U moru pokraj pla\u017ee u Ba\u0107ini otkriven je ubojica ribljeg fonda, Mnemiopsis leidyi. Rije\u010d je o \u017eivotinji koja \u017eivi u Atlantskom oceanu, a po\u010detkom 80-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a prona\u0111ena je u Crnom moru. Kako se brzo razmno\u017eava i to samooplodnjom, kada jedna jedinka mo\u017ee izbaciti u prosjeku dvije tisu\u0107e oplo\u0111enih jaja\u0161aca, napravila je enormne \u0161tete na ribljem fondu u Crnom moru. Mnemiopsis, naime, jede riblju hranu i riblja jaja, pa nakon nekog vremena za ribe jednostavno nestane hrane.<\/p>\n
Iz Crnog mora \u0161irila se dalje na Sredozemlje, najprije na Isto\u010dni, a onda na Zapadni dio, a u zadnje vrijeme velike probleme radi u Kaspijskom jezeru, u kojem se pojavila unato\u010d slatkoj vodi, \u0161to najbolje svjedo\u010di o njenoj mogu\u0107nosti prilagodbe. U Jadranskom moru prvi put je na\u0111ena u pojedina\u010dnim primjercima u Tr\u0161\u0107anskom zaljevu. Od ljeta pro\u0161le godine je zamije\u0107ena u velikim koli\u010dinama na cijelom podru\u010dju sjevernog Jadrana, od Pule do Ravene. Prema rije\u010dima dr. Paola Paliaga iz Rovinjskog Instituta, tamo\u0161nji ribari su ovog ljeta u plivaricama lovili oko 30 posto ribe, a ostatak je bila Mnemiopsisa.<\/p>\n
U plo\u010danskome akvatoriju prona\u0161la ju je gospo\u0111a Jasmina Cehi\u0107 iz Ba\u0107ine i o tome hitno izvijestila Institut za more i priobalje iz Dubrovnika, \u010diji su djelatnici, doktorica Marijana Hure i doktor Davor Lu\u010di\u0107 odmah iza\u0161li na teren i uvjerili se da je rije\u010d upravo o ubojici ribljega fonda. Iako je more bilo mutno, zabilje\u017eili su pet jedinki na metru kubi\u010dnom<\/strong>, \u0161to zna\u010di da je rije\u010d o opasnoj i prijete\u0107oj brojnosti. Ovo je prvi nalaz ove opasne \u017eivotinje uz Isto\u010dnu obalu Jadrana ju\u017enije od Kvarnerskog zaljeva. Djelatnici Instituta za more i priobalje isti\u010du kako im odgovaraju ve\u0107e temperature i kada se razmno\u017ee, ribarske mre\u017ee se potpuno zalijepe njihovom sluzi. Prirodni neprijatelj im je isto rebra\u0161, Beroe, tako\u0111er strana vrsta koja nije otkrivena na ovim podru\u010djima. Iz Instituta nagla\u0161avaju da su spremni pratiti kretanje Mnemiopsisa i bilje\u017eiti njihovo eventualno razmno\u017eavanje, ali za to su potrebna sredstva, pa bi gradske i \u017eupanijske vlasti trebale reagirati, kako ionako opusto\u0161eni riblji fond u Neretvi ne bi bio desetkovan.<\/p>\n
\nMnemiopsise u moru pokraj Ba\u0107ine veli\u010dine su od tri do sedam centimetara i pretpostavlja se da su na ovo podru\u010dje do\u0161li s balastnim vodama s brodova koji dolaze u luku Plo\u010de.<\/p>\nPrvi nalaz Mnemiopsis leidyi ju\u017enije od Kvarnera, ugro\u017een riblji fond Neretve<\/h4>\n