{"id":54075,"date":"2018-02-18T07:07:18","date_gmt":"2018-02-18T06:07:18","guid":{"rendered":"http:\/\/likemetkovic.hr\/?p=54075"},"modified":"2018-02-17T23:25:31","modified_gmt":"2018-02-17T22:25:31","slug":"intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/","title":{"rendered":"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja"},"content":{"rendered":"

Teolog i filozof dr. sc. fra Ante Vu\u010dkovi\u0107<\/strong> \u010dlan je franjeva\u010dke Provincije Presvetog Otkupitelja i profesor filozofije na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Filozofiju je specijalizirao u M\u00fcnchenu i Rimu, gdje ju je prije Makarske i Splita, predavao na Papinskom u\u010dili\u0161tu Antonianum. Svoja prva pastoralna iskustva stjecao je u \u017dupi sv. Ilije u Metkovi\u0107u.<\/p>\n

Sudionik je mnogih simpozija, suautor zbornika s temom pomirenja i pra\u0161tanja. Istaknuti je voditelj duhovnih vje\u017ebi i pisac s temama iz kr\u0161\u0107anske duhovnosti. Uz \u010dlanke po brojnim \u010dasopisima i novinama objavio je i mnoge knjige.<\/p>\n

Nadolaze\u0107i Uskrs povod je ovom razgovoru.<\/p>\n

Fra Ante, jedan va\u0161 razgovor nosi naslov\u00a0<\/strong>Rije\u010d mi je odredila \u017eivot<\/em>. Je li Rije\u010d doista\u00a0<\/strong>
\ntoliko mo\u0107na?<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d o kojoj je ovdje rije\u010d pi\u0161e se velikim slovom. O Logosu je rije\u010d. Kad ka\u017eem da mi je Rije\u010d odredila \u017eivot, mislim na to kako bi moj \u017eivot bez Rije\u010di i\u0161ao sasvim drugim smjerom. Cijeli \u017eivot govorim; predajem, propovijedam, razgovaram. U sredi\u0161tu je uvijek Rije\u010d. Nekada je izre\u010dena izravno, nekada prisutna pre\u0161utno, a moj trud uglavnom se sastoji od tra\u017eenja jasno\u0107e o Rije\u010di.<\/p>\n

Nalazite li tu jasno\u0107u?<\/strong><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i je rezultat svijest o vlastitoj nedoraslosti i nedostatnosti.<\/p>\n

Je li \u201eteologija misaoni rad\u201c, kako ste jednom rekli?<\/strong><\/p>\n

Da, teologija promi\u0161lja Bo\u017eju Rije\u010d i ljudsko iskustvo s njom.<\/p>\n

Koliko vjersko iskustvo utje\u010de na vas kao teologa koji promi\u0161lja Boga?<\/strong><\/p>\n

Mene je moj povr\u0161ni religiozni \u017eivot spremio za iskustvo s Bogom u trenutku kada sam na svojoj ko\u017ei osjetio koliko me povr\u0161nost udaljava od Boga, ljudi i \u017eivota sama. Nakon \u0161to mi je darovana svijest da je Bog \u017eiv, nastupilo je razdoblje gladi za Bo\u017ejom Rije\u010di.<\/p>\n

I kako ste ta\u017eili tu glad?<\/strong><\/p>\n

Ta\u017eio sam je Pismom, molitvom i slu\u0161anjem ljudskih muka i sudbina. Tada sam otkrio kako ljudima ne poma\u017ee samo ljudsko znanje, nego puno vi\u0161e Bo\u017eja blizina.<\/p>\n

Da?<\/strong><\/p>\n

Znanje nas nekada odvoji od ljudskih stvarnih muka, a Bo\u017eja blizina otvara nam um, o\u010di i srce za ljudsku patnju. Tek kada sam iskustveno ku\u0161ao Bo\u017eju blizinu, bio sam spreman \u010duti druge i ne nametati im svoje interpretacije o onom \u0161to ih priti\u0161\u0107e.<\/p>\n

Kako u \u201ecivilizaciji smrti\u201c uskladiti \u017eudnju za Bogom i \u017eudnju za \u017eivotom?<\/strong><\/p>\n

\u017dudnju za Bogom ne treba uskla\u0111ivati sa \u017eudnjom za \u017eivotom. Te su dvije \u017eudnje istovjetne.<\/p>\n

Vjerniku!?<\/strong><\/p>\n

Da. Tko god tra\u017ei Boga \u017eudi za \u017eivotom i obratno. Mogu\u0107e je, naravno, to ne prepoznati, ali tko se god susretne s Bogom u trenu razumije da je on smisao ljudskoga \u017eivota. Tko \u017eudi za \u017eivotom, a svjesno se odvoji od Boga, otkrije samo nezasitnost ljudske \u017eudnje.<\/p>\n

Je li \u017eudnja za Bogom religija, a vjernikova \u017eudnja za \u017eivotom njegova vjera?<\/strong><\/p>\n

