Zimske su nas radosti u punome jeku ove godine zaka\u010dile gotovo po\u010detkom prolje\u0107a, a kako pisac ovih redaka od svojega \u0107a\u0107e ba\u0161tini ljiubav prema snijegu samo na razglednicama, vlastitih do\u017eivljaja na njemu u metropoli gotovo da nema. Ipak, u rodnome je kraju druk\u010dije, ondje sam prvi put vozio na snijegu, dakako bez zimskih guma jer ih onda, a zbilja je davno to bilo, nitko nije ni imao, a rijetko tko je i za njih \u010duo. Uostalom, tko bi o\u010dekivao da \u0107e na \u017dabi pasti snijeg u prosincu, a i kad padne, \u010diji bi \u0107a\u0107a pomislio da \u0107e mu sin krenuti prema Dobranjama u danu kad se snijeg nije zadr\u017eavao u gradu, ali ga je ve\u0107 bilo \u010dak i oko Lova\u010dke ku\u0107ice.<\/p>\n
Citroen je bio vi\u0161e-manje tehni\u010dki ispravan, jedino \u0161to mi je trebalo bio je suvoza\u010d koji bi mi dr\u017eao upravlja\u010d dok sam iz druge brzine prebacivao u tre\u0107u objema rukama. To je znalo izazvati \u0161ok i nevjericu jerbo je mnogi metkovski voza\u010d mislio da voza\u010d mojega Citroena vozi sa suvoza\u010deva mjesta. Budu\u0107i da smo i ja i putnici pre\u017eivjeli, razlo\u017eno zaklju\u010dujete da je sve dobro zavr\u0161ilo, a Citroen je postao prvom za\u017eapskom ralicom nakon terenskih vozila Rajka Rodina i rodijaka Ob\u0161iva\u010da.<\/p>\n
Znaju\u0107i za ovu pri\u010du, a nesvjestan da je voza\u010d napredovao (rekli bi danas evoluirao), pratitelj je posljednjega puta sad ve\u0107 legendarnoga Golfa trojke prvo upitao ima li Golf zimske gume. \u201eIma, zna\u0161 kolike su kazne, a meni je mater Bra\u010dka.\u201c \u201eIma li klimu?\u201c \u201eJok, ali grijanje radi. Samo okrene\u0161 sklopku.\u201c \u201eJa, ja, ja! Mo\u017ee, kupin klju\u010deve i vozin.\u201c \u201eSamo pripazi malo na vodu, zna je gubit, ostavio san ti i antifriza i vode, pa kad bude\u0161 pio kavu na po puta, samo nadolij ako bude trebat.\u201c \u201eZnan, znan!\u201c I oti\u0111oh ja novijom \u0161esticom put Zagreba po me\u0107avi i do\u010dekah jutro kad je trojka trebala do\u0107i u Zagreb.<\/p>\n
Zvonjelica se isklju\u010dila, a prestara je da bi bilje\u017eila pozive kad je isklju\u010dena, a kako na jugu \u010desto upadne sat u bunar (dogovor u podne ne mora nu\u017eno zna\u010diti da \u0107ete se na\u0107i prije \u010detiri, a mo\u017eda se dogovor pomakne za podne kojega drugog dana, tjedna, godine), nisam previ\u0161e razmi\u0161ljao za\u0161to kasni kacamorat moje trojke. \u201e\u0110e si? Odgovara li ti da se vidimo u nedilju?\u201c \u201eMo\u017ee\u201c, odvratih zadovoljan novim vozilom. \u201eJe li bilo sve u redu?\u201c \u201eJes!\u201c<\/p>\n
A ne bija\u0161e ba\u0161 tako! Naime, neimenovani mi je visoki izvor dojavio da se sklopka od grijanja nije okrenula, pa da se kroz Liku pro\u0161lo voze\u0107i se u skladu s vanjskom temperaturom, \u0161to je oblikovalo frizuru ala Povratak u budu\u0107nost (koliko je plje\u0161ivih, da ne re\u010dem \u0107elavih, dobro je da jo\u0161 ima vlasulja) sa sigama i stalagmitima poput onih iz Jame u Predolcu. \u201ePopio je vi\u0161e rakije nego ti hladnjak vode, a i zvao te oko \u010detri, pa kako si ti spavo, mene je dobio\u201c, re\u010de neimenovanac. U prvo se uvjerih i sam po praznim bocama po kolima, a u drugo povjerovah. Pa da je zima za ju\u017enjake…<\/p>\n
