U vremenu u kojem su korijeni \u010desto zaboravljaju, rijetki su pojedinci koji s istinskom stra\u0161\u0107u, znanjem i predano\u0161\u0107u slu\u017ee o\u010duvanju nacionalnog identiteta. Jedan od takvih neumornih \u010duvara hrvatske kulture, jezika i ba\u0161tine jeste dr. sc. Domagoj Vidovi\u0107 \u2013 intelektualac \u010diji rad nije samo akademski doprinos, ve\u0107 i duboko posve\u0107enje narodu kojem pripada. Njegovo ime simbol je borbe za jezi\u010dku i kulturnu autenti\u010dnost, a njegov glas uvijek je sna\u017ean, jasan i nepokolebljiv, posebno kada govori u ime Hrvata u Crnoj Gori, zajednice kojoj pristupa s nesebi\u010dnom ljubavlju i predano\u0161\u0107u. Vidovi\u0107ev rad nadilazi granice uobi\u010dajenog istra\u017eiva\u010dkog posla on ne samo da prou\u010dava hrvatski jezik i njegova istorijska izvori\u0161ta, ve\u0107 ga i \u0161titi, proovi\u0161e i ponosno prenosi na budu\u0107e nara\u0161taje. Njegova posve\u0107enost kulturnom identitetu Hrvata ogleda se u svakom njegovom djelu, u svakoj izgovorenoj rije\u010di, u svakom napisanom akademskom tekstu. Poput moreplovca koji se ne boji nepoznatih obzorja, ve\u0107 ih do\u010dekuje s rado\u0161\u0107u istra\u017eiva\u010dkog duha, Vidovi\u0107 s istim \u017earom ulazi u slo\u017eene jezi\u010dne fenomene, tragaju\u0107i za istinom o hrvatskoj rije\u010di, toponimima i istorijskim iskonima.<\/em><\/p>\n \u201e\u010covjek ne mo\u017ee otkriti nove oKeane ako nema hrabrosti da izgubi obalu iz vida\u201c, rekao je Andr\u00e9 \u017dide.<\/strong>\u00a0Upravo ta misao mo\u017ee se primijeniti na Domagoja Vidovi\u0107a \u2013 nau\u010dnika koji se ne zadovoljava povr\u0161nim, ve\u0107 uvijek kora\u010da dalje, dublje i hrabrije, svjestan da prava spoznaja dolazi samo onima koji se ne boje izazova. Njegova misija nije samo akademska \u2013 ona je patriotska, pro\u017eeta odgovorno\u0161\u0107u prema sopstvenom narodu i njegovom opstanku u kulturnom, istorijskom i jezi\u010dkom smislu. Domagoj Vidovi\u0107 nije samo lingvist i nau\u010dnik \u2013 on je glas koji se ne da uti\u0161ati, \u010duvar tradicije, i svjetionik hrvatstva koji svojim radom svjedo\u010di koliko su ime, jezik i identitet neodvojivi od narodnog bi\u0107a. Njegova predanost i nau\u010dna posve\u0107enost dokaz su da istinska ljubav prema jeziku nije samo intelektualna, ve\u0107 i duhovna, ona koja ne poznaje granice ni prepreke.<\/em><\/p>\n Domagoj Vidovi\u0107 ro\u0111en je 20. novembra 1979. godine u Metkovi\u0107u. Njegovo obrazovanje i rani akademski razvoj pro\u017eeti su doticajem s razli\u010ditim krajevima hrvatskog jezi\u010dkog prostora \u2013 osnovno obrazovanje zapo\u010deo je u rodnom Metkovi\u0107u i nastavio u Pu\u010di\u0161\u0107ima na ostrvu Bra\u010du, dok je gimnazijsko \u0161kolovanje zavr\u0161io u Metkovi\u0107u. Jo\u0161 od mladih dana pokazivao je duboku posve\u0107enost lingvistici i prou\u010davanju jezika, \u0161to ga je dovelo do Filozofskog fakulteta u Zagrebu, \u0111e je diplomirao u martu 2004. godine. Njegov diplomski rad, posve\u0107en vidonjskoj antroponimiji i toponimiji, bio je samo po\u010detak njegove izuzetne nau\u010dne karijere. Vidovi\u0107 se ve\u0107 1. septembra iste godine pridru\u017eio Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, \u0111e neumorno radi do danas. Njegova istra\u017eiva\u010dka znati\u017eelja i posve\u0107enost jezi\u010dkoj ba\u0161tini nastavile su da se produbljuju kroz postdiplomski studij lingvistike, koji je upisao iste godine. Kruna tog obrazovnog puta bila je doktorska disertacija \u201eAntroponimija i toponimija Za\u017eablja\u201c, koju je odbranio u aprilu 2011. godine pod mentorstvom Dunje Brozovi\u0107 Ron\u010devi\u0107.