{"id":158804,"date":"2024-09-01T20:32:54","date_gmt":"2024-09-01T18:32:54","guid":{"rendered":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/?p=158804"},"modified":"2024-09-01T20:32:54","modified_gmt":"2024-09-01T18:32:54","slug":"moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/","title":{"rendered":"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza"},"content":{"rendered":"

Iako se grustim sveze\u00a0knjige koje mijenjaju \u017eivot<\/em>, ipak za neke od njih mogu re\u0107i da su na tijek mojega \u017eivota i javno mi djelovanje utjecale. Do jedne sam knjige do\u0161ao putom kojim rijetko kro\u010dim jer kad mi neki javnik na dr\u017eavnoj dalekovidnici ili u srednjostruja\u0161koj tiskovini hvali neko djelo, obi\u010dno mi je to znak da ga ne treba \u010ditati.<\/p>\n

Ipak, na temelju sam nekoliko javnih nastupa\u00a0Davora Velni\u0107a<\/strong>\u00a0i pro\u010ditanih njegovih ogleda posve\u0107enih\u00a0Grgi Gamulinu<\/strong>\u00a0shvatio da bih toga puta ipak mogao poslu\u0161ati savjet poznavatelja lika i djela doti\u010dnoga.<\/p>\n

Grgu sam Gamulina dotad isklju\u010divo promatrao kao povjesni\u010dara umjetnosti, \u010diji je \u010dlanak u \u010dasopisu\u00a0Kritika<\/em>\u00a0bio neizravnim povodom za objavu\u00a0Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku<\/em>\u00a01971.<\/em>\u00a0(u novinama objavljene pod naslovom\u00a0Kada \u0107emo odgovoriti Grgu Gamulinu<\/em>?<\/em>).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ne kanim vam ovom zgodom prepri\u010davati Gamulinov\u00a0Ilarijin smije\u0161ak<\/em>, koji sam prona\u0161ao na policama institutske knji\u017enice, nego se prisjetiti redaka u kojima je pisao o Hvarkinjama (namjerno se slu\u017eim povijesnim \u017eenskim etnikom) koje su se penjale na hvarske visove, odakle im je pogled bludio\u00a0na onu banu mora\u00a0<\/em>i\u00a0kamo su se, prije tko zna koliko stolje\u0107a, neki njihovi predci uputili kako bi se spasili od turskoga zuluma.<\/p>\n

Slika je to koju sam neprestance vrtio u mislima dok sam zrakoplovom nadlijetao Jadransko more otputiv\u0161i se na 6.\u00a0Me\u0111udr\u017eavni susret hrvatske knji\u017eevnosti<\/strong>\u00a0koji se od 8. do 12. kolovoza 2024. odr\u017eao u Mundimitru u Molizeu, sredi\u0161tu hrvatstva na talijanskoj strani Jadrana.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mundimitar je 120 godina prije mojega dolaska (1904.) oslikao prezimenjak mi Emanuel, a prije deset godina (2014.) pohodila ga je moja mla\u0111a sestra An\u0111ela, tako da se ne mogu gorditi kako sam prvi Vidovi\u0107 koji se ondje na\u0161ao.<\/p>\n

Jena lendza mora nas dili\u2026 ma srce nas dr\u017ei skupa<\/strong><\/em><\/p>\n

Kad se putuje u nepoznato, raspolo\u017eenje je vazda blago povi\u0161eno, a \u0107utila rade barem dvostruko br\u017ee nego ina\u010de kako bi upila \u0161to vi\u0161e krajobraza i prona\u0161la \u010deljad koja bi nam mogla biti od pomo\u0107i na putu, poglavito kad zaka\u017ee GPS i mobitel vam se\u00a0zablesi<\/i>\u00a0dok prelazite s tirenske na jadransku obalu.<\/p>\n

Me\u0111utim, straha nema, poglavito kad vas vozi hrvatska knji\u017eevnica i braniteljica\u00a0Anita Martinac<\/strong>, \u010dak i kad se naizgled izgubite, i to to\u010dno u trenutku kad pada mrak.<\/p>\n

Mundimitar je 120 godina prije mojega dolaska (1904.) oslikao prezimenjak mi Emanuel, a prije deset godina (2014.) pohodila ga je moja mla\u0111a sestra An\u0111ela, tako da se ne mogu gorditi kako sam prvi Vidovi\u0107 koji se ondje na\u0161ao.<\/p>\n

Jena lendza mora nas dili\u2026 ma srce nas dr\u017ei skupa<\/strong><\/em><\/p>\n