Kako je zimi najbolje pod jorgan-planinom ili uz pe\u0107icu, vi\u0161e se lista, pa iskrsne i neki podat\u010di\u0107. Tako je Marinko Tomasovi\u0107 u svojemu radu podu\u017eega naslova o kugi u Makarskome primorju 1815. objavio podatak da su tih godina po \u017eupnim izvje\u0161\u0107ima u \u201etursku zemlju\u201c prebjegla 102 Dobranjca i 51 Vidonjac. Upravo ti podatci obja\u0161njavaju nepotvr\u0111ene predaje nositelja nekih prezimena (npr. Martinovi\u0107a, Milinkovi\u0107a i dijela Rodina), koji danas nastanjuju sela na rubu Hutova blata, da potje\u010du iz susjednih dalmatinskih \u017eupa.<\/p>\n
Nakon zagrijavanja slijedi pravi posao u obliku vi\u0161estruko pou\u010dnoga primjera. Naime, da se povijest ponavlja, zorno se vidi na primjeru Kre\u0161i\u0107a<\/strong>. Da stotinu starih Metkovaca upitate jesu li Kre\u0161i\u0107i Metkovci, stotinu bi vam jedan rekao da nisu i… Prevario bi se. Naime, prvi se Kre\u0161i\u0107i u Metkovi\u0107u spominje davne 1757. Dakako, njihovi potomci danas vi\u0161e ne \u017eive u na\u0161emu gradu, no kako se svako nekoliko desetlje\u0107a u na\u0161 grad spustio pokoji od nositelja toga prezimena i kako je Darko Kre\u0161i\u0107 radio s Julijom Dominikovi\u0107em, a Julio mi je obe\u0107ao ve\u0107u minuta\u017eu… Znate kako ide u na\u0161im krajevima…<\/p>\n Matica je Kre\u0161i\u0107a u Da\u0161nici<\/strong>, zaseoku \u017eupe Hrasno. U njoj se 1694. spominju Kre\u0161evi\u0107i i Kre\u0161i\u0107i, a po predaji su se u Da\u0161nicu nositelji tih prezimena doselili iz Kre\u0161eva u srednjoj Bosni izbjegav\u0161i pred Osmanlijama. Ta predaja nije provjerljiva, no kako se Kre\u0161evi\u0107i spominju u Dubrova\u010dkome primorju od 1420., druga se predaja po kojoj su Kre\u0161i\u0107i iz Hercegovine prebjegli pred Turcima u Ponikve<\/strong> na Pelje\u0161cu (u kojima se 1587. spominje Miho\u010d Kre\u0161in, vjerojatni rodona\u010delnik isto\u010dnopelje\u0161kih Kre\u0161i\u0107a) \u010dini vjerojatnom.<\/p>\n Valja napomenuti da dio pripadnika starih rodova isto\u010dno od Neretve, kojima se nije uspjelo nametnuti crnogorsko podrijetlo, dr\u017ei da potje\u010de iz srednje Bosne, a dio se starih crkava na tome podru\u010dju posve\u0107enih Bogorodici povezuje s Gospom Olovskom (poput stare \u017eupne crkve na Trebinji). Da te predaje nisu posve neutemeljene, pokazalo se u \u010dlanku Petre Talaji\u0107 u kojemu se spominju Neretvani u pratnji bosanske kraljice Katarine Kosa\u010de.<\/p>\n U drugome se dijelu predaje navodi kako se koncem XVII. stolje\u0107a dio Kre\u0161i\u0107a s Pelje\u0161ca vratio u Da\u0161nicu, a dio je iz Ponikava pre\u0161ao u \u010cesvinicu<\/strong> kod Stona u kojoj danas postoji zaselak Kre\u0161i\u0107i. Ni\u0161ta tu nije \u010dudno jer su mnogi Za\u017eapci (s obiju strana granice od Hrasna do mora te od Drijena do Misline) stanovali na kopnu (Kre\u0161i\u0107i na Da\u0161nici i u Vininama), a jesenili na \u0160koju (uzmorju izme\u0111u Neuma i Bosanke) ili Pelje\u0161cu (uglavnom izme\u0111u Stona i \u017duljane). Kre\u0161i\u0107i su osim na Pelje\u0161cu jesenili i na Rade\u017eu<\/strong> i Ilinu Polju<\/strong> kod Neuma. Prvi upis Kre\u0161i\u0107a u grada\u010dke matice potje\u010de iz 1722. kad se \u0110ure Kre\u0161i\u0107 Jovanov iz Vranjeva Sela o\u017eenio An\u0111om, k\u0107eri Tome Putice iz Prapratnice.