<\/em><\/p>\n Kao nau\u010dnik i istra\u017eiva\u010d, Vidovi\u0107 ne samo da doprinosi razvoju lingvistike, ve\u0107 je i drgaocjena figura u prou\u010davanju onomastike, dijalektologije i akcentologije, posebno na krajnjim dijelovima hrvatskog jezi\u010dkog prostora. Njegov rad odlikuje duboko razumijevanje etimologije i slo\u017eenih lingvisti\u010dkih procesa, zbog \u010dega je prepoznat kao jedan od vode\u0107ih stru\u010dnjaka u ovoj oblasti. Od 2014. godine rukovodi metkovskom podru\u017enicom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a od 2020. godine i Odjeljenjem za onomastiku i etimologiju. Njegova istra\u017eivanja idu dalje od institucionalnih okvira, jer aktivno u\u010destvuje u razli\u010ditim nau\u010dnim projektima, kako u okviru Instituta, tako i van njega. Pored toga, bavi se prevo\u0111enjem s esperanta, \u010dime dodatno pro\u0161iruje svoje lingvisti\u010dke vidike. Vidovi\u0107ev nau\u010dni rad nije samo akademska disciplina \u2013 ona je stvar misije, posve\u0107enosti i ljubavi prema jeziku kao stubu identiteta. Njegova predanost prou\u010davanju toponimije i antroponimije svjedo\u010di o va\u017enosti \u010duvanja jezi\u010dkog naslije\u0111a, a njegova sposobnost da pove\u017ee istorijske slojeve sa savremenim lingvisti\u010dkim izazovima \u010dini ga jednim od najistaknutijih \u010duvara hrvatske kulturne i jezi\u010dke ba\u0161tine.<\/em><\/p>\n Plodonosni nau\u010dni i publicisti\u010dki rad Domagoja Vidovi\u0107a ogleda se u njegovim brojnim autorskim i koautorskim djelima, akademskim istra\u017eivanjima i anga\u017emanu na me\u0111unarodnim nau\u010dnim skupovima. Objavio je pet samostalnih knjiga i jo\u0161 pet u koautorstvu, dok njegov nau\u010dni opus obuhvata preko pedeset izvornih nau\u010dnih radova. Njegovo ime redovno se pojavljuje na zna\u010dajnim me\u0111unarodnim nau\u010dnim konferencijama, \u0111e sa posve\u0107eno\u0161\u0107u i precizno\u0161\u0107u izla\u017ee svoja istra\u017eivanja iz oblasti onomastike, dijalektologije i jezi\u010dke istorije. Pored akademskih publikacija, Vidovi\u0107 je i izuzetno aktivan u popularizaciji lingvistike, \u010desto objavljuju\u0107i \u010dlanke u lokalnim \u010dasopisima Glas Hutova, Metkovski vjesnik, Vrutak, Veselje svetog Jere i Zupci Times, kao i na portalima metkovic.hr, LIKEmetkovic.hr, Maxportal, Narod.hr i portal Radija Dux. Njegova prisutnost na dru\u0161tvenim mre\u017eama doprinosi \u0161irenju znanja o jeziku, kulturi i identitetu, a redovno se ogla\u0161ava na stranicama posve\u0107enim Pu\u010di\u0161\u0107ima i Janjini. Vidovi\u0107 ne samo da pi\u0161e, ve\u0107 i ure\u0111uje: od 2014. do 2018. godine bio je glavni urednik Hrvatskog neretvanskog zbornika, a i danas u\u010destvuje u radu uredni\u0161tava presti\u017enih nau\u010dnih \u010dasopisa Studia lexicographica, Rasprave: \u010dasopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Povijesni prilozi i Stola\u010dko kulturno prolje\u0107e. Tako\u0111e, povremeni je urednik Humskog