Operacijom \u201cOluja\u201d, u kojoj je bilo anga\u017eirano gotovo 200 tisu\u0107a hrvatskih vojnika, u samo 84 sata oslobo\u0111eno je 10.400 \u010detvornih kilometara do tada okupiranog podru\u010dja ili 18,4 posto ukupne povr\u0161ine Hrvatske.<\/p>\n
Hrvatske su snage krenule u operaciju istodobno iz 30 pravaca na boji\u0161nici dugoj 700 kilometara, a osloba\u0111anjem Knina, sredi\u0161ta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ve\u0107 drugog dana operacije ostvaren je najva\u017eniji strate\u0161ko-politi\u010dki i vojni cilj operacije \u201cOluja\u201d i cijelog Domovinskog rata.<\/p>\n
To\u010dno u podne, u subotu, 5. kolovoza 1995. na kninskoj se tvr\u0111avi zavijorila hrvatska zastava. Time je ozna\u010deno oslobo\u0111enje Knina, koji je bio sredi\u0161te i simbol srpske pobune i sjedi\u0161te samoprogla\u0161ene i me\u0111unarodno nepriznate Republike Srpske Krajine. U \u201cOluji\u201d su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a ranjeno ih je vi\u0161e od 1400.<\/p>\n
\u201cOluja\u201d je po\u010dela 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro i najavila je kraj srpske okupacije koja je po\u010dela u ljeto 1990. Hrvatska vojska i policija toga su dana oslobodili Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se na\u0161ao u njihovu okru\u017eenju, a oslobo\u0111eno je i vi\u0161e gradova i sela na \u0161irem okupiranom podru\u010dju.<\/p>\n
Rano nave\u010der hrvatska i me\u0111unarodna javnost upoznate su da akcija, tijekom koje je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man<\/strong> pozvao gra\u0111ane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim ku\u0107ama, te\u010de po planu. Petoga kolovoza oslobo\u0111en je Knin, a hrvatske su snage do\u0161le na granicu s BiH. Idu\u0107i dan, 6. kolovoza hrvatske su snage oslobodile Pla\u0161ko, Li\u010dki Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a ve\u0107 7. kolovoza tada\u0161nji ministar obrane Gojko \u0160u\u0161ak<\/strong> objavio je zavr\u0161etak operacije.<\/p>\n Nakon \u201cOluje\u201d ostalo je osloboditi hrvatsko Podunavlje (isto\u010dna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), \u0161to je mirnom reintegracijom uz Prijelaznu upravu Vije\u0107a sigurnosti UN-a zavr\u0161eno 15. sije\u010dnja 1998.<\/p>\n Legitimnost \u201cOluje\u201d dokazana je na Haa\u0161kome sudu. \u017dalbeno vije\u0107e Haa\u0161koga suda (ICTY) 16. studenoga 2012. poni\u0161tilo je prvostupanjsku, osu\u0111uju\u0107u presudu i nalo\u017eilo trenuta\u010dno pu\u0161tanje na slobodu generala\u00a0Ante Gotovine<\/strong>, koji je u vrijeme \u201cOluje\u201d bio zapovjednik Zbornog podru\u010dja Split, i generala Mladena Marka\u010da<\/strong>, koji je bio zapovjednik Specijalne policije. Generali su u pritvoru ICTY-ja bili su pod optu\u017ebama da su sudjelovali u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu te prekomjernom granatiranju Knina, Gra\u010daca, Obrovca i Benkovca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Operacijom \u201cOluja\u201d, u kojoj je bilo anga\u017eirano gotovo 200 tisu\u0107a hrvatskih vojnika, u samo 84 sata oslobo\u0111eno je 10.400 \u010detvornih kilometara do tada okupiranog podru\u010dja ili 18,4 posto ukupne povr\u0161ine Hrvatske. Hrvatske su snage krenule u operaciju istodobno iz 30 pravaca na boji\u0161nici dugoj 700 kilometara, a osloba\u0111anjem Knina, sredi\u0161ta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ve\u0107 […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8167,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[283,71],"tags":[],"class_list":{"0":"post-8166","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-a","8":"category-svega-po-malo"},"yoast_head":"\n