<\/p>\n Sad tu ponovno moramo stati i ponoviti da je kr\u0161\u0107ansko ime Jovan<\/em> u ju\u017enim krajevima sve do polovice XVIII. stolje\u0107a bilo ra\u0161ireno me\u0111u katolicima, a znalo se nadjenuti i znatno kasnije. Tako je na jednoj ku\u0107i pod crkvom svetoga Ilije tijekom obnove na pro\u010delju izmilio natpis Jovo Glu\u0161\u010devi\u0107, a Jovo je u Metkovi\u0107u \u017eivio koncem XIX. stolje\u0107a. Osobna su imena Jovan i Jovo u neretvanskih katolika istoga podrijetla kao i oto\u010dka, tj. nastala su prema \u010dakavskome izgovoru talijanskoga imena Giovanni. Op\u0161irnije o tome mo\u017eete pro\u010ditati u vi\u0161e mojih stru\u010dnih \u010dlanaka, pa se ne\u0107emo ponavljati. Valja napomenuti da je dio Hra\u0161njana sa stokom boravio i na srednjodalmatinskim otocima (poglavito Hvaru, mo\u017eda Bra\u010du), pa nije naodmet spomenuti kako u Milni stanuju Bona\u010di\u0107i Kre\u0161i\u0107i koji se u povijesnim vrelima spominju od 1710., pa se opravdano postavlja pitanje jesu li profesor \u010caslav Kre\u0161i\u0107 i popularni Bona dalji ro\u0111aci.<\/p>\n Na Pelje\u0161cu<\/strong> je, dakle, Kre\u0161i\u0107ima matica u Ponikvama, odakle se jedan 1758. preselio u Zaton-Dole. Zbog potomaka se Nikole Antunova, koji se oko 1780. preselio u zaselak \u0160otri\u0107i u \u010cesvinici, taj zaselak prozvao po Kre\u0161i\u0107ima, a iz Kre\u0161i\u0107a se 1827. jedna grana toga roda preselila u Luku, druga 1833. u Hodilje, a 1869. tre\u0107a u Ston. Kre\u0161i\u0107i se u Trpnju spominju od 1664. i iako nije potvr\u0111ena njihova veza s ponikovskim i hercegova\u010dkim Kre\u0161i\u0107ima, zbog rjetko\u0107e prezimena ona nije nemogu\u0107a. Godine 1839. u Ku\u0107i\u0161te se, pak, iz Dubrovnika doselio Antun Luigi Kre\u0161i\u0107, pa je i to pokazatelj da je Kre\u0161i\u0107a bilo i u Dubrovniku, a znamo da ih je 1731. bilo i na Lopudu.<\/p>\n Iz Da\u0161nice pod brdom Budisavinom Kre\u0161i\u0107i su se isprva odselili u obli\u017enje Vinine<\/strong> tako\u0111er u Hrasnu. U osmanlijskome zemlji\u0161niku iz 1701. spominju se Peri\u0161a i Kosta Kre\u0161i\u0107 u Gornjemu Hrasnu, i to u zaseoku Radi\u0161evina. Sli\u010dno kao i Obradovi\u0107i koji su se iz Crnoglava spustili na jeseni\u0161te u Dra\u010device kod Neuma, a zatim se preselili u dalmatinski dio Za\u017eablja, Kre\u0161i\u0107i su se iz Da\u0161nice i Vinina spustili u svoja jeseni\u0161ta na \u0160kolju, u Vranjevo Selo (gdje ih spominju matice 1722.) te Ilino polje i Rade\u017e (za Rade\u017e znamo da se najstarija obitelj doselila iz Vinina, a mi iz bli\u017eika znamo da nisu bili udobre s rodijacima So\u010dama).<\/p>\n Istodobno su se po\u010deli spu\u0161tati i prema Hutovu blatu i Neretvi, pa se 1792. spominju u Svitavi i Tasov\u010di\u0107ima<\/strong>, a po\u010detkom XIX. stolje\u0107a iz Da\u0161nice se jedna grana preselila u Bajovce, druga u Sjekose, tre\u0107a iz Rade\u017ea \u017eenidbom u Doljane, a onda iz Doljana u Gnjili\u0161te i Gabelu. Dio ih je pre\u0161ao i u Borojevi\u0107e u Dubravama kod Stoca, a zatim na Gola Brda i Stanojevi\u0107e.