Po\u010detak je godine uvijek zgodna prigoda da se osvrnemo na doga\u0111anju u prethodnoj godinu te da koliko-toliko \u010distih ra\u010duna krenemo u idu\u0107u godinu. Prvi je\u00a0Zakon o hrvatskome jeziku<\/b><\/p>\n
Jezikoslovni je doga\u0111aj godine nedvojbeno prijedlog Zakona o hrvatskome jeziku Matice hrvatske. Ve\u0107 je sam navje\u0161taj Zakona o\u010dekivano uzburkao hrvatsku javnost te izazvao poprili\u010dno \u017eestoku politi\u010dku i jezikoslovnu raspravu. Na politi\u010dkoj se razini zakonu, o\u010dekivano, suprotstavila ljevica kojoj se tzv. usta\u0161ka zmija pri\u010dinja svaki put kad \u010duje bilo koju rije\u010d koja po\u010dinje glasom\u00a0h<\/i>.<\/p>\n
Valja spomenuti kako je i\u00a0Jaroslav Pecnik<\/strong>\u00a0ustvrdio kako se na ljevici pretjeruje kad se tvrdi da se \u201ezakonom na mala vrata o\u017eivljava praksa iz vremena NDH\u201c, ali je odmah nakon te misli dometnuo da \u201enas iskustvo u\u010di kako onaj tko se opekao, pu\u0161e i na hladno\u201c\u00a0(https:\/\/www.danas.rs\/dijalog\/licni-stavovi\u2026<\/a>).<\/p>\n Predstavnici su, pak, Hrvatskoga dru\u0161tva pisaca pokazali kako im je od kakve-takve za\u0161tite hrvatskoga jezika, pa i statusa vlastitih kolega, va\u017enije o\u010duvanje zajedni\u010dkoga (zapravo neojugoslavenskoga) tr\u017ei\u0161ta, a javnost su uglavnom stra\u0161ili lektorima koji bi im navodno trebali jezi\u010dno prepravljati \u0161tiva i \u010ditati misli unato\u010d tome \u0161to Zakonom nisu predvi\u0111ene nikakve kaznene odredbe i iako knji\u017eevna djela suvremenih hrvatskih pisaca dosad nitko nije jezi\u010dno preina\u010divao, \u0161to nije slu\u010daj s ne\u0161to manje mladim piscima hrvatskim poput \u0160enoe.<\/p>\n Naravno, budu\u0107i da je \u0160enoa pisao \u201eusta\u0161kim pravopisom\u201c, ideolo\u0161ki prethodnici HDP-ovaca nisu smatrali pravopisnu prilagodbu \u0160enoinih djela zadiranjem u pi\u0161\u010dev tekst kao \u0161to ni izbacivanje stiha o hrvatskome hodo\u010dasniku iz prijevoda\u00a0Danteova<\/strong>\u00a0Raja<\/em>\u00a0nisu smatrali sabla\u017enjivim.<\/p>\n Zanimljivo je da se jezikoslovna rasprava, nakon razmjerno mirnoga prvog poluvremena, zao\u0161trila tek nakon \u0161to je provedena javna rasprava i odra\u0111eno prvo saborsko \u010ditanje Prijedloga nacrta Zakona o hrvatskome jeziku. Rasprava se, ponovno o\u010dekivano, u velikoj mjeri prometnula u nastavak pravopisnih prijepora koji traju ve\u0107 tridesetak godina, a osobito su poja\u010dani u posljednjih deset.<\/p>\n U toj se raspravi nikad nije \u0161tedjelo na pogrdnicama kao \u0161to su\u00a0vukovci<\/i>\u00a0(iako je jedini suvremeni hrvatski pravopis koji nije utemeljen na vukovskoj tradiciji korijenski),\u00a0novosadisti<\/i>\u00a0(iako ni u jednome hrvatskome pravopisu\u00a0lepo<\/i>\u00a0i\u00a0lijepo\u00a0<\/i>od 1971. nisu istovrijednice, a tako je 1960. stajalo u pravopisu Matice hrvatske i Matice srpske, tzv. novosadcu) i\u00a0oktroiran<\/i>\u00a0(hrvatska je istovrijednica nametnut, a ja se bome ne spominjem da je ijedan pravopis odobren na temelju rezultata referenduma, svi su doneseni odlukom nekoga tijela, ba\u0161 kao \u0161to \u0107e, nadam se po\u010detkom ove godine, biti donesen i Zakon o hrvatskome jeziku).