Uvijek nas odre\u0111uje ono \u0161to vjerujemo. \u0160to god da to bilo. Epiktet je to nazivao dogmom.<\/p>\n

\u0160to je zapravo dogma?<\/strong><\/p>\n

Dogma je moje vjerovanje, ka\u017ee Epiktet, ono \u0161to smatram istinitim, ono \u0161to dr\u017eim o stvarima, ljudima i samome sebi. Naj\u010de\u0161\u0107e nam to nije jasno, ali to svejedno odre\u0111uje na\u0161 \u017eivot. Smatram li da mi je kolega Ivan neprijatelj, ta moja dogma odre\u0111uje moj \u017eivot, a ne stvarni kolega. Ni\u0161ta nije tako te\u0161ko kao vidjeti \u0161to stvarno jest. Zato je vjerniku trud oko otkri\u0107a kako Bog vidi i kakva je zbilja u njegovu svjetlu najbolja pomo\u0107 za snala\u017eenje u svijetu.<\/p>\n

S obzirom na tu zbilju, je li \u010dovjekovo vjerovanje u uskrsnu\u0107e Isusa Krista po\u010detak vjere ili vjera po\u010dinje prije?<\/strong><\/p>\n

Vjerni\u010dka praksa naj\u010de\u0161\u0107e po\u010dinje bez jasno\u0107e o vjeri.<\/p>\n

Kako bez jasno\u0107e?<\/strong><\/p>\n

Urastamo u vjerni\u010dki na\u010din \u017eivota ovisno o tom gdje smo ro\u0111eni i kako odgojeni. Ima i onih koji u zrelim godinama otkriju Boga i po\u010dnu oblikovati svoj \u017eivot. Kristovo je uskrsnu\u0107e okosnica kr\u0161\u0107anstva. To ili otkrijemo na putu odrastanja u vjeri ili s tim po\u010dnemo. Ljudski su putovi do Boga i do sebe sama veoma raznoliki. Nema jednog obrasca, ali temeljno kr\u0161\u0107ansko suglasje je u tom da je Krist bio ubijen, pokopan i da je uskrsnuo te da se na tom temelji kr\u0161\u0107anska vjera.<\/p>\n

A Kristova muka? Je li Isusova muka po\u010detak prave vjere ili ona mo\u017eda modernoga hedonista odbija od vjere? Sje\u0107ate li se brojnih napada na Gibsonov film\u00a0Pasija?<\/em><\/strong><\/p>\n

Da nasilje odbija i da mo\u017ee odbijati od kr\u0161\u0107anstva relativno je moderna pojava. Nasilje se redovito pojavljuje iza privla\u010dne maske. Sjetimo se\u00a0<\/strong>koliko su prizori nasilja privla\u010dili iprivla\u010de mase. Od gladijatorskih igara, preko borila\u010dkih sportova pa do virtualnih igara i filmova u kojima ima nasilja i krvi napretek. Danas se u ime odvratnosti prema nasilju kr\u0161\u0107anstvu podme\u0107e ljubav prema nasilju.<\/p>\n

Mislite na Gibsonov film?<\/strong><\/p>\n

Sjetite se koliko je pobune bilo na film\u00a0Pasija<\/em>, a koliko \u0161utnje na daleko ve\u0107a filmska nasilja. Mo\u017eda to ipak nije samo slu\u010daj. U srcu kr\u0161\u0107anstva le\u017ei razotkrivanje nasilja i Bo\u017eja skrb za \u017ertve. To je dobro opisao Ren\u00e9 Girard u cijelom svom opusu. Isus je \u017ertva nasilja i istodobno otkupitelj drugih \u017ertava ljudskih nepravdi i nasilja, a nadasve tereta krivnje koju nosimo sudjelovanjem u nasilju.<\/p>\n

Je li vjera lice nade, kako to definira Kant, ili je dovoljno re\u0107i\u00a0ja vjerujem<\/em>? Mo\u017ee li \u010dovjek njezinu puninu do\u017eivjeti misle\u0107i da vjeruje?<\/strong><\/p>\n

Vjera nije prvenstveno mi\u0161ljenje. Vjera je na\u010din \u017eivota. Vjera se\u00a0<\/strong>vi\u0161e vidi u mom odnosu prema drugim ljudima nego u mom izricanju formule vjere, u mom opho\u0111enju s tu\u0111incima nego u ulozi koju igram u Crkvi. Simone Weil govorila je da se vjera jednog lije\u010dnika ne vidi u crkvi, nego u operacijskoj dvorani. Neki su postmoderni filozofi pitanje vjere izrekli paradoksalnim formulama, primjerice: vjerujem da vjerujem. Ni jedna \u017eena ne bi prihvatila re\u010denicu \u201evjerujem da te volim\u201c ni povjerovala u nju, a da iza nje ne stoji neki stvarni odnos. Izre\u010dena re\u010denica ne bi bila dovoljna za ljubav. Vjera je na\u010din \u017eivota!<\/p>\n