<\/p>\n Kre\u0161i\u0107i su ve\u0107 oko 1700. pre\u0161li Neretvu i znatno sjevernije. Naime, dio ih se iz Hrasna preselio u \u017eupu Goranci<\/strong> sjeverno od Mostara, u zaselak Sovi\u0107i. Ondje su 1742. popisane obitelji Marka i Ilije Kre\u0161i\u0107a s ukupno 20 \u010dlanova. Godine 1768. dio je Kre\u0161i\u0107a u Gorancima promijenio prezime u D\u017eidi\u0107<\/strong>, a od tih D\u017eidi\u0107a poslije su navodno nastali Juri\u0107i<\/strong>, pa se povijest poprili\u010dno uslo\u017enila.<\/p>\n Od Kre\u0161i\u0107a s Goranaca potje\u010du dana\u0161nji Kre\u0161i\u0107i na Planinici<\/strong>, u Cimu <\/strong>i Ili\u0107ima<\/strong> te potomci najstarijih Kre\u0161i\u0107a u Mostaru. Za\u0161to su Kre\u0161i\u0107i bje\u017eali iz isto\u010dne Hercegovine, najzornije potvr\u0111uje podatak da su, nakon \u0161to su odazvali osmanlijskomu pozivu da se vrate na rodnu grudu tijekom Hercegova\u010dkoga ustanka 1875., Marko i Filip Kre\u0161i\u0107 iz Svitave \u201eisje\u010deni na komade\u201c.<\/p>\n Me\u0111u hercegova\u010dkim Kre\u0161i\u0107ima danas su poznati novinari Zoran i Hrvoje, a potonji je metkovski gimnazijalac.<\/p>\n Izvan Hercegovine Kre\u0161i\u0107i u ve\u0107emu broju \u017eive u Tuzli<\/strong> i \u017divinicama<\/strong>, a ima ih i po srednjoj Bosni i Posavini. Po nekim procjenama u Bosni i Hercegovini \u017eivi oko 1750 Kre\u0161i\u0107a.<\/p>\n Nakon \u0161to su izumrli Kre\u0161i\u0107i koji se spominju od 1757., po\u010detkom XIX. stolje\u0107a u Metkovi\u0107<\/strong> su se doselili Kre\u0161i\u0107i od Mostara i iz Doljana, a danas se doseljavaju iz svih dijelova Hercegovine u kojima Kre\u0161i\u0107a ima.<\/p>\n Godine 1948. u Hrvatskoj ih je \u017eivjelo 158. Najvi\u0161e ih je bilo u Metkovi\u0107u i Zagrebu (po 13), a na Pelje\u0161cu su \u017eivjeli u \u010cesvinici (12) i Sparagovi\u0107ima (8). Izvan na\u0161e \u017eupanije i Zagreba najvi\u0161e ih je bilo u Slavoniji i Srijemu te Banovini (u okolici Hrvatske Kostajnice).<\/p>\n Godine 2001. Kre\u0161i\u0107i su se znatno pro\u0161irili po Neretvanskoj krajini (s 13 im je broj sko\u010dio na 119). U Metkovi\u0107u ih je bilo 83, Plo\u010dama 17, Opuzenu 8, Krvavcu i Sta\u0161evici po 5 te 1 u Otoku u Slivnu. Na Pelje\u0161cu ih je gotovo nestalo. Tek su 2 \u017eivjela u Dubi Stonskoj, a 1 u Sparagovi\u0107ima. Ukupno ih je u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji bilo 179 (izvan Neretvanske krajine najvi\u0161e u Dubrovniku \u2013 25), dakle vi\u0161e nego 1948. u cijeloj Hrvatskoj. Izvan na\u0161e \u017eupanije uvjerljivo su najrasprostranjeniji bili u Slavoniji i Srijemu (osim u ve\u0107im gradovima najvi\u0161e ih je bilo u Starim Jankovcima), Lici (odakle su se doselili iz Slavonije nakon Oluje) i velikim hrvatskim gradovima (\u010dak ih je 165 bilo u Zagrebu, a me\u0111u njima se stasom i osebujno\u0161\u0107u isti\u010de Dario Nikica Kre\u0161i\u0107 Gero). Ukupno je 2001. u Hrvatskoj \u017eivjelo 820 Kre\u0161i\u0107a, \u010detverostruko vi\u0161e nego 1948., a 2011. u Hrvatskoj su \u017eivjela 954 Kre\u0161i\u0107a. Da se broj stanovnika Hrvatske tako pove\u0107avao, danas bi nas bilo vi\u0161e od 20 milijuna.