ponajprije zbog imenovanja dubrova\u010dke zra\u010dne luke po Ru\u0111eru Bo\u0161kovi\u0107u, na\u0161la isto\u010dna Hercegovina. Hrvati u isto\u010dnoj Hercegovini nekad i sad Kad biste prosje\u010dnoga Hrvata upitali koja mu je prva asocijacija kad spomenete isto\u010dnu Hercegovinu, jama\u010dno biste […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-12-12T15:37:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"735\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"400\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"K. J.\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"K. J.\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/\",\"name\":\"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima - likemetkovic.hr\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg\",\"datePublished\":\"2023-12-12T15:37:34+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/0a8b4ebfdfe1ff01192dccda40c5da0c\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg\",\"width\":735,\"height\":400},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/\",\"name\":\"likemetkovic.hr\",\"description\":\"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/0a8b4ebfdfe1ff01192dccda40c5da0c\",\"name\":\"K. J.\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima - likemetkovic.hr","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima - likemetkovic.hr","og_description":"Tijekom posljednjih se nekoliko mjeseci u \u017ei\u017ei srednjostruja\u0161kih, \u0161to hrvatskih, \u0161to bosanskohercegova\u010dkih, \u0161to svjetskih medija (ako ne vjerujete, pogledajte na e-adresi\u00a0\u00a0https:\/\/www.theguardian.com,\u00a0ponajprije zbog imenovanja dubrova\u010dke zra\u010dne luke po Ru\u0111eru Bo\u0161kovi\u0107u, na\u0161la isto\u010dna Hercegovina. Hrvati u isto\u010dnoj Hercegovini nekad i sad Kad biste prosje\u010dnoga Hrvata upitali koja mu je prva asocijacija kad spomenete isto\u010dnu Hercegovinu, jama\u010dno biste […]","og_url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/","og_site_name":"likemetkovic.hr","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/","article_published_time":"2023-12-12T15:37:34+00:00","og_image":[{"width":735,"height":400,"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"K. J.","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"K. J.","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/","name":"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima - likemetkovic.hr","isPartOf":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg","datePublished":"2023-12-12T15:37:34+00:00","author":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/0a8b4ebfdfe1ff01192dccda40c5da0c"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#primaryimage","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg","contentUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/trebinje-ruder-.jpg","width":735,"height":400},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/domagoj-vidovic-o-istocnoj-hercegovini-i-crvenim-hrvatima\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Domagoj Vidovi\u0107: O isto\u010dnoj Hercegovini i Crvenim Hrvatima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/","name":"likemetkovic.hr","description":"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/0a8b4ebfdfe1ff01192dccda40c5da0c","name":"K. J.","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=149966"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149966\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":149968,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149966\/revisions\/149968"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/149967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=149966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=149966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=149966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}