Talijanski nelo\u0161e razumijem, ali ga govoriti gotovo nimalo ne umijem, pa u Chietiju prvi put isku\u0161avam vlastito (ne)znanje hote\u0107i doznati kako se izvu\u0107i iz labirinta uzmorskih cesta koje od Pescare vode do San Salva, odakle se ne bi trebalo biti te\u0161ko dovu\u0107i do Mundimitra. \u201eOrtona?\u201c, pitam pred kioskom jednoga mje\u0161tanina. \u201eAspetta che ci pensi\u2026 Francavilla! Francavilla\u201c, vikao je Matteo poput Kolumba kad je ugledao kopno u nepoznatoj amerikanskoj (ne mijenjajte mi ovo, o lektori, to je intertekstualizam) luci za koju je mislio da je indijska, a mi zahvalno pokrenusmo kola.<\/p>\n

Zbunio nas je, me\u0111utim, stotinjak metara dalje smjerokaz po kojemu se u Francavillu dolazi i s lijeve i s desne strane. Izabrasmo desno na kri\u017eanju staze i donekle se ospokojismo kad su se pred nama izredali Ortona i San Vito Chietino, no stalno nas je bunila \u010dinjenica da se udaljenost do Vasta prvo s 48 pove\u0107ala na 50, pa poslije s 12 na 13 km\u2026<\/p>\n

Kad ugledasmo natpis San Salvo, bijasmo presretni, no do\u010dim u\u0111osmo u labirint kru\u017enih tokova, ponovno se zagubismo. Zaustavismo prvoga \u010dovjeka i upitasmo ga kako do\u0107i do Mundimitra.<\/p>\n

\u010covjek (poslije doznadosmo da se zove Roberto i prozvasmo ga Roberto Salvatore) nam je poku\u0161ao pokazati put, no ubrzo je shvatio da je to preslo\u017eeno, sjeo je sa suprugom u kola, viknuo\u00a0Andiamo!<\/i>, izveo nas iz San Salva i uputio na cestu s koje se nismo mogli izgubiti. Vrlo brzo do\u0111osmo do skretanja za Mundimitar i serpentinama pristigosmo u\u00a0misto<\/i>\u00a0gdje su nas ve\u0107 dugo o\u010dekivali Francesca, Vesna i Stefano. \u201e<\/p>\n

Putovali smo du\u017ee nego \u0161to su Hrvati veslali iz Dalmacije do Italije\u201c, na\u0161alili smo se dok smo se gostili u blagovaonici doma prerano preminuloga moli\u0161kohrvatskog veleposlanika Antonija Sammartina dok se s tarace pru\u017eao pogled na okolna naselja poput Mundimitra smje\u0161tena na vrhuncima i zvijezdama osuto nebo. Savr\u0161enoj je slici nedostajao tek jedan detalj. Antonio.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Za ne zabit ko bihmo, za znat ke jesmo<\/strong><\/em><\/p>\n

Iako je bilo vrijeme po\u010dinku nakon cjelodnevnoga putovanja, znati\u017eelja mi nije dala mira te se odlu\u010dih pro\u0161etati do vrha brijega na kojemu je naselje smje\u0161teno. Dok sam prolazio pored ku\u0107a, uo\u010dio sam kako se u ku\u0107ama pale svjetla poput ferala dok se lovi\u00a0na svi\u0107u\u00a0<\/i>jer i mje\u0161tani bijahu znati\u017eeljni saznati tko ih to pohodi u sitne no\u0107ne ure.<\/p>\n

\u201eEvo mene u Dalmaciji\u201c, rekoh sam za sebe dok sam grabio prema crkvi\u00a0svete Luc<\/strong>e (u kojoj se nalazi slika istoimene svetice\u00a0Andree Vaccara,<\/strong>\u00a0pripadnika napuljske \u0161kole, \u010dijim je uzorom glasoviti Caravaggio) i Jezikoslovno-knji\u017eevnome kafi\u0107u (i to postoji!) te \u010ditao natpise sa stihovima doma\u0107ih pjesnika (kojih je, kako mi reko\u0161e, \u010detrdesetak na tristotinjak popisanih stanovnika Mundimitra; zimi je navodno tek stotinjak Mundimir\u0107ana) pomalo zavidan stanovnicima najpjesni\u010dkijega grada na svijetu jer iako mi je rodni grad iznjedrio tri velika suvremena hrvatska pjesnika, njihovi stihovi ne rese ni jednu metkovsku ulicu ni trg.<\/p>\n

Se gledam okolo kada bidem sam, ke bide no\u010da ol bide dan<\/strong><\/em><\/p>\n