<\/p>\n I sam je prezimenski lik pou\u010dan jer se izvodi od pokra\u0107enoga imena Kre\u0161o < Kre\u0161imir,<\/em> lika jednoga od rijetkih imena narodnih vladara koje je u znatnijoj mjeri pre\u017eivjelo ve\u0107i dio srednjovjekovlja. Izvorni je lik toga narodnog imena bio Kresimir<\/strong>, a njegova je izvedenica Kresoje<\/em> zabilje\u017eena u Za\u017eablju 1418. Branimira, Zdeslava, Domagoja i inih nije, naime, bilo ni za lijeka sve do hrvatskoga narodnog preporoda.<\/p>\n Kako su se gasile kne\u017eevske i kraljevske obitelji, nestajala su vladarska imena, a Kre\u0161imir je sa svojim ina\u010dicama valjda opstao jer se vatra mogla paliti kresanjem (udaranjem kamenom o kamen) ili bi Kre\u0161i\u0107i sve skresali onima koji su im se zamjerili, pa su du\u017ee \u017eivjeli. Neka odaberu sami da ne bi glasoviti \u0110elo.<\/p>\n Ukratko, prezime je Kre\u0161i\u0107 vi\u0161estruko pou\u010dno. Pokazuje nam kako nisu stari Metkovci oni koje o\u010dekujemo, upu\u0107uje na vi\u0161estoljetne migracijske smjerove iz zale\u0111a prema planinama na granici Bosne i Hercegovine na sjeveru, ali i prema primorju i (polu)otocima na jugu.<\/em> Pokazalo nam je i kako je slava na\u0161ih kraljeva stolje\u0107ima bila nepoznata, na nju je narod pozornost obratio tek nakon objave prosvjetiteljskih djela fra Andrije Ka\u010di\u0107a Mio\u0161i\u0107a i srodnih autora, a u imenski su fond vra\u0107ena tek tijekom hrvatskoga narodnog preporoda.<\/p>\n S obzirom na to da me\u0111u Kre\u0161i\u0107ima ima odvjetnika, uputio bih ih na to da je na Pelje\u0161cu dosta zemlji\u0161ta u vlasni\u0161tvu Kre\u0161i\u0107a u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i to upravo u podru\u010dju mogu\u0107e gradnje brze ceste od Pelje\u0161koga mosta do Dubrovnika. Neka se uhvate posla jer s obzirom na to da je dio Kre\u0161i\u0107a u Trpnju promijenio prezime u Porobilo, poslije ne\u0107e imati previ\u0161e izgleda. \u201eTko prvi, njemu djevojka\u201c, stara je hra\u0161anjska.<\/p>\n Neki dan javim materi Bra\u010dkoj da moram na HRT, a jutro poslije prika\u017ee se emisija koju sam prethodno snimao. Mati je valjda mislila da emisija ide u\u017eivo, pa tijekom prikazivanja primih SMS (ne maslinovo ulje, to moram sam kupiti, ona ne da, nego poruku) Stavi kosu iza uha., a nakon zavr\u0161etka snimke Jesi li se uop\u0107e po\u010de\u0161ljao? Tako i ja napokon shvatih onu poznatu uzre\u010dicu: \u201eJadna ti majka!\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nije \u017evaka za seljaka, a ni snijeg za ju\u017enjaka Zimske su nas radosti u punome jeku ove godine zaka\u010dile gotovo po\u010detkom prolje\u0107a, a kako pisac ovih redaka od svojega \u0107a\u0107e ba\u0161tini ljiubav prema snijegu samo na razglednicama, vlastitih do\u017eivljaja na njemu u metropoli gotovo da nema. Ipak, u rodnome je kraju druk\u010dije, ondje sam prvi […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":48113,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,5],"tags":[479,2577],"class_list":{"0":"post-54728","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-kolumne","9":"tag-domagoj-vidovic","10":"tag-prezime-kresic"},"yoast_head":"\nKre\u0161i\u0107i na Pelje\u0161cu<\/h4>\n
Kre\u0161i\u0107i u Bosni i Hercegovini<\/h4>\n
Malo statistike za Hrvatsku<\/h4>\n
Jesu li kre\u0161ile pristojbe?<\/h4>\n
Jo\u0161 malo o mojoj majci<\/h4>\n