zbornika, dok u \u010dasopisu Hrvatski jezik vodi stalnu antroponomasti\u010dku rubriku \u201eOd Mile do Drage\u201c, posve\u0107enu prou\u010davanju li\u010dnih imena. Njegova posve\u0107enost kulturi ogleda se i u organizacionim aktivnostima. Bio je \u010dlan Organizacionog odbora Neretvanskih knji\u017eevnih, nau\u010dnih i kulturnih susreta 2013. i 2014. godine, da bi 2019. preuzeo ulogu njihovog urednika. U\u010destvovao je i u organizaciji zna\u010dajnih me\u0111unarodnih skupova E-rje\u010dnici i e-leksikografija (2019.) i Enciklopedika 2020 (2020.), \u010dime je dao doprinos razvoju savremene leksikografije i digitalizacije jezi\u010dkih resursa.<\/em><\/p>\n Vidovi\u0107ev novinarski i esejisti\u010dki rad jednako je impresivan. Bio je stalni kolumnista Hrvatskog slova, \u0111e je od juna 2012. do jula 2015. objavio \u010dak 400 tekstova, a saradnju s tim \u010dasopisom obnovio je u martu 2018, pi\u0161u\u0107i do posljednjeg broja objavljenog 11. februara 2022. Od 17. marta 2022. godine kolumnista je portala identitet.hr, dok istovremeno sara\u0111uje s Hrvatskim tjednikom. Svoj doprinos lingvistici nastavlja i kroz jezikoslovnu kolumnu na e-stranicama BK Neretva, \u0111e na stranici \u201eRodu o jeziku\u201c pi\u0161e o va\u017enosti \u010duvanja jezi\u010dkog identiteta. Njegov neumorni rad svjedo\u010di o tome da istinski nau\u010dnici ne prestaju da istra\u017euju, pi\u0161u i dijele znanje \u2013 ne samo unutar akademskih krugova, ve\u0107 i u \u0161iroj javnosti. Vidovi\u0107 nije samo lingvista, ve\u0107 i jedan od najistaknutijih glasova u o\u010duvanju hrvatskog jezi\u010dkog i kulturnog identiteta.<\/em><\/p>\n Domagoj Vidovi\u0107 svojim intelektualnim i nau\u010dnim djelovanjem ostavlja sna\u017ean trag u polju lingvistike, knji\u017eevnosti i kulturnog identiteta. Njegov akademski, nau\u010dni i stru\u010dni anga\u017eman ogleda se u \u010dlanstvu u presti\u017enim institucijama i odborima posve\u0107enim prou\u010davanju jezika, onomastike i dijalektologije. \u010clan je Hrvatskog filolo\u0161kog dru\u0161tva, Odbora za onomastiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Odbora za dijalektologiju HAZU, dok svojim radom doprinosi i Me\u0111unarodnom vije\u0107u za onomasti\u010dke nauke (ICOS), kao i Hrvatskom savezu za esperanto. Tako\u0111e, aktivni je \u010dlan Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika i Zajednice Hrvata isto\u010dne Hercegovine, a njegova saradnja s Dru\u0161tvom dubrova\u010dkih pisaca potvr\u0111uje njegovu duboku povezanost s kulturnim prostorom juga Hrvatske i \u0161ireg mediteranskog kruga. Vidovi\u0107 nije samo nau\u010dnik i lingvista, ve\u0107 i pasionirani knji\u017eevnik. Svoje knji\u017eevne tekstove objavljuje u renomiranim \u010dasopisima Hrvatsko slovo, Literat i Stola\u010dko kulturno prolje\u0107e, a 2023. godine objavio je knjigu proznih tekstova \u201ePri\u010de iz pradavnine\u201c, u izdanju Dru\u0161tva dubrova\u010dkih pisaca, \u010dime je dodatno obogatio svoj doprinos hrvatskoj knji\u017eevnosti.