![\"\"](\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/krstac-dubrovnik.jpg\")
Povla\u010denje iz Petrovog Sela i povratak u Metkovi\u0107<\/h3>\nVelikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku zapo\u010dela je u ljeto 1990. godine pobunom srpskog stanovni\u0161tva u okolici Knina protiv novoizabrane hrvatske vlasti, poznatom kao takozvana balvan revolucija. Otvorena oru\u017eana agresija, u koju se aktivno uklju\u010dila tada\u0161nja JNA, eskalirala je tijekom ljeta i jeseni 1991. godine.<\/p>\n
Na jugu Hrvatske tada\u0161nja JNA imala je plan u prvoj etapi napada osvojiti jug Hrvatske presijecanjem teritorija do rijeke Neretve, njegovim zauzimanjem i osiguravanjem svojih snaga iz smjera Plo\u010da. U tu je svrhu ustrojila operativnu grupu koja je brojila oko 25.000 vojnika, oja\u010danu oklopnim snagama, topni\u0161tvom, zrakoplovstvom i mornaricom.<\/p>\n
Nasuprot toj sili, na strani branitelja Dubrovnika i njegova \u0161ireg podru\u010dja bilo je ukupno do 800 slabo naoru\u017eanih, opremljenih i ustrojenih branitelja. Prve oru\u017eane provokacije u Konavlima po\u010dele su krajem rujna 1991. godine djelovanjem minobaca\u010da i vatrom iz pje\u0161a\u010dkog naoru\u017eanja po polo\u017eajima branitelja.<\/p>\n
Dana 1. listopada 1991. godine po\u010deo je op\u0107i napad na jug Hrvatske iz smjera Crne Gore i Bosne i Hercegovine te iz zraka i s mora. Napad je izvelo vi\u0161e od 13.000 pripadnika JNA, uklju\u010duju\u0107i rezerviste iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Odmah nakon po\u010detka napada uni\u0161ten je repetitor na Sr\u0111u, zbog \u010dega je Grad ostao u informativnoj blokadi, a tako\u0111er je ostao bez vode i struje. Brodovi Jugoslavenske ratne mornarice blokirali su Grad s mora. Snage koje su branile jug Hrvatske postupno su potiskivane prema Dubrovniku, koji je ostao odsje\u010den od ostatka Hrvatske.<\/p>\n
Dana 17. listopada 1991. godine, u ve\u010dernjim satima, dobio sam zapovijed da iz sastava A satnije ZNG-a Metkovi\u0107 uputim jedan vod gardista u obranu Dubrovnika. Od \u010detiri voda, dva su bila anga\u017eirana na podru\u010dju sela \u010cepiku\u0107e i Lisac, a jedan je vod bio anga\u017eiran u za\u0161titi desantnih prostorija Vidonje i Dobranje.<\/p>\n
Zapovijed za odlazak u Dubrovnik dobio je tre\u0107i vod, pod zapovjedni\u0161tvom Jo\u0161ka To\u0161i\u0107a. Oko 22 sata vod s 23 gardista upu\u0107en je u Broce, odakle je trebao biti preba\u010den gliserima u Grad.<\/p>\n
Budu\u0107i da je Dubrovnik bio odsje\u010den od ostatka Hrvatske, radi odr\u017eavanja veze s Gradom uspostavljena je komunikacija brzim gliserima (ONB) s Pelje\u0161cem, ponajprije na relaciji Broce \u2013 Dubrovnik i obratno. Gliserima su prevo\u017eeni ljudi, naoru\u017eanje, oprema, hrana i lijekovi.<\/p>\n
U Broce su upu\u0107eni: Jo\u0161ko To\u0161i\u0107, zapovjednik, Branko Markota, Ton\u0107i Curi\u0107, Mato Glavini\u0107, Jo\u0161ko Bre\u010di\u0107, Nedjeljko Kozina, Mate Dominikovi\u0107, Tadija Bari\u0161i\u0107, Zoran Kaleb, Antonio Senta, pok. Jozo \u0160utalo, Marinko \u0106erlek, Ivica Dramac, Goran Korda, Jozep Gustin, Alfio Popovi\u0107, Jo\u0161ko Volarevi\u0107, Slobodan Dru\u017eijani\u0107, pok. Renato \u010covi\u0107, Ivo \u010coti\u0107, Ivica Maru\u0161i\u0107, Jurica Smoljan i Zvonko Bari\u0161i\u0107.<\/p>\n
Polazak prema Dubrovniku bio je planiran za jutarnje sate 18. listopada 1991. godine, no zbog tehni\u010dkih problema gliseri nisu stigli. Gardisti su tako cijeli dan proveli u Brocama \u010dekaju\u0107i sljede\u0107u no\u0107 kako bi bili preba\u010deni u Dubrovnik.<\/p>\n