Ujutro kad ustadoh kroz prozor ugledah odlomak mora pred San Salvom, a kad pogledah na izlasku prema ku\u0107i preko puta, u\u010dinilo mi se da se mi\u010de pitar. Protrljao sam nekoliko puta o\u010di potpuno svjestan da pio nisam dok nisam utvrdio da me sad motri znati\u017eeljni susjed. Mahnuh mu rukom, a on pobje\u017ee u ku\u0107u. Uputih se tad prema mundimitarskome baru (svojevrstan trgova\u010dko-kulturni centar) na doru\u010dak. Kako na putu do bara nisam \u010duo hrvatski, upitah se je li Antonio pretjerivao kad je govorio da u Mundimitru i mladi govore\u00a0na na\u0161o<\/i>, kako se naziva mjesni hrvatski idiom. Odgovor sam brzo dobio jer je Anitu pri narud\u017ebi vo\u0107noga soka mlada konobarica upitala: \u201eOd praskve?\u201c Vrlo su nam se brzo pridru\u017eili Francesca i Vesna, a za njima i Gabriele Blascetta. Vesna su nas i Gabriele proveli Mundimitrom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Se imat je sve imat<\/strong><\/em><\/p>\n

Vesna je druga supruga pokojnoga Antonija Sammartina, Zagrep\u010danka koja se doselila u Mundimitar te predavala hrvatski jezik mjesnim Hrvatima. Kad je tek pristigla u\u00a0misto<\/i>, ni talijanski ni moli\u0161kohrvatski nije poznavala, ali je s vremenom postala istinskom hrvatskom veleposlanicom u Molizeu i jednom od pronositeljica hrvatske moli\u0161ke ba\u0161tine. Pravi je u\u017eitak s njom razgovarati o prijevodoslovlju i knji\u017eevnosti, a kao doma\u0107ica nas je, uz Francescu, \u010ditavo vrijeme upu\u0107ivala u mjesne obi\u010daje, ali i talijanske navade posve tu\u0111e na\u0161ima. Uza svaku je mundimitarsku ku\u0107icu slagala pri\u010du iako tvrdi da je u\u00a0mistu<\/i>\u00a0i danas strankinja te da samo s najbli\u017eima govori\u00a0na na\u0161o<\/i>.<\/p>\n

Jena \u017eivot, jena fat<\/strong><\/em><\/p>\n

Gabriele je moli\u0161ki Hrvat o\u017eenjen za gradi\u0161\u0107ansku Hrvaticu Renate s kojom \u017eivi u Malome Bori\u0161tofu u austrijskome dijelu Gradi\u0161\u0107a te s nama govori osobnim moli\u0161kohrvatskim idiomom kojemu je jezik nadgradnje gradi\u0161\u0107anskohrvatski, pa ga prozvasmo Jurjem Kri\u017eani\u0107em. Toliki ga je u\u017eitak slu\u0161ati da se upitah je li to ta\u00a0mi\u0161anca<\/i>\u00a0(da ne re\u010dem\u00a0koine<\/i>) od koje su nam pripadnici Ozaljskoga knji\u017eevnog kruga hotjeli na\u010diniti knji\u017eevni jezik. Iz te\u00a0mi\u0161ance<\/i>\u00a0razabirem starinsku patinu, a dojma sam da je Gabrieleov hrvatski savr\u0161eno razumljiv od Hrvatskoga Groba do Kru\u010da. Gabriele nas je odveo do kapelice svete Luce na predjelu Selo. Ondje su se navodno isprva doselili Hrvati te se tamo, \u010dim se ma\u0161kinom prokopa zemlja, nai\u0111e na ljudske kosti.<\/p>\n

Pri na\u0161e dida sve \u0161to su rekl, one ri\u010de in Croazia same su tekl<\/b><\/em><\/p>\n

S Gabrieleom i Francescom (k\u0107eri pokojnoga Antonija koja je asistenticom na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu) popodne obilazimo drugo hrvatsko selo Fili\u0107. Put je do njega prepun rupa zbog brojnih klizi\u0161ta. Zbog njih ne mo\u017eemo do Kru\u010da.<\/p>\n

Cesta se stalno popravlja (i Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 onomad je iskala da se mjesnim Hrvatima priprave putovi i poravnaju staze), no priroda je zasad ja\u010da. Parkiramo nedaleko od crkve Svete Marije od Konstantinopola te nam Gabriele pokazuje Palatu i Tavelu (tal. Tavenna), jo\u0161 dva od ukupno petnaest sela u kojima se neko\u0107 govorilo hrvatskim jezikom. U Palati i danas postoji hrvatski toponim Gradina te je u crkvi Svete Marije Nove urezan natpis o doseljenju Dalmatinaca iz 1531. Tavela je (uz Mundimitar, Kru\u010d i Fili\u010d) 2017. progla\u0161ena \u010detvrtim hrvatskim selom u kojemu \u017eivi hrvatska jezi\u010dna manjina.<\/p>\n