Mnogi se pitaju, ako vjerujem, za\u0161to moram u crkvu?<\/strong><\/p>\n

U crkvu se ne mora. Kad je rije\u010d o vjeri, ni\u0161ta se ne mora. Vjera je slobodan odnos s Bogom i voljna pripadnost zajednici vjernika u kojoj vjernik \u017eivi\u00a0<\/strong>taj odnos.<\/p>\n

Zna\u010di li to da je \u010dovjekova \u017ertva sr\u017e vjere?<\/strong><\/p>\n

Tko svoju vjeru osje\u0107a kao du\u017enost nalik je \u010dovjeku koji\u00a0<\/strong>iz nekog razloga misli da mora voljeti nekoga. Moje obveze prema zajednici vjernika dolaze nakon moje slobodne odluke za odnos s Bogom. Kao \u0161to du\u017enost mu\u017ea da ljubi svoju \u017eenu dolazi nakon ponesenosti ljubavlju prema njoj, nakon otkri\u0107a da je obdaren ljubavlju.<\/p>\n

Problem ljubavi, iskrenosti i otvorenosti veliki je izazov dana\u0161njem \u010dovjeku. Osje\u0107ate li to kada vjernika ispovijedate?<\/strong><\/p>\n

Da. Nigdje mi nije darovano toliko iskrenosti kao u ispovijedi. Tek ponekad u va\u017enim, prijateljskim i bratskim odnosima. Samo je u\u00a0<\/strong>ispovijedi to druk\u010dije.<\/p>\n

Kako druk\u010dije?<\/strong><\/p>\n

Jednosmjerno je. Ja ni\u0161ta ne govorim o sebi. Ne otvaram svoju du\u0161u. Samo sam prisutan \u010dudesnom otvaranju srca izmu\u010dena \u010dovjeka i neopisivoj iscjeliteljskoj snazi Bo\u017eje Rije\u010di i milosr\u0111a. Ako se dogodi, a doga\u0111a se, da netko u ispovijed u\u0111e nespreman, valja mu pomo\u0107i, a ako ni to ne ide, valja ostati blag, nepoljuljan i dati mu vi\u0161e vremena. Jo\u0161 nije spreman.<\/p>\n

Jeste li kada \u010duli da se \u201evjernici\u201c nerado ispovijedaju jer se sve\u0107enici ispovjednici \u010desto postavljaju kao Svemogu\u0107i.<\/strong><\/p>\n

Sva\u0161ta sam \u010duo. Pamtim, me\u0111utim, nadasve radost koja prati ljude nakon dobrih ispovijedi. No sve\u0107enici nisu jedini razlog zbog kojega netko ne ide na ispovijed, niti su razlog zbog kojega dolaze ispovjediti se.<\/p>\n

\u0160to je onda najve\u0107i razlog?<\/strong><\/p>\n

Sve je mnogo slo\u017eenije. Ispovijed je te\u0161ka i mnogima predrasude o sve\u0107enicima dobro do\u0111u kao izgovor za odmak od ispovijedi. Ali sve predrasude padnu u vodu u trenutku kada \u010dovjek tra\u017ei rastere\u0107enje i izlaz iz muke. Najradije zami\u0161ljam sve\u0107enika kao veliko Bo\u017eje uho i posrednika \u010dudesne, milosrdne ljubavi koja skida terete.<\/p>\n

Jesu li hrvatski sve\u0107enici lijeni za rad\u00a0<\/strong>s ljudima?<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u nama sve\u0107enicima ima sva\u010dega, to nije nikakva tajna. Ipak, mnogo je dobrih sve\u0107enika, dobri su kao ljudi, neovisno o sve\u0107eni\u0161tvu. Mnogo je su\u0107utnih ljudi. Da nije tako, ne bi prevaranti ciljali ba\u0161 sve\u0107enike kada \u017eele izmamiti su\u0107ut u obliku novca. Ali i sve\u0107enik se mo\u017ee umoriti od rada s ljudima. Posebno ako nema dobru pomo\u0107 i potporu ili ako ne \u017eivi u nekoj dobroj ljudskoj blizini. Kada promatram sve\u0107enike, vidim kako su prvih godina iznimno po\u017ertvovni i predani, a kada nai\u0111em na nekoga tko je svladan lijeno\u0161\u0107u ili depresivnim mukama, pitam se \u0161to li ga je dovelo u to stanje. I tu po\u010dinju vrlo razli\u010dite pri\u010de.<\/p>\n

Mo\u017eda je razlog depresiji \u0161to mnogi ljudi po\u010dnu vjerovati u Boga kada se u \u017eivotu slome?<\/strong><\/p>\n

