![\"ZADRANIN](\"https:\/\/zadarski.slobodnadalmacija.hrs\/3\/Images\/2019\/07\/13\/smiljan_gluscevic-100719.jpg\")
<\/p>\nDok razgovarate sa\u00a0Smiljanom<\/b>\u00a0Glu\u0161\u010devi\u0107em<\/b>\u00a0imate osje\u0107aj da u \u017eivotu nikad ni\u0161ta niste ni vidjeli ni do\u017eivjeli, a da je\u00a0Indiana<\/b>\u00a0Jones<\/b>\u00a0obi\u010dan papak koji brije na ma\u010dizam i ego trip. U svojih 40 i ne\u0161to godina karijere podvodnog arheologa ovaj Metkovac ro\u0111en prije 67 godina toliko je nevjerojatnih stvari izronio, otkrio, opisao i objavio, pod morem i na kopnu, da bi\u00a0George<\/b>\u00a0Lucas<\/b>\u00a0i\u00a0Steven<\/b>\u00a0Spielberg<\/b>\u00a0po njemu mogli nazvati ne seriju avanturisti\u010dkih filmova, nego cijeli jedan filmski studio.<\/p>\n
Dovoljno je za po\u010detak re\u0107i da je Glu\u0161\u010devi\u0107 bio prvi profesionalno zaposleni podvodni arheolog u biv\u0161oj Jugoslaviji, da je bio voditelj me\u0111unarodnog tima za izvla\u010denje Apoksiomena u moru kod Lo\u0161inja, ali i da je jedini hrvatski \u010dlan znanstvenog odbora “Archaeologia Maritima Mediterranea”, uglednog me\u0111unarodnog \u010dasopisa podvodne arheologije koji izlazi u Pisi i Rimu. Nitko drugi iz Hrvatske nije ni u jednom sli\u010dnom \u010dasopisu.<\/p>\n
<\/p>\n
Dr.sc. Smiljan Glu\u0161\u010devi\u0107 je prije dvije godine oti\u0161ao u zaslu\u017eenu mirovinu, a ovih je dana, kako krunu svog istra\u017eiva\u010dkog, pedago\u0161kog i akademskog rada, objavio prvi hrvatski sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik iz podvodne arheologije. Knjiga je iza\u0161la u nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, uz financijsku pomo\u0107 Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zadra, i ovaj razgovor za Slobodnu Dalmaciju je njeno prvo javno predstavljanje.<\/p>\n
– Ideja za ud\u017ebenik “Podvodna arheologija” javila se prije desetak godina. Nastala je u sklopu Tempus projekta kojeg je pokrenuo profesor\u00a0Leo<\/b>\u00a0Maru\u0161i\u0107,<\/b>\u00a0tada\u0161nji voditelj Odjela za pomorstvo Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Profesor Maru\u0161i\u0107 je dobio sredstva za pokretanje novog studija koji se trebao zvati Podvodne znanosti i tehnologija. Glavni partner te 2008. godine bilo mu je Sveu\u010dili\u0161te u Plymouthu, a participirao je i slovenski Institut za istra\u017eivanje biologije mora i podmorja u Piranu. Studij je bio osmi\u0161ljen multidisciplinarno i trebao je educirati ljude osnovama iz fizike i kemije mora, oceanografije, biologije, arheologije, ronjenja, tehnikama istra\u017eivanja i sl. Za takav jedan studij trebali su razli\u010diti ud\u017ebenici i ja sam prihvatio obvezu napisati ud\u017ebenik iz podvodne arheologije. Do 2010. godine, nakon dvije godine intenzivnog pisanja, uspio sam sve zavr\u0161iti i na ne\u0161to vi\u0161e od 300 stranica sistematizirati sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik.<\/p>\n
