Ako vam treba kaplja optimizma, kaplja vrhunskog vina, inspiracija za bolje sutra svratite do Volarevi\u0107a u Metkovi\u0107. \u010cetri sina i otac, vrijedni, sposobni, pametni, uigrani prava su neka bolja Hrvatska i odmah priznajem da su mi Volarevi\u0107i jedna od najdra\u017eih vinskih pri\u010da. Jednako \u0107ete u\u017eivati u dru\u017eenju s njima kao i u njihovim vrhunskim vinima,\u00a0Vinariju Volarevi\u0107 prona\u0107i \u0107ete preko puta Vrtnog centra Prud u Metkovi\u0107u.<\/p>\n
Moderna vinarija napravljena je 2014. godine usred rasadnika i staklenika, pa je njihovim gostima poseban gu\u0161t na putu do vinarije i elegantne ku\u0161aonice razgledati stare masline u pitarima, mlade u teglama, sadnice agruma i raznog vo\u0107a i cvije\u0107a. Upravo u ovoj vinariji pod majstorskom palicom mladog talentiranog enologa mr.sc Josipa Volarevi\u0107a, najmla\u0111eg od \u010detvero bra\u0107e, ro\u0111eno je najbolje sortno bijelo vino Balkana. Tu nagradu je Po\u0161ip Volarevi\u0107 berbe 2015. osvojio na presti\u017enom natjecanju BIWC 2016. godine u Bugarskoj.<\/p>\n
Rose Volarevi\u0107 je ve\u0107 tre\u0107u godinu za redom vino koje se najbolje ljubi s kamenicama po ocjeni me\u0111unarodnog \u017eirija na Dubrovnik Winefestu. Na IWC u Be\u010du pro\u0161le godine Volarevi\u0107ev Plavac Gold edition berbe 2013. osvojio je zlato,… To je samo dio presti\u017enih nagrada kojima se danas di\u010di ova vinarija. A posve su mladi…<\/p>\n
– Na\u0161a krilatica je: Mi stvaramo tradiciju. Na\u0161 dida je bio poznat da ima dobro vino, ali to je bilo malo, nije to nikakva tradicija u smislu bavljenja vinarstvom kao poslom. Nemamo mi neku vinsku povijest da bi se na nju ne\u0161to sad ka\u010dili i stoga je na\u0161a krilatica: Mi stvaramo tradiciju, mi smo je pokrenuli i to je to \u2013 veli Mate Volarevi\u0107.<\/p>\n
Rasadnik \u201ePrud\u201c u Metkovi\u0107u je ve\u0107 decenijama nadaleko \u010duveno mjesto. Ali tek posljednjih godina ve\u017ee ga se uz vino. Rasadnik, kojeg je utemeljio otac Rade Volarevi\u0107, najve\u0107i je rasadnik u Hrvatskoj, mjesto iz kojeg se, moglo bi se re\u0107i, ozelenjuje cijela Lijepa na\u0161a.<\/p>\n
– \u010cetiri smo brata: Dra\u017een i Petar vode rasadnik, ja sam kao ekonomista direktor, a Josip je enolog, dr\u017ei vinariju, a \u0107a\u0107a je uvijek ovde, pod prismotron to sve dr\u017ei i tako je to koncipirano \u2013 ka\u017ee Mate Volarevi\u0107. A otac Rade ga slu\u0161a pa \u0107e sa smje\u0161kom: \u201e\u010cetiri sina trebalo je to rasporedit. I odmah sam im reka: ako ne\u0107e\u0161 bit najbolji nemoj se ni vatat posla. Treba te\u017eit tome da postane\u0161 vrh, ako nisi vrh nema\u0161 ti tu \u0161ta, kod nas prosje\u010dnost jednostavno ne prolazi.\u201c U vinarstvo su krenuli 2005. godine. I opet je \u201ekriv\u201c otac, priznaju mu sinovi:<\/p>\n
– Te godine otac je u biti prvi krenuo na Komarnoj u vinogradarstvo, on je tu godinu dana razgledavao kakvi su vjetrovi, kakav je polo\u017eaj za uzgoj vinove loze, mi smo prvi dobili koncesiju na Komarni.<\/p>\n
– Nisam uop\u0107e sumnjao u ovo. Kad sam po\u010deo kr\u010dit ono dolje, Komarnu, za vinograd djeca samo gledaju, ne\u0107e oni re\u0107 ne\u0107u, samo gledaju.<\/p>\n
Danas Volarevi\u0107i na Komarni imaju 12 i po hektara vinograda, 80.000 loza. Tu je 90 posto plavac, a ostalo mara\u0161tina i malo po\u0161ipa. Sadnja vinograda je krenula 2008. i 2009. godine. Teren se obra\u0111ivao skoro dvije godine.<\/p>\n
