Obilje\u017eavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u sredi\u0161te je zanimanja hrvatskih znanstvenika (ponajprije povjesni\u010dara, povjesni\u010dara umjetnosti, ali i filologa i mnogih drugih), pa i u historiografski i knji\u017eevni kanon vratila razli\u010dite artefakte, dokumente i vrela. Povratak je u kanon do\u017eivio tako i\u00a0Ljetopis popa Dukljanina<\/i>, prema kojemu se hrvatska historiografija, poglavito u razdoblju 1945. \u2013 1990., ma\u0107ehinski odnosila. Razlozi su za taj \u010dudan odnos ponajmanje bili stru\u010dni, a znatno vi\u0161e ideolo\u0161ki jer se obilno spominjanje hrvatskoga imena u vrelu nastalome izvan granica tada\u0161nje SR Hrvatske, neovisno o tome \u0161to je uza sve nejasne i neprovjerljive navode te neto\u010dna rodoslovlja, \u0161to nitko ne spori, nezaobilazno za rasvjetljavanje nastanka srednjovjekovne hrvatske dr\u017eave, moglo tuma\u010diti kao poku\u0161aj nametanja nacionalnoga pitanja koje u Lijepoj nam Biv\u0161oj nije bilo nimalo po\u0107udno.<\/p>\n
O\u00a0Ljetopisu<\/i>\u00a0su u katalogu izlo\u017ebe\u00a0U po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo<\/i>\u00a0(ur. Tomislav Galovi\u0107, Dino Milinovi\u0107 i Trpimir Vedri\u0161, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 2025.) ponajprije pisali Mirjana Matijevi\u0107 Sokol i Vladimir Sokol.<\/p>\n
Oni su u tekstu\u00a0Kralj Tomislav (910. \u2013 928.)<\/i>\u00a0u\u00a0Katalogu<\/i>\u00a0(str. 586\u2013599) napomenuli kako se o kralju Tomislavu u\u00a0Ljetopisu<\/i>\u00a0pi\u0161e kao o pobjedniku nad ugarskom vojskom (Za vladanja Tomislavovljeva pokrene vojsku ugarski kralj zvani Atila da ga \/Tomislava\/ savlada<\/i>) te kako je Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski u latinskoj svezi\u00a0in planitie Dalmae<\/i>\u00a0prepoznao opis sabora na Duvanjskome polju, tijekom kojega je po jednoj od nedokazanih predaja okrunjen kralj Tomislav premda u tekstu stoji da je rije\u010d o kralju Svetopeleku.<\/p>\n
Mirjana Matijevi\u0107 Sokol u opisu samoga djela (str. 596\u2013597) navodi kako ga je po mi\u0161ljenju ve\u0107ine povjesni\u010dara u XII. stolje\u0107u napisao nepoznati barski sve\u0107enik s namjerom da obrani prava Dukljansko-barske nadbiskupije kao metropolije u odnosu na Dubrova\u010dku nadbiskupiju, da je u\u0161\u010duvan u dvama rukopisnim primjercima na latinskome jeziku iz sredine XVII. stolje\u0107a, od kojih se jedan \u010duva u Vatikanu, a drugi u Beogradu, te da je u ranoj hrvatskoj historiografiji vi\u0161e spisa povezanih s\u00a0Ljetopisom<\/i>, me\u0111u kojima je i\u00a0Hrvatska kronika<\/i>, u kojoj je zapisana i legenda o ubojstvu kralja Zvonimira, koju je otac hrvatske knji\u017eevnosti Marko Maruli\u0107 preveo na latinski. Kao temeljni sadr\u017eaj\u00a0Ljetopisa<\/i>\u00a0Mirjana Matijevi\u0107 Sokol navodi katalog gotsko-slavenskih vladara od V. do kraja XII. stolje\u0107a. Na stranicama koje je ispisao nepoznati barski sve\u0107enik, me\u0111u ostalim, stoji kako je kralj Kre\u0161imir zauzeo \u010ditavu Bosnu, donosi se i legenda o osnutku Dubrovnika i povijest Duklje, a spominje se i rje\u0161enje pitanja uporabe latinskoga i slavenskoga jezika na crkvenim saborima te naredba okrunjenoga kralja \u201eda se posvete nadbiskupi, jedan u Saloni, a drugi u Diokleji\u201c, iz \u010dega je razvidno da su piscu\u00a0Ljetopisa<\/i>\u00a0bili poznati zaklju\u010dci splitskih crkvenih sabora iz 925. i 928. Uostalom, nepoznati je barski sve\u0107enik gotovo pa suvremenik sudbonosnih povijesnih zbivanja, pa je tim i \u010dudnije (ili nije jer ipak je bila rije\u010d o ideolo\u0161kome pitanju) da se njegovo djelo tako olako odbacuje. S pravom stoga na temelju svega iznesenoga Mirjana Matijevi\u0107 Sokol zaklju\u010duje kako \u201ekriti\u010dka analiza pojedinih dijelova (Ljetopisa popa Dukljanina<\/i>, op. D. V.) i uspore\u0111ivanje s drugim zapisima pokazuju da postoje vrijedni podatci koji su upotrebljivi u historiografskoj interpretaciji\u201c.<\/p>\n
Povratku se\u00a0Ljetopisa popa Dukljanina<\/i>\u00a0u hrvatski historiografski kanon najvi\u0161e mogu veseliti Hrvati u Crnoj Gori, \u010dije se ime, jezik i identitet svakodnevno nije\u010du, jer je to djelo nastalo na njihovu tlu, i to u gradu Baru za koji je nedavno preminula hrvatska povjesni\u010darka Lovorka \u010corali\u0107 u knjizi\u00a0Barani u Mlecima<\/i>\u00a0onomad ustvrdila kako ga se neprestano isklju\u010divalo iz hrvatskoga etni\u010dkog korpusa, \u0161to je bilo posljedicom mleta\u010dke teritorijalne razdiobe prema kojoj je pripao pokrajini Mleta\u010dkoj Albaniji, a Barani su se po automatizmu svrstavali me\u0111u Albance. Kao \u0161to je Lovorka \u010corali\u0107 svojom knjigom koju je 2006. izdalo Hrvatsko gra\u0111ansko dru\u0161tvo Crne Gore ispravila tu pogre\u0161ku hrvatske i zapadnoeuropske historiografije, tekstovima se u katalogu ove izlo\u017ebe\u00a0Ljetopis popa Dukljanina<\/i>\u00a0vra\u0107a u kanon u koji su ga prije tko zna koliko stolje\u0107a smjestili prvi hrvatski povjesni\u010dari poput Mavra Orbinija i Ivana Lu\u010di\u0107a Luciusa te otac hrvatske knji\u017eevnosti Marko Maruli\u0107. Napokon je razba\u0161tinjena hrvatska ba\u0161tina ponovno uba\u0161tinjena!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obilje\u017eavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u sredi\u0161te je zanimanja hrvatskih znanstvenika (ponajprije povjesni\u010dara, povjesni\u010dara umjetnosti, ali i filologa i mnogih drugih), pa i u historiografski i knji\u017eevni kanon vratila razli\u010dite artefakte, dokumente i vrela. Povratak je u kanon do\u017eivio tako i\u00a0Ljetopis popa Dukljanina, prema kojemu se hrvatska historiografija, poglavito u razdoblju 1945. \u2013 1990., ma\u0107ehinski […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":151927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,5],"tags":[479,13601],"class_list":{"0":"post-172951","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-kolumne","9":"tag-domagoj-vidovic","10":"tag-ljetopis-popa-dukljanina"},"yoast_head":"\n