No do objave \u0107e pro\u0107i jo\u0161 gotovo deset godina, a vi ste tada postali ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja u Zadru, jedinog arheolo\u0161kog muzeja u Hrvatskoj koji je imao Odjel za podmorsku arheologiju?<\/b><\/p>\n
– Da, postao sam ravnatelj, a ud\u017ebenik je \u010dekao objavu. U me\u0111uvremenu je zami\u0161ljeni Odjel za podvodne znanosti i tehnologije postao kolegij na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Prije godinu i pol dana unio sam zadnje izmjene rukopisa, dopunio sam ga nekim suvremenim metodama podmorskog istra\u017eivanja, a onda je tekst po\u010detkom 2018. godine oti\u0161ao na recenziju kod akademika Nenada<\/b>\u00a0Cambija<\/b>,\u00a0Andreja<\/b>\u00a0Gasparija<\/b>\u00a0i\u00a0Domagoja<\/b>\u00a0Perki\u0107a<\/b>. Nisu imali nekih bitnih primjedbi i nakon toga je knjiga oti\u0161la u prijelom. Taj zahtjevan zadatak trajao je mjesecima, trebalo je nekoliko stotina fotografija, ilustracija, crte\u017ea i skica povezati s tekstom, a tu stvarno vi\u0161e nego uspje\u0161nu zada\u0107u obavio je mladi\u00a0Damir<\/b>\u00a0Jeli\u0107<\/b>. \u017delim naglasiti da je ud\u017ebenik namijenjen prije svega studentima kolegija Podvodne znanosti i tehnologije, a svima drugima koji se bave istra\u017eivanjem mora i podmorja, pa tako i podmorskim arheolozima, mo\u017ee biti od velike koristi.<\/p>\n
Vi spadate, kako se to voli kolokvijalno re\u0107i, u drugu generaciju hrvatskih podvodnih arheologa?\u00a0<\/b><\/p>\n
– Hrvatska podmorska arheologija je svoje prve korake napravila krajem 50-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a pionir je svakako bio akademik Cambi koji je po\u010detkom 70-ih napisao i jedan prakti\u010dni priru\u010dnik iz podvodne arheologije koji nije bio namijenjen arheolozima nego op\u0107enito roniocima. Nakon njega o podvodnoj je arheologiji pisao na\u0161 poznati istra\u017eiva\u010d dr. Mario Juri\u0161i\u0107<\/b>\u00a02006. godine. Juri\u0161i\u0107 se u svojoj knjizi nije toliko bavio povije\u0161\u0107u podmorske arheologije, a Cambi se s druge strane nije bavio tehnikama. Ovaj ud\u017ebenik je dakle tre\u0107a knjiga na temu podvodne arheologije i obuhva\u0107a sve, povijest, tehnike, instrumente, istra\u017eivanja i iskustva, iz Europe i svijeta te naravno Hrvatske u \u010dijem je podmorju jo\u0161 uvijek mnogo toga neistra\u017eeno, ali i neza\u0161ti\u0107eno.<\/p>\n
Zadr\u017eimo se jo\u0161 na trenutak u pro\u0161losti. Vi ste bili prvi profesionalno zaposleni podvodni arheolog u biv\u0161oj Jugoslaviji?<\/b><\/p>\n
– Tako ispada. Govorio sam vam o prvoj generaciji na\u0161ih podmorskih arheologa. Uz akademika Cambija tu su jo\u0161 bili pokojni Zdenko<\/b>\u00a0Brusi\u0107<\/b>\u00a0i\u00a0Stjepan<\/b>\u00a0Gunja\u010da<\/b>. U mojoj, uvjetno re\u010deno, drugoj generaciji, bilo smo jo\u0161 Mario Juri\u0107 i neke kolege. Taj prvi posao kao podmorski arheolog dobio sam 1978. u budu\u0107em Centru za podvodnu arheologiju u Zadru koji je danas pod kapom UNESCO-a. Bila su to neka druga vremena, sve podmorske arheologe u zemlji mogli ste nabrojati na prste jedne ruke, a me\u0111unarodna