Du\u0161o moja zala nemo bit, stvare lipe \u010dini mi vit<\/strong><\/em><\/p>\n

Hrvatski je naj\u017eivlji u Mundimitru, njime se slu\u017ei znatan broj Hrvata u Kru\u010du, u Fili\u0107u je udio govornika ne\u0161to manji, a u Taveli je utvr\u0111ena prisutnost hrvatskih kulturnih i jezi\u010dnih pre\u017eitaka. Velik je dobitak za moli\u0161ku hrvatsku zajednicu da i stanovnici naselja u kojemu se hrvatski jezik \u010duva tek u tragovima \u017eele biti dijelom hrvatskoga kulturnog kruga, i to u razdoblju kad je hrvatska moli\u0161ka zajednica u iznimno te\u0161kome demografskom polo\u017eaju jer najmla\u0111i stanovnik Mundimitra ima devet godina (ukupno u \u010detirima hrvatskim selima po popisu iz 2021. \u017eivi 2046 stanovnika, a 1951. bilo ih je 8471).<\/p>\n

U samome se Fili\u0107u na op\u0107inskoj zgradi vihori hrvatska zastava, a Fili\u0107ani su istinski poligloti jer govore fili\u0107ki (hrvatski), sanfili\u0107ki (mje\u0161avina talijanskoga i hrvatskoga) i\u00a0sanfeliciano<\/i>\u00a0(talijanski). Dok obilazimo gradi\u0107, njegove crkve (isti\u010de se crkva svetoga Feliksa pape iz IX. stolje\u0107a, po kojoj je gradi\u0107 nazvan) i kalice, susre\u0107emo skupinu Fili\u0107ana od kojih dvoje govori\u00a0na na\u0161o<\/i>, a jedna (ro\u0111ena u Kru\u010du) hrvatski\u00a0\u0107i\u0107arija<\/i>\u00a0uglavnom kad se telefonski \u010duje sa sestrom.<\/p>\n

U razgovoru joj se s Gabrieleom hrvatske rije\u010di brzo vra\u0107aju te \u017eivo prepri\u010dava svoje uspomene iz razdoblja zabrane prodaje duhanskih proizvoda. Karabinjeri su joj, naime, u ladici prona\u0161li cigarete iako ih je bilo zabranjeno imati, no ona se obranila rekav\u0161i da su to mu\u017eeve dimice (kako se mjesno zovu cigarete) te da se nju ne ti\u010de gdje ih on i za\u0161to dr\u017ei. Budu\u0107i da mu\u017e tad nije bio u Italiji, dakako da, u nedostatku dokaza, nije platila nikakvu kaznu. To mi je bio krunski dokaz da je dio Moli\u017eana pristigao iz Hercegovine.<\/p>\n

Za te po\u010det su iskal tvrdo ter su zabral ovi lipi brdo<\/strong><\/em><\/p>\n

Gabriele nam usput pri\u010da o tome kako ga me\u0111u moli\u0161kim Hrvatima ponajvi\u0161e smeta izraziti kampanilizam. Naime, zbog maloga su broja u\u010denika uga\u0161ene \u0161kole u hrvatskim selima, a mo\u017eda je barem jedna mogla opstati da su se stanovnici Mundimitra, Fili\u0107a i Kru\u010da dogovorili. Ovako djeca iz hrvatskih sela odlaze u \u0161kolu u Montefalcone. Vrti\u0107 u Kru\u010du jo\u0161 radi, ali je djece sve manje jer se mladi sele u potrazi za poslom.<\/p>\n

U razgovor nam ponovno navra\u0107a Antonio Sammartino koji je jedinoga moli\u0161kohrvatskog romanopisca Nicolu Glioscu iz Kru\u010da uporno poku\u0161avao uklju\u010diti u rad Ju\u017enohrvatskoga ogranka Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika kojemu moli\u0161kohrvatski knji\u017eevnici pripadaju, a od Gabrielea doznajem i kako je imao presudu ulogu u uklju\u010divanje Tavele u moli\u0161kohrvatsku pri\u010du. Uostalom, na Antoniovu su grobu zapisane prve hrvatske rije\u010di na mundimitarskome groblju.<\/p>\n

Na na\u0161o \u2013 nostra lingua materna con il Croato e ili molisano si alterna<\/strong><\/em><\/p>\n