<\/em><\/p>\n Njegova posve\u0107enost akademskom radu vidljiva je i kroz pedago\u0161ku djelatnost \u2013 od \u0161kolske 2019\/2020. godine predava\u010d je na Poslijediplomskom sveu\u010dili\u0161nom studiju Humanisti\u010dke znanosti \u2013 modul: Mediteranski interdisciplinarni studij na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Njegov rad u edukaciji novih generacija lingvista, filologa i nau\u010dnika od neprocjenjivog je zna\u010daja za dalji razvoj humanisti\u010dkih nauka na Mediteranu. Za svoje nau\u010dne, kulturne i lingvisti\u010dke doprinose Vidovi\u0107 je vi\u0161estruko nagra\u0111ivan. Kao jedan od autora \u0160kolskog rje\u010dnika hrvatskog jezika, 2013. godine dobitnik je Nagrade Grada Zagreba, dok mu je Hrvatski sabor 2014. godine dodijelio godi\u0161nju dr\u017eavnu nagradu za popularizaciju i promovisanje nauke u oblasti humanisti\u010dkih nauka. Njegov doprinos nau\u010dnoj zajednici prepoznat je i 2016. godine, kada je osvojio nagradu Narona u oblasti nauke, koju dodjeljuje Grad Metkovi\u0107. Vidovi\u0107ev neumorni rad na o\u010duvanju knji\u017eevne i jezi\u010dke ba\u0161tine prepoznat je i van granica Hrvatske. Matica hrvatska Stolac mu je 2024. godine dodijelila presti\u017enu nagradu Hrvatski ste\u0107ak za izuzetan doprinos hrvatskoj knji\u017eevnosti, dok mu je Hrvatsko nacionalno vije\u0107e Crne Gore iste godine uru\u010dilo Zahvalnicu za nemjerljiv doprinos afirmaciji i promovisanju knji\u017eevno-jezi\u010dke ba\u0161tine Boke Kotorske, Svebarja i hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Njegovo prisustvo u Crnoj Gori nije samo simboli\u010dko, ve\u0107 i stvarno \u2013 svojim znanjem, predano\u0161\u0107u i anga\u017emanom poma\u017ee o\u010duvanju identiteta i kulturnog naslje\u0111a Hrvata u ovom prostoru.<\/em><\/p>\n Vidovi\u0107 se aktivno bavi i standardizacijom geografskih i zemljopisnih imena. Bio je \u010dlan Radne grupe Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skup\u0161tine Grada Zagreba u dva mandata \u2013 od maja 2014. do aprila 2017. i od oktobra 2019. do maja 2021. godine. Od 2020. godine vanjski je \u010dlan Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena, dok je u aprilu iste godine uvr\u0161ten me\u0111u nacionalne eksperte za standardizaciju zemljopisnih imena i savjetovanje u oblasti hrvatskog standardnog jezika, u okviru saradnje s hrvatskim prevodila\u010dkim odjelima Slu\u017ebe za hrvatski jezik pri Evropskoj komisiji. Vidovi\u0107 je svojim nau\u010dnim, pedago\u0161kim i publicisti\u010dkim radom dokazao da je ne samo vrhunski lingvista, ve\u0107 i iskreni za\u0161titnik jezi\u010dkog identiteta i kulturne ba\u0161tine. Njegovo ime upisano je me\u0111u one koji su svojim radom u\u010dvrstili temelje jezi\u010dkog i nacionalnog samosvijesti, ostavljaju\u0107i lijepi pe\u010dat u nauci i knji\u017eevnosti.<\/em><\/p>\n DOPRINOS HRVATIMA BOKE KOTORSKE<\/strong><\/em><\/p>\n Te\u0161ko bi bilo pobrojati sve publikacije, nau\u010dne radove, autorske i popularne tekstove Domagoja Vidovi\u0107a, jer njegov opus obuhvata \u0161irok spektar lingvisti\u010dkih, knji\u017eevnih i kulturolo\u0161kih tema. Ipak, ono \u0161to ga posebno izdvaja jeste njegov nemjerljiv doprinos prou\u010davanju i afirmaciji hrvatskog jezi\u010dkog, knji\u017eevnog i kulturnog identiteta, naro\u010dito u Boki Kotorskoj. On ne samo da nau\u010dno istra\u017euje i bilje\u017ei jezi\u010dko i onomasti\u010dko bogatstvo ovog prostora, ve\u0107 se aktivno zala\u017ee za njegovo o\u010duvanje i afirmaciju u \u0161irem kulturno-nau\u010dnom kontekstu. Domagoj Vidovi\u0107 nije samo nau\u010dnik \u2013 on je institucija, jedan od rijetkih intelektualaca dana\u0161nje Evrope koji s nevjerovatnom stra\u0161\u0107u i posve\u0107eno\u0161\u0107u istra\u017euje, tuma\u010di i brani kulturnu ba\u0161tinu svog naroda. Njegov doprinos Hrvatima Boke Kotorske ogleda se u brojnim nau\u010dnim radovima, knjigama i analizama koje su trajno obogatile saznanja o ovom prostoru i njegovim stanovnicima.