Isus je izmislio pri\u010du o rasipnom sinu u kojoj se obrat doga\u0111a tek na dnu. Zato, tko jednom krene nizbrdo, za nj je najbolje da \u0161to prije udari glavom o dno. Na toj\u00a0nizbrdici\u00a0<\/em>vrijedi pravilo: \u0161to gore, to bolje.<\/p>\n

Dakle, ljudi po\u010dnu vjerovati u Boga kada ih spopadne strah od \u017eivota?<\/strong><\/p>\n

Rekao bih da to nije strah od \u017eivota, nego svijest o blizini propasti i smrti i slutnja kako je s Bogom mogu\u0107e druk\u010dije. Ima ljudi koji su prona\u0161li smisao svoga \u017eivota tek nakon \u0161to su se izgubili. Nakon \u0161to prona\u0111u Boga, njihov \u017eivot i jezik zvu\u010de uvjerljivije od onih koji nisu udarili o dno.<\/p>\n

Nosi li \u201ekr\u0161\u0107anstvo u sebi Bo\u017eji odgovor za ljudske patnje\u201c, kako ste jednom rekli?<\/strong><\/p>\n

Patnja je golema ku\u0161nja. Tko god se na\u0111e prignje\u010den patnjom upada u osamljenost i nemo\u0107. Tko tu otkrije blizinu Bo\u017eju, njegovu supatnju, mo\u017ee vlastitu nositi druk\u010dije.<\/p>\n

Pa ipak, unato\u010d sve ve\u0107im patnjama, smanjuje se broj vjernika. Za\u0161to?<\/strong><\/p>\n

To\u010dno je da mnogi izgube odnos s Bogom upravo zbog patnje. S druge strane, isto je tako to\u010dno da puno ljudi svoju patnju preobra\u017eava u ku\u0161nju i put prema Bogu. U njihovoj blizini mo\u017eemo ku\u0161ati radost unato\u010d patnji. Vidio sam vi\u0161e puta radost na licu ljudi \u010diji je \u017eivot bio na koncu i pritisnut golemom patnjom.<\/p>\n

Bili su radosni zbog patnje?<\/strong><\/p>\n

Radost nije dolazila iz patnje, nego iz odnosa s Bogom i otkri\u0107a smisla \u017eivota i patnje.<\/p>\n

Koliko udjela u prepoznavanju Bo\u017eje istine imaju filozofi kao recimo Derrida, Lyotard, Foucault, Vattimo, koji dodu\u0161e ne osporavaju mogu\u0107nost istine, ali ipak destruiraju njezine temelje?<\/strong><\/p>\n

Filozofi imaju velik utjecaj na ljude koji ih \u010ditaju bez odmaka i na kulturu u kojoj su prisutni kao podzemna struja. Va\u017eni su. U njihovoj se misli uvijek zrcale pitanja suvremenika.<\/p>\n

I Rije\u010d?<\/strong><\/p>\n

Svi se oni opet zrcale u Rije\u010di i radosnoj vijesti. Njihov se lik i njihova va\u017enost pokazuju tek u tom zrcalu. Jedno je opisati o\u010dajnu stranu ljudskoga postojanja, a sasvim drugo pokazati \u010dovjeku izlaz i povesti ga u slobodu.<\/p>\n

U slobodu koja ne negira istinu i implicira nepravdu, \u0161to dovodi do relativizma na koji je upozoravao papa Benedikt XVI?<\/strong><\/p>\n

Relativizam je na\u0161 kruh svagda\u0161nji. On dobro opa\u017ea ljudsku ograni\u010denost, krhkost i oprezan je prema pretenzijama jedne, zadnje i apsolutne istine. Ipak, i on se sam relativizira.<\/p>\n

Pred pitanjem smrti ili vje\u010dnog \u017eivota?<\/strong><\/p>\n

U odnosu s Bogom mogu istovremeno nositi svoju krhkost, neznanje i ograni\u010denost i biti otvoren Izvoru svega, istine, dobrote i ljepote.<\/p>\n

Dovode li relativizacija istine i nepravda do \u010dovjekove osamljenosti, otu\u0111enosti, napu\u0161tenosti, depresije i o\u010daja? Zapravo do duhovne praznine?<\/strong><\/p>\n

Meni se \u010dini da su ta stanja zapadnog \u010dovjeka prije rezultat uznapredovale tehnike \u2013 pretjeranih o\u010dekivanja od tehnike, napretka ili politike \u2013 i da bi relativizacija takvih o\u010dekivanja bila iscjeljuju\u0107a. Osamljenost, otu\u0111enost i napu\u0161tenost nalazimo nadasve u gradovima gdje ima puno ljudi, a malo ljudskih odnosa. Gdje nema dobrih ljudskih odnosa i gdje je odsje\u010den odnos s Bogom, nemogu\u0107e je da \u010dovjek bude no\u0161en rado\u0161\u0107u i smislom.<\/p>\n

Ho\u0107e li relativizacija istine dovesti do novoga totalitarizma?<\/strong><\/p>\n