– Pripremili smo teren za sadnju vinove loze dobro kao malo tko, nismo odmah i\u0161li u sadnju nego smo pustili godinu dana da se slegne zemlja. Sad je vinogradima deseta, jedanaesta godina \u2013 veli Josip Volarevi\u0107.<\/p>\n
Na Komarni nikad ni\u0161ta nije sa\u0111eno, niti je bilo?<\/strong><\/p>\n – Nikad ni\u0161ta, bilo je borova, makije i poneka divlja maslina i bilo je pitanje ho\u0107e li loza uspjeti, ali pokazala se odli\u010dnim prostorom za vinograde. Postoje neki fenomeni na toj Komarni. Prvo ti stalni vjetrovi. Po\u0161to je ekolo\u0161ka cijela regija, sumpor se bacao samo u dva navrata, a bakar je i\u0161ao samo u dva navrata i to u po\u010detku razvoja vinove loze i cijelu godinu se s ni\u010dim nije prskalo. A to je sve mogu\u0107e zbog stalnih vjetrova i visokih temperatura i vapnena\u010dnog tla na Komarni.<\/p>\n A za\u0161to plavci sa Komarne imaju bolje kiseline nego drugi plavci?<\/strong><\/p>\n – Mo\u017eda je to zbog velikih aplituda izme\u0111u dana i no\u0107i, vi dnevnu temperaturu imate 40, no\u0107na do\u0111e 25, list se hladi, loza ima vremena disati, odraditi sve \u0161ta treba, morate znati da je iznad 32 stupnja svaka biljka u jednoj vrsti \u0161oka. Na\u0161a vinarija se bazira na sirovini, mi sve radimo da to izvrsno vino napravimo ve\u0107 u vinogradu. Mi smo stara rasadni\u010darska obitelj, razumijemo se u to. U sedmom mjesecu uzmemo li\u0161\u0107e loze i po\u0161aljemo ga na analizu u \u0160panjolsku i za pet, \u0161est dana stigne nam to\u010dna analiza u kojoj se vidi \u0161to lozi u tom trenutku fali.<\/p>\n U ugodnom ambijentu ku\u0161aonice, koja je u sklopu vinarije napravljena i otvorena za javnost 2016. godine i to sredstvima EU fondova, propitujemo se tko su im gosti.<\/p>\n \u2013 Grupe vinskih entuzijasta uglavnom. \u010cuju za nas usmenom predajom pa nam se jave emailom ili mobitelom koji prona\u0111u na na\u0161oj stranici. Nije nam namjera masovni turizam nego \u017eelimo da na\u0161a vina ku\u0161aju ljudi koji se zaista razumiju u vina. Ve\u0107inom mi tu organiziramo i posjetu kompletnom rasadniku tako da tu zadr\u017eavanja budu malo du\u017ee i budu tu fine pri\u010de. Nije to ono grupa za grupom pa da je \u017eurba nego kad se primi gost onda se zaista i zadr\u017ei i ajmo re\u0107 prenese mu se sva pri\u010da. Ostavimo dobar utisak i ti gosti nam se u pravilu vra\u0107aju. A na vinogradu je u planu u budu\u0107nosti napraviti jednu posebnu pri\u010du za turizam. – Ve\u0107 tri godine se ovdje radi na i itra\u017eivanju tehnologije plavca malog i ovdje mo\u017eete vidjeti razli\u010dite tipove maceracija i razli\u010dita vremena berbe. Prva berba je kad svi mi beremo plavac, a druga berba je ona koju smo od tog vremena odgodili 2 tjedna. Tu je maceracija 7 dana, 21 i 45 dana i to provedena u oba slu\u010daja, u vremenu prve berbe i u vremenu druge odgo\u0111ene berbe. To istra\u017eivanje nikad nitko do sada nije radio. Krenuli smo s tim prvi put 2014., a sa prvim rezultatima kre\u0107emo 2015. godine po\u0161to je 2014. bila malo ki\u0161na.<\/p>\n Ovo \u0161to je buteljirano tu su eksperimentalna vina. Da li je ove boce mogu\u0107e kupiti?