Metkovsko bogatstvo i atrakciju Jamu u Predolcu o kojoj nam je sve rekao gospodin Marko Vuica. Jama u Predolcu dugo je vremena bila poznata samo malom krugu stanovnika grada Metkovi\u0107a. Prva istra\u017eivanja jame poduzeli su slovenski biospeleolozi u kolovozu 1965. Oni su u podzemnom jezeru na dnu jame prona\u0161li veliku koloniju rijetkog \u0161piljskog \u0161koljka\u0161a Congeria kusceri. Bilo je to va\u017eno otkri\u0107e, jer se radilo o prvom nalazi\u0161tu \u017eivih \u0161koljka\u0161a roda Congeria u Hrvatskoj.<\/p>\n
U razdobljima od 1993. do 1995.. godine te od 2008. do 2011. godine od strane Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, Hrvatskog biospeleolo\u0161kog dru\u0161tva te SP \u0160piljar iz Splita opet o\u017eivljava zanimanje za jamu.<\/p>\n
<\/p>\n
Polo\u017eaj<\/strong> <\/p>\n Geologija i postanak jame<\/strong> <\/p>\n Opis jame<\/strong> <\/p>\n \u017divotinjski svijet jame<\/strong>
\nJama u Predolcu smjestila se na rubu brijega zvanog Predolac i prostranog neretvanskog polja, podno brda \u0160ibanica, blizu stare ceste za Dubrovnik, danas gotovo u samom sredi\u0161tu grada Metkovi\u0107a.<\/p>\n
\nJama u predolcu maleni je speleolo\u0161ki objekt duljine 56 m i dubine 20 m. Nastala je u paleocenskim i eocenskim vapnencima s algama i pu\u017eevima koji su vidljivi i na samom ulazu. Podzemni je prostor nastao djelovanjem vode koja je otapanjem \u0161irila uske pukotine u stijeni tisu\u0107ama godina. Te su pukotine odraz tektonske aktivnosti podru\u010dja, a i danas su vidljive u unutra\u0161njosti jame. Ulaz je nastao znatno kasnije uru\u0161avanjem stropa. Jama je bogatas sigastim, \u0161piljskim ukrasima koji ne nastaju pod vodom. Kako sige nalazimo i u jezerima, znamo da u nekim razdobljima u pro\u0161losti u jami nije bilo jezera.
\nIako je jama smje\u0161tena neposredno uz Neretvu i njezinu poplavnu ravnicu, dio vode u nju sti\u017ee iz dvadesetak kilometara udaljenog zapadnog dijela Popova polja u Bosni i Hercegovini. Bojenjem vode potvr\u0111eno je da brojni izvori uz lijevu obalu Neretve, uzvodno i nizvodno od Jame u Predolcu, svoju vodu dobivaju iz rijeke ponornice Trebi\u0161njice. Prije izgradnje brane i drugih zahvata na Trebi\u0161njici, voda u jami znala je dosezati \u010dak 4 m ispod ulaza, \u0161to je znatno vi\u0161e nego danas.<\/p>\n
\nUlaz u jamu \u0161irok je 3 m i visok 2,7 m. Odmah s ulaza se vidi prostrana ulazna dvorana, na dnu koje se nalazi podzemno jezero. Do jezera se treba spustiti desetak metara uz pomo\u0107 u\u017eeta ili ljestava. Po sredini jezera uzdignut je greben koji ga razdvaja na dva jezera, nazvana Plitko i Duboko jezero. Dno Plitkog jezera od grebena se postupno spu\u0161ta do 7 m dubine. Bokovi Dubokog jezera se pak strmo spu\u0161taju na dubinu do 10 m, pa ono nalikuje bunaru. Dubina vode u jezerima varira tijekom godine, ali svega par metara.
\nNa ju\u017enoj strani Dubokog jezera, pet metara iznad povr\u0161ine vode, nalazi se ulaz u Zasigani kanal.
\nDuga\u010dak je 10 m, a ime je dobio po brojnim sigastim ukrasima, koji ga cijelog prekrivaju. Ovdje nalazimo impozantan sigasti saljev koji se uzdi\u017ee do stropa, brojne stalagmite i stalaktite te impresivan stalagnat, nastao rastom te spajanjem stalaktita i stalagmita u jedan stup. Na kraju Zasiganog kanala nalazi se vertikalni skok od 5 m kojim se dolazi do Vodenog kanala.
\nKao \u0161to mu ime govori, u Vodenom kanalu se voda pojavljuje na vi\u0161e mjesta u obliku manjih lokvica.
\nKanal je malen, ali tako\u0111er bogat sigastim ukrasima. Njime se dolazi do, povr\u0161inom najmanjeg, Tre\u0107eg jezera, a time i do kraja jame.<\/p>\n
\nNajve\u0107u va\u017enost Jame u Predolcu svakako predstavlja dinarski \u0161piljski \u0161koljka\u0161 Congeria kusceri, koja je jedini \u0161piljski \u0161koljka\u0161 na svijetu i endem Dinarida. Tercijarni je relikt, odnosno ostatak faune koja je \u017eivjela u tercijaru, a pre\u017eivjela je do dana\u0161njih dana spustiv\u0161i se u podzemlje. Tako je odoljela promjenama na povr\u0161ini, zbog kojih su druge vrste roda Congeria izumrle.
\nDinarski \u0161piljski \u0161koljka\u0161 veli\u010dine je do 20mm. U \u0161piljama provodi \u010ditav \u017eivot, za \u0161to je razvio posebne prilagodbe. U potpunosti je izgubio pogment, a receptori za svjetlo su mu zakr\u017eljali. I jedno i drugo je posljedica \u017eivota u potpunom mraku podzemlja.
\nOsim dinarskog \u0161piljskog \u0161koljka\u0161a u jezerima Jame u Predolcu obitava i niz drugih podzemnih \u017eivotinja, kao dinarski \u0161piljski cjeva\u0161 Marifugia cavatica, \u0161piljska kozica Troglocaris neglecta, spu\u017eva Ephydatia fluviatilis, jegulja Anguila anguila…
\n\u0160piljska stani\u0161ta i sva podzemna fauna strogo su za\u0161ti\u0107eni prema zakonima Republike Hrvatske.<\/p>\n\r\n