Mogu\u0107e je. Kad jednom s obzora izbri\u0161emo Boga, kako to opisuje Nietzsche i kad ostanemo sami sa sobom, onda se lako stvore napukline me\u0111u ljudima kroz koje izraste \u201evolja za mo\u0107i\u201c. A ona je nezasitna i nemilosrdna.<\/p>\n

Pastoralna konstitucija\u00a0Gaudium et spes<\/em>\u00a0<\/strong>(Radost i nada<\/em>) Drugoga vatikanskog koncila, zavr\u0161ena 7. prosinca 1965, dijagnosticirala je duhovnu, dakle i kulturnu, situaciju onoga vremena. Je li se od tada \u0161to promijenilo?<\/strong><\/p>\n

Jest. Vi\u0161e smo ugro\u017eeni! Ekolo\u0161ki, ekonomski, migracijski. Mi smo Drugi vatikanski koncil do\u017eivljavali kroz prizmu komunizma. Nama je nakon pada komunizma pogled na svijet i Crkvu druk\u010diji. Drugi je vatikanski koncil u\u010dinio veliki zaokret u odnosu prema svijetu, od odbacivanja moderniteta do dijaloga sa svijetom i suradnje gdje god je to mogu\u0107e. To, me\u0111utim, jo\u0161 nismo dobro usvojili.<\/p>\n

Zato valjda dobro usvajamo globalizam!?\u00a0<\/strong>Je li globalizam bijeg od duhovnosti i izbjegavanje \u010dovjekove odgovornosti za pro\u0161lost i budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva?<\/strong><\/p>\n

Ako globalizam shvatimo kao suvremenu ideologiju, koja ima utjecaj na gotovo sva podru\u010dja \u017eivota i na gotovo cijeli svijet, onda se on pokazuje ne kao bijeg od duhovnosti nego kao duhovnost sama. Zapravo, kao njezin surogat, nadomjestak za duhovnost, kao jedan od surogata koji \u010desto\u00a0<\/strong>prekriju iskonsku potrebu. Globalizam \u017eeli dominirati, a duhovnost upu\u0107uje na poniznost i slu\u017eenje. Kao svaka ideologija tako i globalizam svu pro\u0161lost bri\u0161e svojim ideolo\u0161kim sljepilom novoga po\u010detka, a budu\u0107nost ri\u0161e nerealnim, a time i opasnim slikama budu\u0107eg raja na zemlji. Svaka je ideologija obe\u0107avala raj, a iza sebe ostavljala pakao.<\/p>\n

Koliko je globalizmu pridonijela univerzalnost Katoli\u010dke crkve?<\/strong><\/p>\n

Katoli\u010dka crkva me\u0111u prvima je po\u010dela svijet promatrati kao cjelinu. No ona je svijet promatrala kroz prizmu odnosa s Bogom, a ne mo\u0107i ili izrabljivanja. U kr\u0161\u0107anstvu je \u017eiva svijest o Isusovu utjelovljenju u ljudsko tijelo i povijest \u017eidovskoga naroda. Zato kr\u0161\u0107anstvu nisu tu\u0111e razli\u010dite tradicije niti ih je potrebno brisati kada svijet promatramo kao cjelinu.<\/p>\n

Bez identiteta?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda nije zgorega podsjetiti da se mnogi identiteti oslanjaju upravo na kr\u0161\u0107anstvo i mnoge tradicije na \u017eivot Crkve, koji uvelike prerasta na\u0161e ljudske \u017eivote.<\/p>\n

Je li ekskluzivni humanizam opasnost za dana\u0161njeg \u010dovjeka?<\/strong><\/p>\n

Da. Kad se \u010dovjek zatvori za ono \u0161to je iznad njega, kada zatvori prozore prema Transcendentnom, onda ga nitko ne treba uvjeravati da i nema ni\u010dega osim njega. Ekskluzivni se humanizam hrani vlastitim sugestijama koje dolaze iz svojevoljne zatvorenosti prema Bogu.<\/p>\n

Ipak, \u010dovjeku nije dostatan samo ego?<\/strong><\/p>\n

Nikako.\u00a0<\/strong>\u010covjek je bi\u0107e odnosa. On se, dodu\u0161e, mo\u017ee shvatiti i druk\u010dije, ali to ima te\u0161ke posljedice.<\/p>\n

Mo\u017ee biti i hedonist! Kako se dana\u0161nji \u010dovjek mo\u017ee oduprijeti religiji hedonizma?<\/strong><\/p>\n

Ako se prisjetimo Epikura i njegove volje da \u010dovjek sebe oblikuje tako da se stalno nalazi u nekom dobrom stanju, onda je to uistinu toliko pro\u0161ireno i toliko po\u017eeljno da mo\u017eemo govoriti o religiji hedonizma. Ipak, Epikurov hedonizam bio je i skroman i usmjeren na dobro opho\u0111enje s u\u017eicima. Hedonizam je mogu\u0107 u zatvorenom vrtu, u izoliranim podru\u010djima do kojih ne dopiru glasovi izmu\u010denih ljudi. Zato se religiji hedonizma ne treba odupirati frontalno.<\/p>\n