Na doru\u010dku idu\u0107ega dana susre\u0107emo Spli\u0107ane: vrsnu poznavateljicu povijesti hrvatskoga iseljeni\u0161tva Branku Bezi\u0107 Filipovi\u0107, glazbenice Sanju Erceg Vrekalo, Vitu Vrekalo i Vangu Lu\u010dev te jezikoslovce Anamariju Sabatini i Josipa Lasi\u0107a. Ne\u0161to malo poslije pridru\u017eio nam se Ivan Tepe\u0161, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika. Francesca nam tuma\u010di da bi bez hrvatskih institucija (poglavito Sredi\u0161njega ureda za Hrvate izvan RH) bilo jako te\u0161ko i\u0161ta organizirati. Skupa se upu\u0107ujemo k Jezikoslovno-knji\u017eevnom kafi\u0107u u kojemu \u0107e se odr\u017eati radni dio Me\u0111udr\u017eavnoga susreta hrvatske knji\u017eevnosti.<\/p>\n

Plakati me podsje\u0107aju na \u010dinjenicu da je pljo(\u010d)kanje igra zajedni\u010dka Moli\u017eanima i Neretvanima, pa odmah zovem Ivicu Puljana da mi to potvrdi. Budu\u0107i da u moli\u0161kohrvatskome ne postoji rije\u010di\u00a0ljubav<\/i>\u00a0i\u00a0voljeti<\/i>, s Vesnom komentiram kako je tim ve\u0107a ta iznimna brojnost pjesnika iz Mundimitra, a Gabriele dome\u0107e kako je ve\u0107ina doma\u0107ih pjesnika tek u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a svladala hrvatski slovopis te se nau\u010dila pisati na materinskome idiomu.<\/p>\n

Uistinu je pravo \u010dudo kako se hrvatski jezik odr\u017eao pet stolje\u0107a usmenim putem jer su lije\u010dnici i sve\u0107enici (tek je kardinal \u0160eper 70-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a u Molize uputio hrvatske sve\u0107enike i \u010dasne sestre) u hrvatskim selima bili gotovo isklju\u010divo Talijani, a veze su s domovinom odavna bile pokidane, toliko da se zaboravilo narodno ime jezika.<\/p>\n

Upravo su \u010dinjenicu da su Hrvati privremeno zaboravili narodno ime jezika poku\u0161ali iskoristiti na\u0161i isto\u010dni susjedi, ali i neki na\u0161i\u00a0svejedni\u010dari\u00a0<\/i>(kako nazivam one koji dr\u017ee da je jeziku svejedno u toj mjeri da je i ime jezika neva\u017eno). Naime, \u010dak i jedan dio hrvatskih jezikoslovaca po\u010desto tvrdi kako moli\u0161ki Hrvati ne bi ni znali da su Hrvati da im mi to mi sami nismo rekli.<\/p>\n

Ostaje pitanje otkud onda povijesni toponimi\u00a0Porto Croatico<\/i>\u00a0i\u00a0Valle Croatica\u00a0<\/i>na Garganu u obli\u017enjoj Apuliji te za\u0161to, kako nas je uputio sve\u0107enik i knji\u017eevnik iz Mundimitra don Angelo Gabriele Giorgetta, Hrvate njihovi sunarodnjaci iz Molizea oduvijek nazivaju\u00a0na\u0161a \u010deljad iz one bane mora.<\/i>\u00a0Uostalom, moli\u0161ke su Hrvate obilazili i pripadnici drugih ju\u017enoslavenskih naroda i neki na\u0161i doma\u0107i izdajnici, pa ih nisu uspjeli preobratiti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kano dobra mat ga ziblje, on je na\u0161 lipi jezik<\/strong><\/em><\/p>\n

Tijekom radnoga dijela susreta razvila se vrlo zanimljiva rasprava o budu\u0107nosti moli\u0161kohrvatskoga. Lucio Piccoli (jedan od pokreta\u010da \u010dasopisa\u00a0Na\u0161 jezik<\/i>\u00a01967.) pritom je zagovarao moli\u0161kohrvatsko jezi\u010dno \u010distunstvo (nikako talijanski\u00a0papa<\/i>, samo hrvatski\u00a0otac<\/i>; hrvatski je\u00a0M\u00e0rija<\/i>, talijanski\u00a0Mar<\/i>\u0209<\/i>ja<\/i>) barem u pismenome stvarala\u0161tvu pokazav\u0161i kako se opisiva\u010dko-propisiva\u010dki prijepori ne odnose nu\u017eno samo na standardne jezike, nego i na mjesne, poglavito manjinske idiome koji bi se, da nema neke vrste zapreke, u prvome koraku prometnuli u manjinske idiome s leksikom slu\u017ebenoga jezika (pokojni Petar \u0160imunovi\u0107 takve je idiome nazivao rastrojenim jezicima), a u drugome posve stopili sa slu\u017ebenim jezikom.<\/p>\n