<\/em><\/p>\n Njegova knjiga \u201eBokeljske studije i ogledi\u201c (2024.), objavljena u izdanju Hrvatskog nacionalnog vije\u0107a<\/strong>\u00a0Crne Gore, predstavlja jedno od kapitalnih djela koje se bavi lingvisti\u010dkom, kulturnom i istorijskom ba\u0161tinom Boke Kotorske. Kroz ovu knjigu, Vidovi\u0107 daje iscrpnu analizu toponimije, prezimena i jezi\u010dkih osobenosti bokeljskih Hrvata, ukazuju\u0107i na njihovu vi\u0161estoljetnu prisutnost i kulturni doprinos ovom prostoru. Posebno zna\u010dajan Vidovi\u0107ev rad na ovu temu jeste nau\u010dni \u010dlanak\u00a0\u201ePogled u toponimiju Kotorskoga zaljeva\u201c (2019),<\/strong>\u00a0objavljen u \u010dasopisu Studia lexicographica, \u0111e precizno i argumentovano analizira istorijske slojeve i etimolo\u0161ke korijene naziva mjesta u Boki Kotorskoj. Njegov sljede\u0107i rad,\u00a0\u201ePogled u toponimiju Tivatskog zaljeva\u201c (2020),<\/strong>\u00a0donosi dodatnu dimenziju istra\u017eivanju geolingvisti\u010dkih specifi\u010dnosti ovog kraja, potvr\u0111uju\u0107i njegovu posve\u0107enost detaljnom prou\u010davanju bokeljskih toponima. Vidovi\u0107 je i autor \u010dlanka\u00a0\u201ePogled u toponimiju Risanskoga zaljeva\u201c (2023), objavljenog u Folia onomastica Croatica,\u00a0<\/strong>\u0111e istra\u017euje slojevitost imenovanja mjesta u najstarijem naselju Boke Kotorske, ukazuju\u0107i na veze izme\u0111u slovenskog, romanskog i staromediteranskog kulturnog naslje\u0111a u ovom podru\u010dju. Njegova analiza prezimenskog fonda Hrvata u Crnoj Gori, objavljena u radu\u00a0\u201ePogled u prezimenski fond Hrvata u Crnoj Gori\u201c (2019),\u00a0<\/strong>pru\u017ea dragocjene podatke o porijeklu i istorijskim migracijama hrvatskog stanovni\u0161tva u ovom dijelu Jadrana.<\/em><\/p>\n Vidovi\u0107 je 2023. godine u\u010destvovao u izradi zbornika \u201eIdentitet Hrvata Boke Kotorske\u201c, objaviv\u0161i u njemu rad \u201ePogled u toponimiju sredi\u0161njega dijela Boke Kotorske\u201c,<\/strong>\u00a0u kojem se detaljno osvr\u0107e na jezi\u010dke fenomene i istorijske tokove koji su oblikovali imenoslovlje ovog kraja. Njegova posve\u0107enost Hrvatima Boke Kotorske ogleda se i u pisanju nau\u010dno utemeljenog i izuzetnog predgovora za\u00a0\u201eAntologiju poezije POEZIJA BOKELJSKIH HRVATA (Antologija hrvatskog pjesni\u0161tva Boke od 16. do 21. stolje\u0107a)\u201c, \u010diji su prire\u0111iva\u010di<\/strong>\u00a0mr. Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107 i dr. \u017deljka Lovren\u010di\u0107. U ovom predgovoru Vidovi\u0107 s dubokim razumijevanjem pi\u0161e o zna\u010daju bokeljske poezije, stavljaju\u0107i je u kontekst \u0161ireg hrvatskog i mediteranskog kulturnog prostora te nagla\u0161avaju\u0107i njenu neprocjenjivu vrijednost za knji\u017eevno naslje\u0111e.