Prebacivanje je obavljeno sljede\u0107eg dana, 19. listopada 1991. godine, u jutarnjim satima, s dva glisera. Budu\u0107i da cijeli vod nije mogao biti preba\u010den, preba\u010dene su dvije desetine, odnosno 15 gardista, dok je njih osam ostalo u Brocama, odakle su naknadno vra\u0107eni u Metkovi\u0107.<\/p>\n
Tijekom prebacivanja drugi je gliser bio prisiljen iskrcati gardiste na otok \u0160ipan. Oni su se poslije priklju\u010dili gardistima s prvog glisera, nakon \u0161to su prepje\u0161a\u010dili cijeli otok i bili preba\u010deni do Dubrovnika.<\/p>\n
Po dolasku u Grad gardisti su bili raspore\u0111eni na podru\u010dju Jedrili\u010darskog kluba \u201eOrsan\u201c, dok je zapovjednik voda oti\u0161ao u Zapovjedni\u0161tvo obrane Grada, smje\u0161teno u Hotelu Zagreb, kako bi se upoznao sa situacijom i primio zapovijed. Primio ga je zapovjednik Nojko Marinovi\u0107.<\/p>\n
Zapovijed je bila prili\u010dno uop\u0107ena. Njome je odre\u0111eno da se organizira obrana na \u0161irem podru\u010dju Petrovog Sela, iako nije bilo jasno kakvo je stanje na tom prostoru ni tko ga dr\u017ei jer je Osojnik prethodno pao.<\/p>\n
Gardisti su potom gumenim gliserima preba\u010deni do Lozice, odakle su pje\u0161ice stigli do Stare Moko\u0161ice i povezali se s doma\u0107im braniteljima. Uslijedilo je pje\u0161a\u010denje do Petrovog Sela, zajedno s izvi\u0111a\u010dima doma\u0107ih branitelja, a potom i zauzimanje polo\u017eaja koji dotad nisu bili posjednuti.<\/p>\n
Nakon zauzimanja crte obrane uslijedili su utvr\u0111ivanje polo\u017eaja, organizacija obrane i uspostava \u017ei\u010dane veze sa Starom Moko\u0161icom i Zapovjedni\u0161tvom obrane Grada. Za cijelo to vrijeme neprijatelj je intenzivno djelovao topni\u0161tvom po prednjoj crti obrane, Moko\u0161ici i \u0161irem podru\u010dju Dubrovnika. Osim topni\u010dkom djelovanju, branitelji su bili izlo\u017eeni i lo\u0161im vremenskim uvjetima, pra\u0107enima ki\u0161om.<\/p>\n
Dana 23. listopada 1991. godine zapovjednik Nojko Marinovi\u0107 zapovjedio je da zauzmemo brdo Krstac, koje se nalazi ispred sela Knezovi. Brdo su dr\u017eali pripadnici JNA, koji su s njega vatrom iz pu\u0161kostrojnica ugro\u017eavali pomorski promet pri ulasku u Luku Gru\u017e i izlasku iz nje.<\/p>\n
Zada\u0107a je bila zauzeti navedeno brdo i ukloniti opasnost za nesmetan pomorski promet, koji je predstavljao jedinu vezu s ostatkom Hrvatske. U nekakvim \u0161kolskim uvjetima ovakva bi zapovijed mo\u017eda i bila provediva, no u ovom slu\u010daju nije bila.<\/p>\n
Za napad su odre\u0111eni Jozo \u0160utalo, koji je bio vo\u0111a skupine, te gardisti Tadija Bari\u0161i\u0107, Zoran Kaleb, Slobodan Dru\u017eijani\u0107 i Jurica Smoljan. Skupini se priklju\u010dilo i pet doma\u0107ih branitelja. Me\u0111u njima je bio i pokojni Amir Voloder, koji je toga dana ranjen, a na\u0161oj se satniji priklju\u010dio nakon borbi na prilazu Stonu, gdje je ponovno ranjen 3. prosinca 1991. godine.<\/p>\n
Skupina se pribli\u017eila polo\u017eajima na brdu Krstac, pre\u0161av\u0161i otvoreni prostor, a zatim je napala brdo tromblonima i bombama. Pripadnici JNA napustili su navedeno brdo, no skupina se tijekom napada izlo\u017eila vatri iz pje\u0161a\u010dkog naoru\u017eanja sa susjednih polo\u017eaja koje je dr\u017eao neprijatelj, kao i vatri iz minobaca\u010da i bestrzajnih topova nakon \u0161to je otkrivena.<\/p>\n
Nakon toga skupina se po\u010dela postupno izvla\u010diti prema selu Knezovi. Izvla\u010denje je trajalo do poslijepodnevnih sati, pri \u010demu su ranjeni Zoran Kaleb i Tadija Bari\u0161i\u0107, a Kaleb je usto i zarobljen.<\/p>\n