Dokaz su za to i izumrli moli\u0161kohrvatski govori u 12 jezi\u010dno potpuno potalijan\u010denih hrvatskih sela, pa dobro promislite kad vam se obrate proroci\u00a0svejedni\u010darske<\/i>\u00a0provenijencije uz potporu mjesnih aktivista (znam jednoga takva na Bra\u010du koji je stvorio \u010ditavu sljedbu) koji bi od govora svakoga zaseoka u\u010dinili zaseban jezik samo da ga izdvoje iz hrvatskoga jezi\u010dnog bi\u0107a.<\/p>\n

Povidaj stari, povidaj kokodi \u010de te slu\u0161at, \u0161tokodi do tebe \u010de ostat<\/strong><\/em><\/p>\n

Nakon rasprave u\u017eivali smo u pjesmama moli\u0161kohrvatskih pjesnika, me\u0111u kojima prepoznah znanca s bokokotorskoga susreta Lucia Carusa, profesionalnoga voza\u010da koji pjesme pi\u0161e na odmori\u0161tima. Razgovori su se za objedom nastavili: Lucia Piccolija zanimalo je me\u0111unacionalno stanje u Mostaru o kojemu ga je izvijestila Anita Martinac, a ja sam se na\u0161ao za moli\u0161kim rubom stola na kojemu se govorilo o maslinama i lozi, iskalo bra\u010dko-moli\u0161ke zajedni\u010dke rije\u010di, kojih je iznimno mnogo, te pri\u010dalo gon\u010dice (bra\u010dki: stvarne i na stvarnosti utemeljene pri\u010dice), a utvrdili smo i da je oronim\u00a0Ki\u010dero<\/i>\u00a0u Mundimitru etimolo\u0161ki srodan oronima\u00a0Ki\u010der<\/i>\u00a0u Popovu i Makarskome primorju. Bra\u010dka mi polovica Moli\u017eane znatno bolje razumije od neretvanske, ali su Moli\u017eanima bli\u017ee neretvanske gon\u010dice od bra\u010dkih.<\/p>\n

Vraca tvorene svitu, srcu do \u010deljadi za jenu du\u0161u samu<\/strong><\/em><\/p>\n

Popodne smo se suo\u010dili s mundimitarskom zbiljom. \u201eNima vode. Ima\u0161e je ti?\u201c, upitala je jedna nonica djevojku u baru. \u0160to sad? Vesna i Francesca zovu sve slu\u017ebe, a meni se ukazala jezikoslovna posvudu\u0161a ili Stipe Legenda hrvatskoga jezikoslovlja Josip Lasi\u0107 (promatrao je ples Maora iza Tu\u0111mana tijekom posjeta Novome Zelandu i grlio Modri\u0107a nakon Kolinde u Rusiji), u \u010dijemu je apartmanu bio hidrofor.<\/p>\n

Anamaria, Josip i ja izmjenjivali smo se u njegovoj kupaonici dok se vlasnica apartmana kri\u017eala nadaju\u0107i se da nismo u kakvu vi\u0161estruku \u0107udorednom prekr\u0161aju. Josip je time zavrijedio nadimak San Giuseppe di Aquaviva. Nave\u010der smo posjetili pitoreskni primorski gradi\u0107 Vasto. Budu\u0107i da je ovo pri\u010da o Moli\u017eanima, izdvojit \u0107u tek podatak da je u tome gradu gotovo \u010ditava crkva svetoga Petra izgra\u0111ena u X. stolje\u0107u \u201eu crvenicu propala\u201c zbog klizi\u0161ta te je od nje ostao tek prednji zid.<\/p>\n

Koko vrimena je pro\u0161a, sime je jo\u0161 va\u0161<\/strong><\/em><\/p>\n

Sutradan smo posjetili moli\u0161ko marijansko sredi\u0161te Canneto, a popodne sam se odlu\u010dio osvje\u017eiti u novootvorenome bazenu. Moj je problem s Talijanima uvijek bio u mjerama, od broja cipela, pa nadalje. Tako mi je i ovaj put bazen bio preuzak, pa sam ga gotovo presko\u010dio. Sre\u0107om nisam jer bih sko\u010dio divnjama na le\u017ealjkama u krilo, pa bi me karabinjeri morali \u0161tititi od njihovih momaka i mu\u017eeva, koji ih ipak nije bilo previ\u0161e jer su brali jagode (jagodama Moli\u017eani zovu kupine).<\/p>\n