suradnja je bila rijetka i ograni\u010dena. Danas je to sasvim druga\u010dije, imate puno podmorskih arheologa i puno ve\u0107u povezanost s institucijama i sveu\u010dili\u0161tima izvan Hrvatske. Oni su zajedni\u010dki anga\u017eirani na na\u0161im projektima, \u0161to zna\u010di da dio svojih sredstava ula\u017eu u istra\u017eivanja na\u0161ih lokaliteta. No na\u017ealost, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da su rezultati istra\u017eivanja dobili primjerenu za\u0161titu i da je financiranje istra\u017eivanja na adekvatan na\u010din rije\u0161eno.<\/p>\n
\u0160to pod tim mislite?<\/b><\/p>\n
– U hrvatskom dijelu Jadrana otkriveno je preko 450 podmorskih lokacija, najvi\u0161e anti\u010dkih i kasnoanti\u010dkih brodoloma, ne\u0161to srednjovjekovnih, i manji dio iz modernog doba. Samo manji dio tih lokaliteta je dobio primjerenu za\u0161titu nakon sustavno provedenih istra\u017eivanja, od o\u0161te\u0107enja ili plja\u010dke nalazi\u0161ta. Tu prije svega mislim na 15-tak intaktnih nalazi\u0161ta, dakle podmorskih lokaliteta koja prije nisu bila poznata i istra\u017eivana. Jedno od takvih je lokalitet kod oto\u010di\u0107a Ju\u017enog grebena kraj Silbe, gdje su mahom nalaze ostaci nekoliko anti\u010dkih brodoloma, potom lokacija kod Lo\u0161inja gdje je prona\u0111en Apoksiomen te nekoliko lokacija na Mljetu.<\/p>\n
\u017delite re\u0107i da je sustav za\u0161tite nedovoljan ili da ne postoji?<\/b><\/p>\n
– Sustav za\u0161tite postoji, ali nije na razini na kojoj bi trebao biti, a razlog za to su uvijek ograni\u010dena sredstva. Govore\u0107i o metodama za\u0161tite nalazi\u0161ta pod morem mogu slobodno re\u0107i da su Hrvati tu dali originalan doprinos izmisliv\u0161i na\u010dine za\u0161tite putem \u010deli\u010dnih re\u0161etki razli\u010ditih formi. Pokazale su se dosta uspje\u0161ne u za\u0161titi lokaliteta, ali i dovoljno atraktivne za obilazak istra\u017eiva\u010da i turista. Tehnike i tehnologije za\u0161tite se svakodnevno unapre\u0111uju, sada se ve\u0107 govori o informati\u010dkom nadzoru, \u010dipiranju artefakata pod morem i nadzoru putem senzora, ali misli da je ta tehnologija jo\u0161 uvijek u eksperimentalnoj fazi.<\/p>\n
Preronili ste Jadran od Istre do Prevlake, ronili se u podmorju gotovo svih otoka, ali i dalmatinskih rijeka. Kako ocjenjujte stanje podmorja u smislu o\u010duvanosti arheolo\u0161kih lokaliteta?\u00a0<\/b><\/p>\n
– Dr\u017eim da je stanje katastrofalno, a samim time i alarmantno. Naime, od 50-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a do danas nemilice se devastiraju nalazi\u0161ta, daleko vi\u0161e nego \u0161to se misli, i daleko vi\u0161e nego \u0161to se \u017eeli javno priznati. Spu\u017evari, koraljari, ko\u0107ari i sve brojniji ronioci uni\u0161tili su puno toga. Svako malo do mene dolaze informacije o nekoj novoj devastaciji, o nekom novom oskvrnjenju i plja\u010dki. Informacije dobivam od sportskih ronioca, podvodnih ribolovaca, \u010dlanova ronila\u010dkih klubova, ali i iz ribarskih krugova. Godinama slu\u0161am