Skupina se povukla u zidanu ku\u0107u u selu Knezovi, u kojoj je od haubi\u010dke granate ranjen Amir Voloder. Zapovjednik voda organizirao je zbrinjavanje ranjenika, koji su zbrinuti u Moko\u0161ici, dok je Amir prevezen u dubrova\u010dku bolnicu.<\/p>\n
Preostali dio voda nastavio je dr\u017eati zauzete polo\u017eaje, izla\u017eu\u0107i se djelovanju pje\u0161a\u010dkog i topni\u010dkog naoru\u017eanja, kao i branitelji na ostalim dijelovima dubrova\u010dke boji\u0161nice, koja se i dalje su\u017eavala. Branitelji su postupno potiskivani prema Gradu.<\/p>\n
Povla\u010denje iz Petrovog Sela i povratak u Metkovi\u0107<\/h3>\nStanje na polo\u017eajima oko Petrovog Sela dodatno se zakompliciralo. Dio ljudstva bio je izba\u010den iz stroja, a selo je postalo neobranjivo. I na drugim polo\u017eajima oko Grada po\u010dela su povla\u010denja branitelja, \u0161to je dodatno unosilo nemir. Zbog neizvjesne situacije odre\u0111ena je panika nastala i u samom Zapovjedni\u0161tvu obrane Grada.<\/p>\n
Dana 24. listopada 1991. godine zapovjednik voda Jo\u0161ko To\u0161i\u0107 dobio je zapovijed zapovjednika Nojka Marinovi\u0107a da se povu\u010de iz Petrovog Sela, \u0161to je i u\u010dinio zajedno s preostalim mje\u0161tanima.<\/p>\n
Vod se povukao u Staru Moko\u0161icu, a potom je no\u0107u brodom preba\u010den do Sustjepana. Nakon toga razmje\u0161ten je u pri\u010duvu u Hotelu Petka, gdje je ostao do 30. listopada 1991. godine.<\/p>\n
Zbog potreba na zapadnom dijelu dubrova\u010dkog rati\u0161ta vod je 31. listopada 1991. godine preba\u010den na otok \u0160ipan, a potom gliserima u Broce na poluotoku Pelje\u0161cu, odakle se kona\u010dno vratio u Metkovi\u0107.<\/p>\n
Nakon kra\u0107eg odmora vod je ponovno anga\u017eiran na \u0161irem podru\u010dju sela \u010cepiku\u0107e. Naime, 23. listopada 1991. godine imenovan sam zapovjednikom svih snaga na \u0161irem podru\u010dju \u010cepiku\u0107a, \u010diju je obranu, prema zapovijedi, trebala preuzeti cijela A satnija ZNG-a Metkovi\u0107, uz ostale snage koje su se u tom trenutku ondje zatekle.<\/p>\n
Obrana Grada se nastavila. Tih dana organizirana je obrana na potezu od Moko\u0161ice, koju su branitelji prethodno napustili pa se u nju naknadno ponovno vratili, preko dijelova platoa Sr\u0111 do hotela Belvedere.<\/p>\n
Unato\u010d snazi neprijatelja, elasti\u010dna obrana koju su primjenjivali dubrova\u010dki branitelji omogu\u0107ila je postizanje ve\u0107e gusto\u0107e obrane na su\u017eenom prostoru. Zahvaljuju\u0107i njihovoj hrabrosti i odlu\u010dnosti da obrane Grad, Dubrovnik nikada nije pao. Izdr\u017eao je u neljudskim uvjetima sve do deblokade i oslobo\u0111enja u prolje\u0107e 1992. godine.<\/p>\n
U tim te\u0161kim i izazovnim vremenima A satnija ZNG-a Metkovi\u0107 dala je svoj doprinos obrani Dubrovnika. Danas obilje\u017eavamo 35. obljetnicu odlaska na\u0161eg voda u opkoljeni Grad Dubrovnik.<\/p>\n
Pi\u0161e: Dane Renduli\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku zapo\u010dela je u ljeto 1990. godine pobunom srpskog stanovni\u0161tva u okolici Knina protiv novoizabrane hrvatske vlasti, poznatom kao takozvana balvan revolucija. Otvorena oru\u017eana agresija, u koju se aktivno uklju\u010dila tada\u0161nja JNA, eskalirala je tijekom ljeta i jeseni 1991. godine. Na jugu Hrvatske tada\u0161nja JNA imala je plan u prvoj etapi […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":179658,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,71],"tags":[9412,1773],"class_list":["post-179657","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ab","category-svega-po-malo","tag-a-satnija-zng-metkovic","tag-domovinski-rat"],"yoast_head":"\n