![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/morska-trava-unsplash_free.jpg\")
<\/strong><\/p>\nPosidonija, oceanski porost: Posidonia oceanica<\/strong><\/p>\n Ovu morsku travu nazivaju i voga iako nije iz porodice vogovki. Ime je dobila po gr\u010dkom bogu Posejdonu. Poput kopnenih biljaka ima razvijen korijen, stabljiku, listove, cvjetove i plod. Listovi su dugi 30 do 150 cm, i 1 cm su \u0161iroki, tamnozeleni i imaju 13 do 17 paralelnih \u017eilica. U snopi\u0107ima se nalazi 5 do 8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Valovi ih \u010desto izbace na kopno. Polegle stabljike biljke (rizomi) korjen\u010di\u0107ima su pri\u010dvr\u0161\u0107eni za podlogu. Cvate tokom jeseni i stvara plod sli\u010dan maslinovu plodu. Iz sjemenke ni\u010de nova biljka, iako se mo\u017ee razmno\u017eavati i vegetativno. Podzemni korijen prodire u podlogu i po nekoliko metara, tako nailazimo i na ostatke biljaka starih po nekoliko tisu\u0107a godina. Najdugovje\u010dniji je organizam Sredozemlja. Endem je Sredozemnog mora. Livade posidonije nazivamo – plu\u0107a mora. Jedan \u010detvorni metar livade posidonije dnevno proizvede 14 litara kisika. U njenim stani\u0161tima \u017eive vrlo bujne zajednice: alge, rakovi, glavono\u0161ci, spu\u017eve, meku\u0161ci, \u017earnjaci, ribe, krednjaci i druga \u017eiva bi\u0107a. U Hrvatskoj je ovo strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta, a \u0161titi je i Direktiva o za\u0161titi prirodnih stani\u0161ta i divlje faune i flore Europske unije.<\/p>\n \u010cvorasta morska resa, morska trava: Cymodocea nodosa<\/strong><\/p>\n Listovi su joj tamnozeleni, dugi 15 do 40 cm, te 3 do 4 mm \u0161iroki. Nazubljenih su rubova sa 7 do 9 paralelnih \u017eila. Korijen je debljine svega nekoliko mm. Strogo je za\u0161ti\u0107ena vrsta. Otporna je na one\u010di\u0161\u0107enja. Jedan ha \u00a0livade ove trave pretvara 5 puta vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida u kisik putem fotosinteze nego 1 ha \u00a0tropske \u0161ume. Stani\u0161te je mnogih \u017eivih bi\u0107a. \u010cuva ekolo\u0161ki sustav u moru i odr\u017eava stabilnim morsko dno od erozija. Ugro\u017eena je sidrenjem brodova u blizini, raznim one\u010di\u0161\u0107ivanjima i izgradnjom objekata u blizini obale.<\/p>\n Morska svilina, perje: Zostera marina<\/strong><\/p>\n \u017divi na manjim dubinama mora. Pri velikim oscilacijama oseke i plime mo\u017ee se na\u0107i na kopnu. Listovi su joj tamnozeleni i tanki, du\u017eine do 1 m. Vodene struje izbace je na kopno pa se njeno li\u0161\u0107e rabilo za punjenje jastuka i madraca te za gnojidbu zemlji\u0161ta. Spada u porodicu vogovki. Raste na muljevitom ili muljevito-pjeskovitom morskom dnu. Tvori livade morskih cvjetnica. Njen rizom je horizontalan, debljine 5 do 20 mm i iz njega izbijaju uski listovi. Cvijet je neugledan, ima 1 pra\u0161nik i 1 tu\u010dak, a opra\u0161uje se nitastim peludom. Rodu pripada 12 vrsta. Plod je ora\u0161\u010di\u0107. Biljka nosi \u00a0\u010dastan naziv ”ri\u017ea iz