Uz bazen susre\u0107em Ma\u0161u koja mi pokazuje Rumunjku koja je u Mundimitru nau\u010dila hrvatski, a navodno su ga nau\u010dili i neki doseljeni Albanci. Jednostavno druk\u010dije nisu mogli opstati u\u00a0mistu<\/i>. Tek nekoliko sati poslije i staro \u0107e se i mlado susresti na pjesni\u010dkoj manifestaciji\u00a0Ve\u010dera na na\u0161o<\/i>\u00a0(moli\u0161kohrvatski jezik ne poznaje srednji rod, pa je ve\u010der ve\u010dera).<\/p>\n

Manifestacija se zbiva na mjesnome Narodnom trgu (Piazza del popolo) koji izgleda poput malih Prokurativa. Osim \u0161to ispune sam prostor trga, ljudi doslovno vise s balkona, glasno komentiraju sve i svakoga te pozorno oslu\u0161kuju hrvatske rije\u010di. Moli\u0161kohrvatski pjesnici imaju i tu sre\u0107u da im se pjesme u zborniku\u00a0S na\u0161imi ri\u010di\u00a0<\/i>odmah prevedu na talijanski (jedan od triju jezika, uz hrvatski i latinski, kojim je napisan najve\u0107i dio hrvatskih knji\u017eevnih djela), pa su i dostupnije \u0161iremu krugu \u010ditatelja.<\/p>\n

Dok sjedim i razgovaram s Josipom, prilazi nam jedna gospo\u0111a i vi\u010de \u201eJa vas sve razumim.\u201c S le\u0111a me tap\u0161e druga i pozdravlja s\u00a0Crna Gora<\/i>, a ja odvra\u0107am s\u00a0Boka kotorska<\/i>\u00a0(silno voli Kotor i Tivat, a \u010dula je da sam \u010desto tamo). Na trgu susre\u0107em i Lorenza Blascettu i Gianlucu Milettija s kojima sam se dru\u017eio u Dubrovniku.<\/p>\n

Ozra\u010dje je pravo dalmatinsko, \u017eivo, svatko sve komentira, ali kad krene \u010ditanje hrvatske poezije, svi zamuknu. \u017diri, sastavljen od \u010dlanova iz svih triju gradi\u0107a u kojima se jo\u0161 govori moli\u0161kohrvatski, vrlo ozbiljno pristupa poslu. Priredbom savr\u0161eno dirigira Francesca, nadam se budu\u0107a stalna zaposlenica Odsjeka za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, \u010dime bi moli\u0161ki Hrvati dobili doma\u0107ega sveu\u010dili\u0161nog profesora. Bez dramaturgije, dakako, ni\u0161ta.<\/p>\n

Drugonagra\u0111ena Ilaria Giorgeta nije o\u010dekivala nagradu, pa su je tra\u017eili po mundimitarskim kalama. Budu\u0107i da sam dodjeljivao tu nagradu, u jednome sam trenutku upitao: \u201eHo\u0107u li ja ponijeti nagradu sa sobom?\u201c Nakon tih smo rije\u010di isprva vidjeli Ilarijino lice, a zatim i smije\u0161ak. Prvonagra\u0111enu je Emanuelu Pasciullo iz anonimnosti (pjesmu nije potpisala) izvukao veliki pljesak te je kroz suze govorila o vlastitu ocu i ocu svojega mu\u017ea kojima je posvetila pjesmu.<\/p>\n

Fe\u0161ta je potrajala do dugo u no\u0107. Samo je jedna \u010dlanica na\u0161e ekspedicije lo\u0161ije spavala jer su joj se silno svidjele kobasice mjesnoga mesara, a nije bila sigurna ho\u0107e li se mesar sjetiti da joj ih treba pripremiti prije puta.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prosim \u010deljad ke se vrnu si ho\u010du ostat re\u010du keja<\/strong><\/em><\/p>\n

I \u0161to re\u0107i na kraju ovoga puta? Moli\u0161ki Hrvati imaju sre\u0107u da se pojavila jedna obitelj zahvaljuju\u0107i kojoj su im u tridesetak godina, da se poslu\u017eim rije\u010dima Stjepana \u0160e\u0161elja, pribli\u017eene daljine prekojadranske Hrvatske.<\/p>\n

Tragi\u010dno stradala Agostina Piccoli udarila je temelje pisanju klju\u010dnih moli\u0161kohrvatskih jezi\u010dnih priru\u010dnika. Njezin je rad nastavio neumorni moli\u0161ki veleposlanik u Hrvatskoj Antonio Sammartino uz pomo\u0107 druge supruge Vesne Ljubi\u0107 Sammartino, samozatajne neslu\u017ebene hrvatske veleposlanice u Mundimitru, a Agostinina i Antoniova k\u0107i Francesca u malo je vremena postala veleposlanicom moli\u0161kih Hrvata u Zagrebu.<\/p>\n