pri\u010de o tome \u0161to su sve ko\u010de svojim mre\u017eama pokupile i kako su tako izva\u0111ene amfore, na primjer, zavr\u0161ile. Naj\u010de\u0161\u0107e bi, u nekim starijim vremenima, bile istu\u010dene, usitnjene i “vra\u0107ene” u more. Neki drugi su na takvim mutnim poslovima izgradili unosan biznis i sagradili \u010ditava obiteljska bogatstva. Problem je \u0161to se takve stvari doga\u0111aju na gotovo dnevnoj bazi, ali to nitko ne \u017eeli prijavljivati nadle\u017enim tijelima i slu\u017ebama. Ljudi ne \u017eele komplicirati sebi \u017eivot, a i boje se da ne budu uhva\u0107eni. Velika devastacija podmorja i dalje traje i sve ju je te\u017ee sprije\u010diti jer se doga\u0111a na sve ve\u0107im dubinama.<\/p>\n
Rekli ste da je “specijalitet Hrvatske” za\u0161tita lokaliteta razli\u010ditim tipovima \u010deli\u010dnih mre\u017ea. Je li po jo\u0161 ne\u010demu Hrvatska doprinijela svjetskoj podmorskoj arheologiji?<\/b><\/p>\n
– Znate, ka\u017ee se da je svaki arheolo\u0161ki iskop, pa tako i ovoj podvodni, neponovljivi eksperiment. Ako napravite neki krivi metodolo\u0161ki korak u istra\u017eivanju nekog nalazi\u0161ta, nepovratno ste izgubili mogu\u0107nost sklapanja prave povijesne slike o njemu. Zbog toga je metodologija u arheologiji, a pogotovo podmorskoj, jako va\u017ena. Zbog toga i tehnika rekognosciranja i pronala\u017eenja lokaliteta brzo napreduje i, zahvaljuju\u0107i novim tehnologijama, omogu\u0107ava neke stvari o kojima smo prije mogli samo sanjati. Danas je, na primjer, dovoljan samo jedan prelet avionom iznad mora da uz pomo\u0107 tehnologije lidara dobijete snimku dna na prakti\u010dki bilo kojoj dubini. Lidari skeniraju dno, otkrivaju je li prekriveno pijeskom, muljem ili kamenom, a iz takvih snimki se kasnije razmjerno lako mogu razaznati ostaci brodskih olupina, tereta broda ili tragovi nekih gra\u0111evina. Otprije se koriste i razli\u010dite vrste sonara, koji su tako\u0111er iznimno efikasni u detektiranju oblika podmorja.<\/p>\n
Koliko se te suvremene tehnike koriste u hrvatskoj podmorskoj arheologiji?<\/b><\/p>\n
– Sve vi\u0161e, zahvaljuju\u0107i prije svega suradnji s inozemnim istra\u017eiva\u010dima, ali to \u0161to se u Hrvatskoj ula\u017ee u podmorsku arheologiju nije dovoljno. Hrvatski podmorski arheolozi prate suvremene tehnolo\u0161ke dosege, dobro su rekao bih i upoznati sa njima, ali to je jo\u0161 uvijek nedovoljno da bi mogli govoriti o bitnim pomacima. Sje\u0107am se da smo 2002. mi u Zadru, istra\u017euju\u0107i ba\u0161 brodolome na Grebenima kod Silbe, me\u0111u prvima, ako ne i prvi u svijetu, koristili sustav fotografije dna kako bi mogli izraditi 3D sliku nalazi\u0161ta. Tada je to bila senzacija u struci, za obradu jednog kvadranta (2,5 puta 2,5 metara) utro\u0161eno je 380 radnih sati, a danas se te takve stvari, uz pomo\u0107 razvijenih programa, rade daleko br\u017ee.<\/p>\n
\u0160to je hrvatska podvodna arheologija otkrila svijetu?<\/b><\/p>\n