<\/em><\/p>\n Domagoj Vidovi\u0107 nije samo istra\u017eiva\u010d \u2013 on je vizionar koji razumije da identitet naroda ne le\u017ei samo u istorijskim dokumentima, ve\u0107 i u jeziku, imenima, poeziji i svakodnevnim pri\u010dama ljudi. Njegova intuicija, sposobnost prepoznavanja su\u0161tinskih vrijednosti i neumorno zalaganje za o\u010duvanje hrvatskog identiteta u Boki Kotorskoj \u010dine ga jednim od najva\u017enijih nau\u010dnika u oblasti lingvistike i kulturnih studija danas.\u00a0\u201eNajva\u017enije za nau\u010dnika nisu njegove diplome, niti broj godina njegovog nau\u010dnog rada, pa niti iskustvo, nego posve jednostavno, njegova intuicija.\u201c \u2013 Albert Einstein <\/strong>A upravo je intuicija ono \u0161to izdvaja Domagoja Vidovi\u0107a \u2013 njegova sposobnost da osjeti, prepozna i sa\u010duva ono \u0161to je najva\u017enije za jedan narod: njegov jezik, ime i identitet.\u00a0Na kraju, re\u0107i \u0107u: Pisati o Hrvatima Boke Kotorske zna\u010di govoriti o onima koji su vijekovima opstajali na raskrsnici kultura, vjera i imperija, o narodu \u010dija se snaga nije mjerila brojem, ve\u0107 otporom, dubokom svije\u0161\u0107u o pripadnosti Mediteranu i neraskidivoj vezi sa hrvatskim kulturnim prostorom. Njihova imena, njihove pjesme, njihova naselja nisu samo istorijski podaci oni su simboli trajanja, svjedo\u010danstva o molitvama izgovorenim na obali uz zvuk \u0161kolja, o pjesmama mornara \u0161to su plovili prema dalekim horizontima, o kamenu koji je upijao i sunce i buru, ali nikada nije izgubio svoje ime.<\/strong><\/em><\/p>\n Vidovi\u0107 ne dopu\u0161ta da se ta imena izgube u vremenu. On ne istra\u017euje samo kao lingvista \u2013 on tuma\u010di kao neko ko razumije koliko je ime va\u017eno za identitet, koliko je prezime pri\u010da o precima, koliko toponim nije samo geografski podatak, ve\u0107 sje\u0107anje na ljude, njihove sudbine, snove i borbe. Njegov rad nije samo povratak izgubljenim rije\u010dima, ve\u0107 i otpor kulturi zaborava. Jer narod koji izgubi imena svojih mjesta, koji zaboravi jezik svojih predaka, gubi i sebe. Zato Vidovi\u0107 vra\u0107a Boki Kotorskoj njeno puno ime, njen glas i njenu istorijsku puninu. Njegove studije nisu samo nau\u010dni poduhvati \u2013 one su dokumenti trajanja, dokazi postojanja jednog naroda koji je vjekovima opstajao, uprkos buri, talasima i istorijskim lomovima.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Lijepo je vidjeti kada o na\u0161im Neretvanima pi\u0161u drugi, uvi\u0111aju\u0107i u njima ono ono \u0161to ponekad mi, doma\u0107i nekako previdimo jer su, eto, na\u0161i. Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, crnogorski knji\u017eevnik i publicist napisao i objavio\u00a0esej o Domagoju Vidovi\u0107u na portalu Made in Monetnegro\u00a0u kojem ga svrstava u \u010duvare hrvatskog jezika, imena i identiteta. Objavljen. Evo \u0161to pi\u0161e: […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":149020,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,1028],"tags":[12971,479],"class_list":{"0":"post-163750","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-kultura-2","9":"tag-bozidar-prorocic","10":"tag-domagoj-vidovic"},"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/domagoj-vidovic-prica-iz-pradavnine111123_6.jpg\")
<\/em><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/domagoj-vidovic170423.jpg\")
<\/em><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/boka-perast100324_1.jpg\")
<\/em><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/boka-perast100324_4.jpg\")
<\/em><\/p>\n