<\/p>\n Kako sam ja zaposlenik Instituta za hrvatski jezik (donedavna i jezikoslovlje), \u0161to nikad i nigdje ne krijem, ne kanim vas dalje zamarati vlastitim vi\u0111enjem cjelokupne situacije (ako vas zanima, informirajte se u knjigama\u00a0O rodu\u00a0jezikom i pokoja fra\u0161ka\u00a0te\u00a0Rubrica rediviva<\/em>), ali ne mogu pre\u0161utjeti kad mi netko, \u010dak ni u \u017earu rasprave poput\u00a0Davora Velni\u0107a<\/strong>\u00a0u\u00a0Hrvatskome tjedniku<\/em>\u00a0od 21. prosinca, izravno ili posredno spo\u010ditava da postajem \u201esve manje diskretnim podupirateljem tzv. Sarajevske deklaracije i sli\u010dnih napada na hrvatski jezik, uistinu podupirateljem nikad usahle ideologije u novo ju\u017enoslavensko okrupnjivanje\u201c te me, ponovno izravno ili posredno, nazove \u201ecrvom u plodu\u201c.<\/p>\n Budu\u0107i da nijedan zaposlenik Instituta nije potpisnikom Deklaracije o zajedni\u010dkom jeziku (a neki zaposlenici kroatisti\u010dkih katedara, od kojih su neki \u010dak i postali \u010dlanovima suradnicima HAZU-a, to jesu), budu\u0107i da su se razli\u010diti predstavnici Instituta (uklju\u010duju\u0107i i mene osobno) nebrojeno puta javno o\u010ditovali o njezinoj proma\u0161enosti, ne znam na temelju \u010dega je pedesetak znanstvenika iz Instituta, \u010dak i u svojstvu kolateralne \u017ertve, zavrijedilo gore navedeno blagoglasje u ovome vrlo konkretnom slu\u010daju.<\/p>\n Uostalom, da stvar spustim na osobnu razinu, pitam vas, dragi \u010ditatelji, u kojemu sam ja to tekstu (publicisti\u010dkom ili znanstvenom) osobno podupro bilo kakvu jugoslavensku ideju? Branjenjem dubrova\u010dkoga i bokeljskoga odvjetka hrvatske knji\u017eevnosti od srpskih nasrtaja? Tuma\u010denjem kako su bunjeva\u010dki govori dijelom jedinstvenoga nam hrvatskog jezika? Pomicanjem granica neprekinutoga hrvatskog jezi\u010dnog prostora 60 kilometara na jugoistok od Boke prema Budvi, Baru i Zupcima?<\/p>\n Kao svjedok, pa dijelom, i htio \u2013 ne htio, sudionik desetogodi\u0161njega me\u0111uinstitucijskog rata, mogu tek re\u0107i da od njega cijela hrvatska stvar, da se tako izrazim, nema nikakve koristi te bismo, po mojemu sudu, Zakon o hrvatskome jeziku znatno prije imali da smo se umjesto desetogodi\u0161njega nabacivanja blatom bavili rje\u0161avanjem jezi\u010dnih problema. Zakon o hrvatskome jeziku trebao bi biti taj minimum oko kojega bismo se trebali okupiti. Iskreno se nadam da \u0107emo u tome uspjeti i krenuti dalje u nove izazove, a da \u0107emo se u svemu slo\u017eiti, naravno da ne\u0107emo niti trebamo, pa i borili smo se desetlje\u0107ima za izlazak iz jednoumlja.<\/p>\n Godina je po\u010dela i zavr\u0161ila uobi\u010dajenim nasrtajima na hrvatsku jezi\u010dnu i knji\u017eevnu ba\u0161tinu. Kad je rije\u010d o jezi\u010dnoj ba\u0161tini, posebno je oja\u010dao nasrtaj na bunjeva\u010dku granu hrvatskoga naroda. Da nijekanje ne\u010dije samobitnosti uvijek ima politi\u010dke posljedice, vidljivo je i iz rezultata srbijanskih izbora na kojima hrvatske stranke nisu uspjele u\u0107i u srbijansku skup\u0161tinu. Me\u0111utim, varaju se oni koji bunjeva\u010dku pri\u010du smatraju lokalnom jer se iza nje skriva izravno posezanje za ukupnim korpusom \u0161tokavske ikavice, najrasprostranjenijega hrvatskog idioma. Mislim da vam ne moram dodatno poja\u0161njavati \u0161to to zna\u010di.<\/p>\n Hrvatski je jezikoslovac\u00a0Tomislav Stojanov<\/strong>\u00a016. prosinca 2023. u\u00a0Jutarnjemu listu<\/em>\u00a0iznio podatke o tome kako je tzv. bunjeva\u010dki jezik (dodu\u0161e, on ne stavlja odrednicu tzv., ali to i nije toliko bitno za ovu pri\u010du) \u201eprogla\u0161en novim regionalnim ili manjinskim jezikom u Subotici na temelju odluke Vije\u0107a Europe i odredbe iz \u010dlanka 1. Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima u kojem se navodi da izraz\u00a0regionalni ili manjinski jezik ne uklju\u010duje elemente slu\u017ebenog jezika dr\u017eave<\/em>\u201c\u00a0<\/em>te poja\u0161njava kako je time Vije\u0107e Europe prihvatilo srpsku argumentaciju kako bunjeva\u010dki nije srpski.<\/p>\n Potaknut napisanim, po\u010deo sam pretra\u017eivati po svemre\u017eju te sam prona\u0161ao\u00a0Peto vrednovateljsko izvje\u0161\u0107e o Srbiji\u00a0(Fifth Evaluation Report of Serbia<\/em>) Tajni\u0161tva Europske povelje za regionalne i manjinske jezike (Secretariat of the European Charter for Regional and Minority Languages<\/em>; ve\u0107 se iz nezgrapnoga imena toga tijela vide i njegovi birokratski dosezi), koje je prihva\u0107eno 17. o\u017eujka, a objavljeno 7. lipnja 2023.\u00a0(https:\/\/rm.coe.int\/serbia-ecrml<\/a>), te ostao \u0161okiran. \u010cini se da je Vije\u0107u Europe, da bi neki jezik proglasio regionalnim ili manjinskim, dostatno da pristupi navedenoj povelji (\u0161to je Srbija u\u010dinila 2006.).<\/p>\n Utemeljenost se zahtjeva odre\u0111ene dr\u017eave ni ne preispituje, kao \u0161to se o\u010dito ne preispituje ni odluka neke gradske vlasti poput suboti\u010dke (pri \u010demu ne smijemo zaboraviti kako odgovornost za progla\u0161enje tzv. bunjeva\u010dkoga jezika i njegovo izdvajanje iz hrvatskoga jezi\u010dnog korpusa snose i predstavnici ma\u0111arskih stranaka, no budu\u0107i da su Ma\u0111ari prvi koji su Bunjevce nastojali odvojiti od Hrvata, to nas ne treba \u010duditi) na \u010dijemu je \u010delu gradona\u010delnik\u00a0Stevan Baki\u0107<\/strong>,\u00a0koji je, da ponovimo gradivo, zavr\u0161io Vi\u0161u \u0161kolu za sportske trenere u Beogradu s 42 godine i Fakultet za uslu\u017eni biznis u Srijemskoj Kamenici s 45 godina.<\/p>\n Na prvu sam loptu promislio kako nisam dovoljno informiran i kako suboti\u010dka skup\u0161tina ima radnu skupinu u koju su uklju\u010deni jezikoslovci svjetskoga glasa, ali kad sam pro\u010ditao kako navedenom poveljom nije nimalo precizno definirano \u0161to je to regionalni ili manjinski jezik (a u to se mo\u017eete uvjeriti i sami ako pro\u010ditate njezin sadr\u017eaj na e-adresi\u00a0https:\/\/rm.coe.int\/1680695175<\/a>), sve mi je bilo jasno.<\/p>\n Meni je znatno manje bitno to \u0161to 46 % (\u0161to je, iako jezik nije matematika, ipak manje od 50 %) Srba misli da su bunjeva\u010dki govori dijelom hrvatskoga jezika (jer jezi\u010dnu politiku ne provodi narod nego dr\u017eava, a iskustva su nam takva kako jesu; dodu\u0161e, koliko su nam bliskoisto\u010dni susjedi skloni, pokazuju i istra\u017eivanja po kojima se na ljestvici najnepo\u017eeljnijih susjeda i supru\u017enika ve\u0107 desetlje\u0107ima u Srbiji smjenjuju Hrvati i Albanci), kako je tijekom svojega istra\u017eivanja utvrdio Stojanov, jedino je \u0161to bih htio znati je li sve ovo poznato na\u0161oj diplomaciji, pi\u0161e li napokon tko prosvjednu notu i misli li se \u010dinjenica da su hrvatska manjinska prava izigrana prometanjem hrvatskoga dijalekta u zaseban jezik iskoristiti kako bi se Srbiju dovelo u red prije ulaska u Europsku uniju.<\/p>\nNa istoku ni\u0161ta nova<\/h4>\n
Feti\u0161izacija kodova<\/h4>\n