Moj je prijatelj Julio \u010desto govorio da mu je da bi ne\u0161to postigao dovoljno troje ljudi. Njemu je dobar dio \u017eivota nedostajao tre\u0107i, a Moli\u017eani imaju ovaj trolist i nebrojene druge (stare i mlade) koji skrbe za svoj\u00a0lipi jezik<\/i>.<\/p>\n

Na\u0161e\u00a0stare ri\u010de\u00a0<\/i>\u017eive u moli\u0161kima, a pogled iz ku\u0107e Sammartinovih prema San Salvu toliko je sli\u010dan pogledu s vidonjskih Gomila prema Neretvinu u\u0161\u0107u da ujutro nisam bio posve siguran budim li se u Za\u017eablju ili u Molizeu. Uostalom, Moli\u017eani su se jako te\u0161ko odrekli svojega zavi\u010daja. Kad su njihove pretke tjerali iz Neretvanske krajine, oni su s Pelje\u0161ca upadali na zaposjednuto tursko ozemlje, a kad ih je Dubrova\u010dka Republika u tome zaprije\u010dila, zalijetali su se iz Apulije te se uz pomo\u0107 rodbine koja je ostala na ognji\u0161tu borili protiv Osmanlija. Ako ni zbog \u010dega, onda zbog toga moli\u0161ka grana hrvatskoga roda ne\u0107e propasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako se grustim sveze\u00a0knjige koje mijenjaju \u017eivot, ipak za neke od njih mogu re\u0107i da su na tijek mojega \u017eivota i javno mi djelovanje utjecale. Do jedne sam knjige do\u0161ao putom kojim rijetko kro\u010dim jer kad mi neki javnik na dr\u017eavnoj dalekovidnici ili u srednjostruja\u0161koj tiskovini hvali neko djelo, obi\u010dno mi je to znak da […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":158807,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,5],"tags":[479,12686],"class_list":{"0":"post-158804","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-kolumne","9":"tag-domagoj-vidovic","10":"tag-moliski-hrvati"},"yoast_head":"\nMoli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza - likemetkovic.hr<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza - likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Iako se grustim sveze\u00a0knjige koje mijenjaju \u017eivot, ipak za neke od njih mogu re\u0107i da su na tijek mojega \u017eivota i javno mi djelovanje utjecale. Do jedne sam knjige do\u0161ao putom kojim rijetko kro\u010dim jer kad mi neki javnik na dr\u017eavnoj dalekovidnici ili u srednjostruja\u0161koj tiskovini hvali neko djelo, obi\u010dno mi je to znak da […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-09-01T18:32:54+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"602\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"LIKEmetkovic.hr\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"LIKEmetkovic.hr\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"20 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/\",\"name\":\"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza - likemetkovic.hr\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg\",\"datePublished\":\"2024-09-01T18:32:54+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg\",\"width\":800,\"height\":602},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/\",\"name\":\"likemetkovic.hr\",\"description\":\"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\",\"name\":\"LIKEmetkovic.hr\",\"sameAs\":[\"http:\/\/likemetkovic.hr\"],\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic-hr\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza - likemetkovic.hr","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza - likemetkovic.hr","og_description":"Iako se grustim sveze\u00a0knjige koje mijenjaju \u017eivot, ipak za neke od njih mogu re\u0107i da su na tijek mojega \u017eivota i javno mi djelovanje utjecale. Do jedne sam knjige do\u0161ao putom kojim rijetko kro\u010dim jer kad mi neki javnik na dr\u017eavnoj dalekovidnici ili u srednjostruja\u0161koj tiskovini hvali neko djelo, obi\u010dno mi je to znak da […]","og_url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/","og_site_name":"likemetkovic.hr","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/","article_published_time":"2024-09-01T18:32:54+00:00","og_image":[{"width":800,"height":602,"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"LIKEmetkovic.hr","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"LIKEmetkovic.hr","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"20 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/","name":"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza - likemetkovic.hr","isPartOf":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg","datePublished":"2024-09-01T18:32:54+00:00","author":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#primaryimage","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg","contentUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/molize-hrvati-3.jpg","width":800,"height":602},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/moliski-hrvati-zivi-muzej-neprekinutih-svehrvatskih-veza\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Moli\u0161ki Hrvati \u2013 \u017eivi muzej neprekinutih svehrvatskih veza"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/","name":"likemetkovic.hr","description":"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0","name":"LIKEmetkovic.hr","sameAs":["http:\/\/likemetkovic.hr"],"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic-hr\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158804"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":158811,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158804\/revisions\/158811"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/158807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}