mora”. Pseudo\u017eitarica je koja mo\u017ee promijeniti i spasiti svijet. Od davnina pleme Seri iz Sonore u Meksiku koristi sjeme biljke za hranu. Sjeme se melje i priprema od njega pasta \u00a0koja se dodaje jelima. \u0160panjolac Angel Leon iz mjesta El Puerto de Sta Maria u \u0160panjolskoj 2021. uspio je kultivirati ”morsku ri\u017eu”. On je 2019. zajedno s timom koji je predvodio David Chamorro u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem u Cadizu proveo ispitivanja koji su uvjeti za razvoj ove biljne vrste. Tako je Angel Leon uzgojio podvodne livade morske sviline u zaljevu Cadiz, a biljke su prenesene iz svih dijelova \u0160panjolske. Pripravci od sjemena po teksturi su izme\u0111u ri\u017ee i kvinoje, u okusu imaju slano\u0107e. Sjeme sadr\u017ei vlakna, gluten, proteine, vitamine B i C i omega kiseline. Procjenjuje se da bi 1 ha zasa\u0111ene sviline mogao dati 3,5\u00a0 tone sjemena.<\/p>\n Patuljasta svilina, malo perje: Zostera noltii<\/strong><\/p>\n Spada u porodicu vugovki. Uspjeva od Istre do Dubrovnika. Ima je i na neumskom podru\u010dju. Najljep\u0161e primjereke nalazimo na u\u0161\u0107u rijeke Neterve. Mladi listovi se formiraju u prolje\u0107e, na jesen odbacuje li\u0161\u0107e i zimi ostaje samo rizom. Listovi su tamnozeleni, uski i du\u017eine do 30 cm. Cvijet ima 1 pra\u0161nik i 1 tu\u010dak. Razmno\u017eava se sjemenkama i vegetativno.<\/p>\n Morske cvjetnice su skupina pravih biljaka koje su se prilagodile \u017eivotu u moru. Ima ih na podru\u010dju neumskog akvatorija. Tek sada mo\u017eemo u potpunosti shvatiti kakvu bi ekolo\u0161ku katastrofu izazvala gradnja nekih objekata u ovom okoli\u0161u zbog uni\u0161tenja bioekolo\u0161kog sustava i zatvorenosti mora poluotokom Klekom i Pelje\u0161cem, male dubine i nemogu\u0107no\u0161\u0107u cirkuliranja voda. \u00a0Na habitusu morskih cvjetnica razlikujemo korijen, stablo, list i cvijet (Hogarth, 2007.). Spadaju u skupinu kritosjemenja\u010da (Nikoli\u0107, 2013.). Imaju ulogu zadr\u017eavanja i smirivanja sedimenta i protoka vode, \u010dine\u0107i okoli\u0161 pogodnim za razvoj morskih podru\u010dja za druge organizme (Hemmin i Duarte, 2000.). Cvjetovi su mali i dvospolni, 50 do 60 posto biomase morskih cvjetnica nalazi se u rizomu i korjenu (Hogarth, 2007.). \u00a0Danas se ula\u017eu veliki napori u svijetu za pobolj\u0161anjem kakvo\u0107e vode i odr\u017eavanjem\u00a0 \u017eivota u vodama i na kopnu \u00a0premje\u0161tanjem livada na druge lokacije, ograni\u010davanjem \u00a0plovidbe i zabranom sidrenja plovila na odre\u0111enim podru\u010djima. Time se pobolj\u0161avaju uvjeti za ribolov i stvaraju strate\u0161ki planovi za novu kulturu prehrane stanovni\u0161tva. Bernska konvencija o o\u010duvanju divljih \u017eivotinja i prirodni stani\u0161ta koja je usvojena 1979.\u00a0 nije uklju\u010divala niti jednu vrstu morske flore. Konvencija je izmijenjena 1996. i u njenu za\u0161titu u\u0161le je 3 od 5 vrsta morskih cvijetnica: Cymodocea nodosa, Posidonia oceanica i Zostera marina (Jovi\u0107 M. 2013.).<\/p>\n