Nego kako?<\/strong><\/p>\n

Dovoljno je otvarati prostor za gladne, odba\u010dene, izmu\u010dene. Potrebno je ne zatvarati se za potrebne. Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja. Mislim da je papa Franjo u tom pogledu izabran u pravo vrijeme.<\/p>\n

Unato\u010d njegovim enciklikama europska konzumeristi\u010dka politika sve se vi\u0161e bori protiv vjere. Nastoji je istisnuti iz javnog \u017eivota.<\/strong><\/p>\n

Da, Europa \u017eivi od rasta i potro\u0161nje. Gdje god se ula\u017eu napori u vi\u0161e proizvodnje i vi\u0161e potro\u0161nje svaki poziv na umjerenost, odricanje i post zvu\u010di kao neprijateljstvo.<\/p>\n

Zna\u010di li to da se Europa boji kr\u0161\u0107anskog identiteta, stidi svoje tradicije i da religiju osje\u0107a kao kompleks?<\/strong><\/p>\n

Europa pamti duge vjerske ratove i jo\u0161 strahuje od religija jer se u njima krije mogu\u0107nost nasilja. Zbog tih strahova jedva da vi\u0161e opa\u017ea na \u0161to sve vjera mo\u017ee motivirati. Usto, Europa ne vidi dobro u \u0161to su sve ljudi u stanju vjerovati kada iza sebe zatvore vrata odnosa s Bogom. Takve izgubljenosti i praznovjerja stra\u0161ni su.<\/p>\n

Pridonosi li tomu i univerzalnost Katoli\u010dke crkve, njezino antiidentitetstvo?<\/strong><\/p>\n

Ne bih rekao. Moje je iskustvo u ozra\u010dju univerzalnosti samo pozitivno. To \u0161to se u Indiji ili u Portugalu u najmanjoj crkvi osje\u0107am kod ku\u0107e, to \u0161to ne razumijem ni jedne rije\u010di u liturgiji, a sve mi je istovremeno blisko i prisno, to \u0161to vidim posve razli\u010ditu kulturu, a osje\u0107am ljudsku blizinu dok dijelimo isto Kristovo tijelo na mene je uvijek djelovalo tako da sam jasno znao odakle dolazim i kamo pripadam. Treba mi i identitet i univerzalnost.<\/p>\n

Za\u0161to su neke europske dr\u017eave zabranile muslimankama prekrivanje lica?<\/strong><\/p>\n

Zapad strahuje od razli\u010ditoga. Islam je prisutan, ali nije dobro integriran u zapadni \u017eivot. Zabrana prekrivanja lica u nekim zemljama Unije oslikava zapadnu dilemu: zabrana zbog diskriminacije \u017eena ili zabrana zbog na\u0161ega nesnala\u017eenja s druk\u010dijim?<\/p>\n

Ne zna\u010di li to i zabranu javne manifestacije religioznosti?<\/strong><\/p>\n

Ne mislim da to vodi u zabranu javnoga pokazivanja religioznosti.<\/p>\n

Znade li kr\u0161\u0107anstvo kako uspostaviti dijalog s islamom?<\/strong><\/p>\n

Odnos s islamom postaje sve te\u017ei.<\/p>\n

Pogotovo nakon \u0161to je turski predsjednik\u00a0<\/strong>Erdogan rekao kako je na djelu \u201erat izme\u0111u kri\u017ea i polumjeseca\u201c!?<\/strong><\/p>\n

Erdogan igra veliku ulogu u stvaranju sve ve\u0107eg ponora izme\u0111u islama i zapadnog svijeta, a zapravo mu je polo\u017eaj takav da bi trebao biti most. \u010cini mi se iznimno va\u017enim ne upasti u logiku i retoriku rata. Ne razumijem dobro svu pozadinu, ali Turska je \u010dlanica
\nNATO-a i ako se dogodi sukob sa zapadnim zemljama, mogao bi se dogoditi tektonski poreme\u0107aj odnosa i snaga u svijetu.<\/p>\n

Osim teologijom bavite se i umjetno\u0161\u0107u,\u00a0<\/strong>pi\u0161ete poeziju. Recite, je li umjetnost dar Boga koji olak\u0161ava terete du\u0161e?<\/strong><\/p>\n

Umjetnost je uistinu na\u010din kako \u010dovjek mo\u017ee olak\u0161ati svoju du\u0161u. No umjetnost nije samo terapeutska, ona je stvarala\u010dka. Iz nje dolazi radost zbog novoga. Umjetnost je blijed odsjaj Bo\u017eje stvarala\u010dke radosti.<\/p>\n