– Svaki je arheolo\u0161ki lokalitet, kao \u0161to sam rekao, jedinstven, a u hrvatskom podmorju otkriveni su neki uistinu jedinstveni slu\u010dajevi u svijetu. Naime, u podmorju Zambratije kod Umaga prona\u0111eni su najstariji \u0161ivani brodovi na svijetu, s kraja 12. stolje\u0107a prije Krista. Hrvatska ima najve\u0107i broj takvih \u0161ivanih brodova na Mediteranu, tri su prona\u0111ena u Zatonu, dva u Caskoj, dva u Puli. Hrvatska ima toliko podmorskog blaga da ga vjerojatno nikad ne\u0107e do kraja otkriti, a jo\u0161 manje za\u0161tititi.<\/p>\n
Nekada su postojale ponude stranih bogatih pojedinca ili tvrtki koje se bave istra\u017eivanjima podmorja i koji su bili spremni financijski pomo\u0107i istra\u017eivanja, a zauzvrat su tra\u017eili vlasni\u0161tvo na dijelom prolazaka. Odbili smo na desetine milijuna dolara smatraju\u0107i da nikome ne smijemo ustupiti dio svog podvodnog blaga. Ali ako na jednom mjestu imate 500 amfora, \u0161to mo\u017eete napraviti s njima? Dovoljno je sa\u010duvati nekoliko osnovnih primjeraka i ostalo primjereno evidentirati i katalogizirati, a ho\u0107e li one sutra biti izlo\u017eene u Melbourne, Rejkjaviku ili Santiagu u \u010cileu, manje je va\u017eno. Nitko nema toliko novaca da sve to mo\u017ee izvaditi i primjereno za\u0161titi od plja\u010dke. Danas se te stvari ipak promijenile i kod nas, i sada je odnos prema tom “neotu\u0111ivom blagu” dosta liberalniji.<\/p>\n
Svoj prvi posao podvodnog arheologa dobili ste u Zadru, tu ste proveli cijelu karijeru, bili ste \u0161ef jedinog Odjela za podvodnu arheologiju Arheolo\u0161kog muzeja, u Zadru je smje\u0161ten i me\u0111unarodni UNESCO-v Centar za podvodnu arheologiju. Za\u0161to ba\u0161 Zadar?<\/b><\/p>\n
– Zadar je u pravom smislu centar podvodne arheologije u Hrvatskoj, ali i na Jadranu. Nigdje nema tolike koncentracije znanja, iskustva i rada u podvodnoj arheologiji kao u Zadru. Stru\u010dnjaci sa Zadarskog sveu\u010dili\u0161ta danas su me\u0111u najistaknutijim, ako ne vode\u0107i u podmorskim istra\u017eivanjima, ne samo u Hrvatskoj. Tradicija podmorske arheologije u Zadru, od Brusi\u0107a do danas, iznjedrila je neka od najve\u0107ih otkri\u0107a u hrvatskoj podvodnoj arheologiji. Zato je bilo logi\u010dno i da prvi ud\u017ebenik iz te zahtjevne i kompleksne, ali neobi\u010dno zavodljive discipline, nastane u Zadru.<\/p>\n
Dok razgovarate sa\u00a0Smiljanom\u00a0Glu\u0161\u010devi\u0107em\u00a0imate osje\u0107aj da u \u017eivotu nikad ni\u0161ta niste ni vidjeli ni do\u017eivjeli, a da je\u00a0Indiana\u00a0Jones\u00a0obi\u010dan papak koji brije na ma\u010dizam i ego trip. U svojih 40 i ne\u0161to godina karijere podvodnog arheologa ovaj Metkovac ro\u0111en prije 67 godina toliko je nevjerojatnih stvari izronio, otkrio, opisao i objavio, pod morem i na kopnu, da […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":85146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,166],"tags":[5605,3514,4184],"class_list":{"0":"post-85145","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-skolstvo","9":"tag-arheologija","10":"tag-smiljan-gluscevic","11":"tag-zadar"},"yoast_head":"\n