{"id":55452,"date":"2018-03-15T07:30:17","date_gmt":"2018-03-15T06:30:17","guid":{"rendered":"http:\/\/likemetkovic.hr\/?p=55452"},"modified":"2018-03-14T21:33:18","modified_gmt":"2018-03-14T20:33:18","slug":"u-prirodoslovnom-muzeju-otvorena-zanimljiva-izlozba-o-zivotu-i-vaznosti-pcela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likemetkovic.hr\/portal\/u-prirodoslovnom-muzeju-otvorena-zanimljiva-izlozba-o-zivotu-i-vaznosti-pcela\/","title":{"rendered":"FOTO “Za\u0161to je p\u010dela va\u017enija od \u010dovjeka?” mo\u017eete saznati u Prirodoslovnom muzeju"},"content":{"rendered":"

Ju\u010der je u 19 sati u Prirodoslovnom muzeju<\/em> u Metkovi\u0107u otvorena zanimljiva i pou\u010dna izlo\u017eba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Za\u0161to je p\u010dela va\u017enija od \u010dovjeka?<\/em><\/strong> koja \u0107e biti otovrena do 1. srpnja.<\/p>\n

Eksponati, ilustracije i fotografije vrlo zorno prikazuju \u017eivot i jedne od najorganiziranijih \u017eivotinjskih zajednica na svijetu bez koje bi \u017eivot na zemlji bio nemogu\u0107 jer sudjeluje u lancu stvaranja \u010dak 75% prehambenih proizvoda. Izlo\u017eeni su i predmeti koje su p\u010delari koristili pri uzgoju p\u010dela i proizvodnji meda.<\/p>\n

Na samom po\u010detku prisutne su pozdravili ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Ivana Ba\u0107e<\/strong> i dogradona\u010delnik Damir Rai\u010d<\/strong>.<\/p>\n

O samoj izlo\u017ebi govori njezini autori dr. sc. Iva Mihoci<\/strong> i Petar Crn\u010dan<\/strong>, mag. exp. biol., dok tre\u0107i \u010dlan autorskog tima dr. sc. Zorana Sedlar<\/strong> sino\u0107 nije bila prisutna.<\/p>\n

Postav izlo\u017ebe u Metkovi\u0107u je prilago\u0111eni, pone\u0161to izmijenjeni postav koji je prvo bio izlo\u017een u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tematski je izlo\u017eba podijeljena na nekoliko cjelina:\u00a0<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Morfologija p\u010dele\u00a0<\/strong>\u2013 medonosna p\u010dela jedan je od predstavnika opnokrilaca (Hymenoptera) \u010dija je glavna karakteristika dobro izgra\u0111ena opnasta krila koja im olak\u0161avaju let. Osim letnih sposobnosti, tijelo im je prekriveno dla\u010dicama \u0161to pospje\u0161uje njihovu ulogu u opra\u0161ivanju, dok je stra\u017enji par nogu prilago\u0111en koncentriranju skupljene peludi. Uz navedeno, usni aparat prilago\u0111en je skupljanju nektara.<\/li>\n
  2. Zadru\u017eni \u017eivot medonosne p\u010dele\u00a0<\/strong>\u2013 p\u010delinja zajednica sastoji se od tri razli\u010dita oblika jedinki, matica, radilice i trutovi. Matica je jedinka \u010dija je zada\u0107a razmno\u017eavanje odnosno pove\u0107anje zajednice te feromonska komunikacija s radilicama. Radilice imaju zada\u0107u brige o zajednici te kroz svoj \u017eivotni ciklus mijenjaju uloge i zadatke u zajednici, dok trutovi u pravilu slu\u017ee za oplodnju matice.<\/li>\n
  3. Bolesti p\u010dela\u00a0<\/strong>\u2013 p\u010delinje zajednice izlo\u017eene su utjecaju mnogih vanjskih \u010dimbenika (upotreba pesticida, pretjerana upotreba kemikalija za za\u0161titu p\u010dela, nedostatak hrane, dugotrajni nepovoljni vremenski uvjeti i sli\u010dno) \u0161to mo\u017ee predstavljati ve\u0107i ili manji stres. Tada p\u010delama smanjuje otpornost na djelovanje uzro\u010dnika bolesti. Bolesti p\u010dela mogu, kao i kod \u010dovjeka, biti virusne, bakterijske, gljivi\u010dne, nametni\u010dke i nezarazne, a upravo je smanjena otpornost p\u010delinjih zajednica na navedene uzro\u010dnike jedan od glavnih razloga nestanka p\u010delinjih zajednica.<\/li>\n
  4. Kako nastaje med i \u010dime se p\u010dele hrane\u00a0<\/strong>\u2013 kako bi osigurale sve potrebne elemente za rast i razvoj, p\u010dele skupljaju nektar i pelud kao izvore ugljikohidrata, bjelan\u010devina i masti i njima opskrbljuju zajednicu i jedinke u razvoju. Skupljeni nektar i pelud tako\u0111er trajno pohranjuju pretvaranjem u med kako bi osigurale hranu u zimskim mjesecima kada hrana nije dostupna u prirodi. Osim \u0161to su im potrebni navedeni elementi, potrebna je i raznolikost prehrane te je za razvoj i odr\u017eavanje p\u010delinje zajednice potrebno da radilice obi\u0111u cvjetove \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e razli\u010ditih vrsta biljaka.<\/li>\n<\/ol>\n

    5.\u00a0Prilagodba cvije\u0107a na privla\u010denje p\u010dele<\/strong>\u00a0\u2013 opra\u0161ivanje \u2013 biljke koje ovise o opra\u0161ivanju p\u010delama kako bi zavr\u0161ile svoj \u017eivotni ciklus moraju privu\u0107i svoje opra\u0161iva\u010de te se istaknuti u okolini u kojoj se nalaze. Osim isticanja, moraju opra\u0161iva\u010du ponuditi nagradu kako bi on nau\u010dio da se vra\u0107a te nastavi s ulogom opra\u0161iva\u010da. Osim vizualnog, biljke se koriste i mirisnim privla\u010denjem.<\/p>\n

    Izlo\u017eba je nastala u suradnji Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog p\u010delarskog saveza, Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i uklju\u010duje mnoge stru\u010dne suradnike: prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, prof. dr. sc. Dragan Bubalo, Vedran Lesjak, dipl.ing.agr., dr. sc. Vlatka Mi\u010deti\u0107 Stankovi\u0107, Sa\u0161a Petri\u0107, Ankica Du\u0161evi\u0107, Dalibor Si\u010danica, Darija \u0106aleta, dipl. ing. biol.<\/p>\n

    Autorica ilustracija je Franka Tretinjak, a fotografija dr. sc. Zorana Sedlar, Miljenko Sedlar, dipl. ing. biol., Mateja Jagi\u0107, mag. biol. mol., Tatjana \u0160ardi, Vitomir Mlinarec.<\/p>\n

    Za vizualni izgled postava izlo\u017ebe i svih prate\u0107ih materijala zaslu\u017ena su dva Metkovca\u00a0Mario Galov i\u00a0Nik\u0161a Martinac.<\/p>\n

    Svakako vrijedi izdvojiti malo vremena do 1. srpnja<\/strong>, do kada \u0107e izlo\u017eba biti otvorena,\u00a0 i upoznati se s \u010dudesnim p\u010delinjim \u017eivotom.<\/p>\n\r\n