S obzirom na re\u010deno, je li pluralizam kulture manjak ili vi\u0161ak kulture?<\/strong><\/p>\n

Ni manjak ni vi\u0161ak, nego porast! Pluralizam je potreban kako\u00a0<\/strong>bi du\u0161a mogla rasti. Kultura i njezin pluralizam jest porast duha, kao \u0161to je umjetnost porast bitka.<\/p>\n

Budu\u0107i da \u017eivimo u \u201ecivilizaciji sme\u0107a\u201c\u00a0<\/em><\/strong>i \u201ekulturi smrti\u201c, koliko na kulturu mo\u017ee\u00a0<\/strong>
\nutjecati vjera?<\/strong><\/p>\n

To\u010dno je \u0161to ste rekli, ali suvremeni \u010dovjek\u00a0<\/strong>istodobno \u017eivi i u civilizaciji inovacija, novoga i u kulturi \u017eivota. \u017divimo napetosti tih razlika. Odlu\u010dujemo se na koju \u0107emo se stranu nagnuti. Svijet nije ni crn ni bijel, ni crno-bijel. Svijet je \u0161aren. Kultura tako\u0111er.<\/p>\n

A vjera?<\/strong><\/p>\n

Vjera je na mnogo na\u010dina utjecala na kulturu u kojoj se mi\u010demo i jesmo. Njezina je snaga u sposobnosti urastanja u svaku kulturu.<\/p>\n

Dakle, i Crkva se mijenja?<\/strong><\/p>\n

Naravno je da se Crkva mijenja. Pogledajte njezin vanjski izgled tijekom stolje\u0107a. Vidjet \u0107ete promjene. Na\u010din mojeg odijevanja nije zamisliv na sv. Franji, \u010diji je ideal odredio moj \u017eivot. Pogledajte pitanja kojima se Crkva bavila stolje\u0107ima. Vidjet \u0107ete razlike u postavljanju pitanja i u davanju odgovora. Vjera ima tako\u0111er svoju povijest. Izri\u010daji vjere mijenjali su se tijekom stolje\u0107a. I, naravno, naglasci. Pogledajte kako se \u017eivi vjera nakon \u0161to smo dobili svoju dr\u017eavu u usporedbi s na\u010dinom \u017eivota u komunizmu. Promjene su vidljive, ali u nutrini, u onom odnosu srca prema Bogu, opa\u017eamo uvijek istu ljudsku \u017ee\u0111 za Bogom i \u017eivotom.<\/p>\n

Je li Bog doista postao \u010dovjekom?<\/strong><\/p>\n

Da, u Isusu je Bog u\u0161ao u na\u0161u povijest i \u017eivio tjelesno ono \u0161to mi \u017eivimo. Postao nam je blizak u krvi i mesu. Ni\u010diji \u017eivot nije toliko istra\u017een kao njegov i ni\u010dije rije\u010di nisu pro\u0161le kroz toliko propitivanja, filtera, interpretacija kao njegove. Nije uop\u0107e lako zamisliti zapadni svijet bez njegova utjecaja.<\/p>\n

\u0160to vama zna\u010di korizma u dobu nesklonu \u017ertvovanju?<\/strong><\/p>\n

Korizma je izdvojeno vrijeme poja\u010dane pozornosti na temeljno i va\u017eno. A to se ne opa\u017ea bez odmaka, odricanja i svo\u0111enja na nu\u017eno. Znam da je to mnogima te\u0161ko, ali valja nau\u010diti \u017eivjeti svoj \u017eivot neovisno o mnogima. Metafora pustinje koja se pojavljuje na po\u010detku korizme vrlo je sna\u017ena. \u0160to je va\u017eno opa\u017eamo tek kada smo izlo\u017eeni krajnostima koje simbolizira pustinja.<\/p>\n

Jednom ste rekli: \u201eLo\u0161e se pri\u010de za nas\u00a0<\/strong>hvataju i kada bje\u017eimo od njih, a za dobre\u00a0<\/strong>
\nse moramo izboriti.\u201c Zna\u010di li to da su te\u017enja za uspjehom i priznanjima grijeh?<\/strong><\/p>\n

Nikako. \u201eTko od vas \u017eeli biti prvi\u2026\u201c, ka\u017ee Isus jednom svojim u\u010denicima. Legitimne su \u017eelje za uspjehom i prvim mjestima. I potrebna su nam priznanja. Bez \u017eelje za uspjehom nema ni\u010deg dobroga. Ni\u0161ta se ne doga\u0111a samo od sebe. U sve valja ulagati trud. Stvari se pokre\u0107u samo tamo gdje postoji jaka \u017eelja da ne\u0161to uspije. \u201eSvom sam du\u0161om \u010deznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke\u201c (Lk 22, 15), ka\u017ee Isus.<\/p>\n