<\/strong><\/p>\n – Za sada nije, ali ni\u0161ta se nije radilo na malo bazi, nije eksperiment i doktorat tako da je netko to radio u maloj kanti od 20 litara vina nego se sve radilo po dvije tone. Tako da svakoga imamo vi\u0161e od tisu\u0107u i ne\u0161to boca. – Pa vidjet \u0107emo, to \u0107e vjerojatno bit za strukovne \u0161kole i kad ovdje do\u0111u na obu\u010davanje tako da malo upoznaju, da vide razli\u010ditosti. Ova vina \u0107e kao takva ostati mlada, ona nisu i\u0161la u drvo, nisu imali doticaja s ni\u010dim, \u010dak i \u010dep koji je na njima je onaj koji ne mo\u017ee propustit zrak. Dakle radilo se samo na tehnologiji tako da se vidi razli\u010ditost i tako smo radili s berbama 2015., 2016. i 2017., tri godine za redom.<\/p>\n Na analizu Josip Vlarevi\u0107 sva ova vina, sve berbe i maceracije \u0161alje na najve\u0107i institut za vina u Bordeauxu. \u201eTu dva najve\u0107a stru\u010dnjaka za polifenole u svijetu rade analize za ova vina. Za \u0161est vina \u0161to sam ja slao vidite koliko detaljna je analiza, analizu jednog vina dobijem na 14 stranica\u201c, pokazuje nam Josip.<\/p>\n – Istra\u017eivanje u okviru tvog doktorata bi zapravo moglo donijeti puno novih saznanja o plavcu malom kao sorti i njegovim vinima? –\u00a0Svaka \u010dast, sjajno istra\u017eivanje!<\/strong><\/p>\n – \u0160kolova san ga za to! Nisan ja u njega malo ulo\u017eio! \u2013 poentirao je uz smijeh otac Rade Volarevi\u0107. – Josip je ve\u0107 sa 14 godina oti\u0161ao na srednju poljoprivrednu u Zagreb i onda je dalje sam sebe odredio kud \u0107e. To je dobar pogodak za cijelu obitelj, ne bi se mi ovako razvili da on nije postao ovako dobar enolog. Ja vidim koliko je on u vinariji, nema \u0161anse da nekoga plati\u0161 i natira\u0161 da ovoliko stoji u vinariji, on je tu i u podne i u pono\u0107. A druga stvar ni Josip se kao enolog ne bi mogao ovako profilirat da je u tu\u0111oj vinariji. Nema \u0161anse da mu neki gazda ka\u017ee \u201eaj se ti sad igraj sa nekih pet tona gro\u017e\u0111a i istra\u017euj\u201c.<\/p>\n – Cilj svega ovoga je da u Hrvatskoj radimo plavce kojih se ne\u0107emo stidjeti. Krenete li danas ku\u0161ati deset plavaca uvijek se na\u0111e ne\u0161to \u0161to vas razo\u010dara, a to ne smije biti za vrhunsku dalmatinsku sortu, najbolju na\u0161u crnu sortu, a koje mi u biti imamo vrlo malo, u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji ima samo 1200 hektara plavca malog. Zna\u010di mi moramo raditi plavce takve da kad netko vidi vino plavca malog da je odmah \u201evauu\u201c i to mora biti biti svaki na\u0161 autohtoni plavac mali ako \u017eelimo \u017eivjeti od toga \u2013 rekao nam je na rastanku Josip Volarevi\u0107.<\/p>\n Pi\u0161e<\/strong>\u00a0Meri \u0160ilovi\u0107\/Slobodna Dalmacija<\/p>\n\r\n
\nU ku\u0161aonici otkrivam neobi\u010dne boce. Iz iste godine po dvije berbe i razli\u010dite maceracije. Uz sva lijepa vina Volarevi\u0107a ova su zapravo najdragocjenija. Rije\u010d je o istra\u017eivanju plavca malog kakvog nikad do sada nije bilo, a u sklopu pripreme svog doktorata ga ve\u0107 nekoliko godina radi enolog Josip Volarevi\u0107. Doktorat nosi naslov \u201eUtjecaj trenutka berbe i duljine maceracije na kakvo\u0107u i potencijal plavca malog\u201c.<\/p>\n
\n\u0160to \u0107e bit s tim?<\/strong><\/p>\n
\n– U tome i jest stvar! Kad uzmete knjigu o merlotu, cabernetu, syrahu vi dobijete iz nje sva saznanja o toj sorti i njenim vinima, o plavcu malom takva knjiga ne postoji. Postoje knjige o plavcu malom, ali ne takve u kojima \u0107ete ga potpuno upoznati, ostalo je dosta toga o njemu neistra\u017eenog. Ima nas enologa koji radimo plavac i svake godine ve\u0107ina nas malo zna o njemu. Nitko nije radio takvo istra\u017eivanje da ga u podrumu isprati do kraja.<\/p>\n