\u0160to vama zna\u010di ta misao?<\/strong><\/p>\n

U toj re\u010denici \u010dujem \u010de\u017enju za dobrim ishodom vlastitoga puta, za ispunjenjem poziva. O priznanjima ima mnogo primjera u Novom zavjetu. Tko odrasta bez priznanja brzo, a ponekad i nepovratno, izgubi onaj \u017eivotni elan koji je potreban za puninu \u017eivota. Mislim da na\u0161e dru\u0161tvo, a iz njega ne izdvajam Crkvu, boluje od kroni\u010dne nesta\u0161ice priznanja. Tko je oslu\u0161kivao Bo\u017eju rije\u010d, ne mo\u017ee pre\u010duti rije\u010di iz prispodobe: \u201eValja\u0161, slugo dobri i vjerni! U\u0111i u radost gospodara svoga!\u201c (Mt 25, 23). Priznanje, pohvala i radost. Mo\u017eda se tu mo\u017eemo susretati u svojim razli\u010ditostima. Me\u0111usobno priznanje i radost. I mo\u017eda tako mo\u017eemo stvarati dobre pri\u010de usprkos prividu nepremostivih razlika.<\/p>\n

Razgovarao Andrija Tunji\u0107<\/p>\n

Izvor: Vijenac (603\/2017.)<\/p>\n

Foto: bitno.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Teolog i filozof dr. sc. fra Ante Vu\u010dkovi\u0107 \u010dlan je franjeva\u010dke Provincije Presvetog Otkupitelja i profesor filozofije na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Filozofiju je specijalizirao u M\u00fcnchenu i Rimu, gdje ju je prije Makarske i Splita, predavao na Papinskom u\u010dili\u0161tu Antonianum. Svoja prva pastoralna iskustva stjecao je u \u017dupi sv. Ilije u Metkovi\u0107u. […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":54076,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,27],"tags":[2463,745],"class_list":{"0":"post-54075","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-vjera-i-zivot","9":"tag-fra-ante-vuckovic","10":"tag-intervju"},"yoast_head":"\nINTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja - likemetkovic.hr<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja - likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Teolog i filozof dr. sc. fra Ante Vu\u010dkovi\u0107 \u010dlan je franjeva\u010dke Provincije Presvetog Otkupitelja i profesor filozofije na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Filozofiju je specijalizirao u M\u00fcnchenu i Rimu, gdje ju je prije Makarske i Splita, predavao na Papinskom u\u010dili\u0161tu Antonianum. Svoja prva pastoralna iskustva stjecao je u \u017dupi sv. Ilije u Metkovi\u0107u. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"likemetkovic.hr\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-02-18T06:07:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/likemetkovic.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"534\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"LIKEmetkovic.hr\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"LIKEmetkovic.hr\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"19 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/\",\"name\":\"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja - likemetkovic.hr\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg\",\"datePublished\":\"2018-02-18T06:07:18+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg\",\"width\":800,\"height\":534},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/\",\"name\":\"likemetkovic.hr\",\"description\":\"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0\",\"name\":\"LIKEmetkovic.hr\",\"sameAs\":[\"http:\/\/likemetkovic.hr\"],\"url\":\"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic-hr\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja - likemetkovic.hr","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja - likemetkovic.hr","og_description":"Teolog i filozof dr. sc. fra Ante Vu\u010dkovi\u0107 \u010dlan je franjeva\u010dke Provincije Presvetog Otkupitelja i profesor filozofije na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Filozofiju je specijalizirao u M\u00fcnchenu i Rimu, gdje ju je prije Makarske i Splita, predavao na Papinskom u\u010dili\u0161tu Antonianum. Svoja prva pastoralna iskustva stjecao je u \u017dupi sv. Ilije u Metkovi\u0107u. […]","og_url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/","og_site_name":"likemetkovic.hr","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/likemetkovic.hr\/","article_published_time":"2018-02-18T06:07:18+00:00","og_image":[{"width":800,"height":534,"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"LIKEmetkovic.hr","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"LIKEmetkovic.hr","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"19 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/","name":"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja - likemetkovic.hr","isPartOf":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg","datePublished":"2018-02-18T06:07:18+00:00","author":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#primaryimage","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg","contentUrl":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/fra-ante-vu\u010dkovi\u0107.jpg","width":800,"height":534},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/intervju-susret-s-ljudima-u-potrebi-mijenja-nacin-misljenja-i-ponasanja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"INTERVJU Susret s ljudima u potrebi mijenja na\u010din mi\u0161ljenja i pona\u0161anja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#website","url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/","name":"likemetkovic.hr","description":"Misli pozitivno... \u010ditaj LIKE","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/likemetkovic.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/likemetkovic.hr\/#\/schema\/person\/a42711f3385a0e2be6f7e0443bfb28f0","name":"LIKEmetkovic.hr","sameAs":["http:\/\/likemetkovic.hr"],"url":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/author\/likemetkovic-hr\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54075"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54075\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}