OBJAVU odluke Vrhovnog suda o revizijama banaka Udruga Franak proglasila je pobjedom\u00a0nad bankama u osmoj godini sudske bitke zapo\u010dete zbog brojnih plasiranih kredita vezanih za \u0161vicarski franak koji su izazvali poreme\u0107aj na tr\u017ei\u0161tu i prouzro\u010dili velike\u00a0\u017eivotne probleme korisnicima kredita u vrijeme divljanja te\u010daja.<\/p>\n
Ra\u010duna se da ima vi\u0161e od 120 tisu\u0107a ljudi kojima su plasirani takvi krediti, a do sada je, prema informacijama Udruge Franak, podignuto\u00a030 tisu\u0107a tu\u017ebi.<\/p>\n
“Presuda je potvrdila ono \u0161to Udruga Franak ve\u0107 8 godina dokazuje, a to je da su banke radile nezakonito, kr\u0161e\u0107i \u00a0kolektivna prava potro\u0161a\u010da na na\u010din da su koristile u ugovorima nezakonite i ni\u0161tetne odredbe o kamati i valuti CHF. Te tu\u017eene banke u stranom vlasni\u0161tvu i danas rade nezakonito, i \u017ealosno je kako niti nakon ove presude banke ne \u017eele priznati krivicu i vratiti hrvatskim gra\u0111anima njihove prepla\u0107ene novce. Dapa\u010de, najavljuju ustavnu tu\u017ebu kako bi poku\u0161ale zadr\u017eati te novce, ali obzirom da je Ustavni sud ve\u0107 prije zauzeo stajali\u0161te u tom predmetu, a sve u skladu s pravom Suda EU, bankama poru\u010dujemo da \u0161to prije krenu u nagodbe s gra\u0111anima kako bi poku\u0161ale barem izbje\u0107i pla\u0107anje zateznih kamata koje iz dana u dan rastu i \u00a0koje \u0107e kao nepo\u0161ten stjecatelj u kona\u010dnici morati vratiti gra\u0111anima”, stav je udruge Franak koju smo kontaktirali povodom aktualne presude Vrhovnog suda.<\/p>\n
\u0160to odluka Vrhovnog suda to\u010dno zna\u010di pojasnila nam je odvjetnica Anamarija Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107, koja radi u Odvjetni\u010dkom dru\u0161tvu Dragi\u010devi\u0107 i partneri, koje je trenutno punomo\u0107nik saveza Potro\u0161a\u010d u tom predmetu, a kroz pojedina\u010dne parnice je u tom predmetu ina\u010de ve\u0107 godinama. Podsjetimo, savez Potro\u0161a\u010d je bio nositelj tu\u017ebe,\u00a0a Udruga Franak je okupila \u010dlanstvo i zatra\u017eila od saveza Potro\u0161a\u010d da bude nositelj tu\u017ebe jer ona to nije mogla biti.<\/p>\n
“Ono \u0161to se u javnosti krivo prenosi je da je ovom presudom pitanje valutne klauzule pravomo\u0107no rije\u0161eno. To nije to\u010dno, pravomo\u0107na odluka po tom predmetu donesena je jo\u0161 pro\u0161le godine kad je Visoki trgova\u010dki sud o tome odlu\u010divao. Vrhovni sud je sada pravomo\u0107no odlu\u010divao o izvanrednim pravnim lijekovima banaka i rezultat je takav da je te revizije odbio kao neosnovane. On je potvrdio odluku Visokog trgova\u010dkog suda, zapravo Trgova\u010dkog suda u Zagrebu po tom pitanju”, ka\u017ee odvjetnica Anamarija Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107, koja smatra da sada nakon ove presude zaista nije realno o\u010dekivati da \u0107e sudovi u pojedina\u010dnim parnicama odlu\u010divati druga\u010dije.<\/p>\n
Prosje\u010dno potra\u017eivanje od 30 do 50 posto glavnice<\/strong><\/p>\n Kolikim svotama bi se mogli nadati svi oni korisnici kredita u \u0161vicarskim francima koji planiraju tu\u017eiti banke nakon presude Vrhovnog suda?<\/p>\n “Ono \u0161to taj postupak kolektivne za\u0161tite u cjelini nije rije\u0161io jest koliko je svakom pojedinom korisniku kredita u CHF banka du\u017ena vratiti. To je ono \u0161to bi jedino trebalo biti predmetom rasprave u pojedina\u010dnim parnicama”, odgovara Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107.<\/p>\n Sandra \u017diga, voditeljica ureda Udruge Franak, ka\u017ee da je njihova procjena da prosje\u010dno potra\u017eivanje iznosi od 30 do 50 posto od ispla\u0107ene glavnice, zajedno sa zateznom kamatom. “Zna\u010di, ako je ispla\u0107ena glavnica 400.000 kuna, nekih 200.000 kuna sa zateznom kamatom bi bilo ono \u0161to korisnik potra\u017euje. To, naravno, ovisi od kredita do kredita i o vremenu ugovaranja, a u nekim slu\u010dajevima iznosi i do 70 posto”, kazala je Sandra \u017diga\u00a0za Index.<\/p>\n “Puno je pitanja gra\u0111ana, da li sam ja preplatio kredit, i kako da znam o kojem se iznosu radi. Va\u017eno je poru\u010diti da\u00a0svi du\u017enici koji su imali kredit ugovoren u valuti CHF su sigurno preplatili svoj kredit. Iznos prosje\u010dnog potra\u017eivanja po du\u017eniku po nezakonito utvr\u0111enim ugovornim odredbama procjenjujemo u visini od 50% ispla\u0107ene glavnice kredita zajedno sa zateznim kamatama, dok je u slu\u010daju ni\u0161tetnosti ugovora potrebno izra\u010dunati razliku primljeno-pla\u0107eno. Ovo je ugrubo napravljena procjena, a to\u010dan iznos potra\u017eivanja od banaka objavit \u0107emo uskoro na temelju provedenog anketiranja gra\u0111ana”, otkrila nam je voditeljica ureda Udruge Franak.<\/p>\n Fama oko zastare<\/strong><\/p>\n U lipnju ove godine\u00a0nastupila je zastara potra\u017eivanja prepla\u0107enih kamata. O \u010demu se radi? “Stvorila se fama oko zastare, ne samo zbog Potro\u0161a\u010da nego i zbog stavova Vrhovnog suda koje je iznjedrio u me\u0111uvremenu. Naime, kad imate neko potra\u017eivanje, zakon propisuje da vi ne mo\u017eete tra\u017eiti od du\u017enika da vam plati to potra\u017eivanje kad se sjetite, nego postoje neki rokovi koji su propisani radi za\u0161tite pravne sigurnosti, u kojima va\u0161e pravo da zatra\u017eite neku isplatu zastarijeva. E sad, ovdje se postavilo pitanje: s obzirom da su osnov ovih tra\u017ebina ni\u0161tetne odredbe, a obzirom da tra\u017eiti da se ne\u0161to utvrdi ni\u0161tetnim ne zastarijeva, moje je osobno mi\u0161ljenje da onda nema logike ni da zastarijeva zahtjev za isplatu. Ako vi mo\u017eete za 100 godina pred sudom utvr\u0111ivati da sud utvrdi da je ugovorna odredba iz ugovora o kreditu iz 2007. godine ni\u0161tetna, onda je apsurdno da ne mo\u017eete tra\u017eiti isplatu u istom tom roku, jer onda \u010demu utvr\u0111ivanje te ni\u0161tetnosti?” zaklju\u010duje odvjetnica Anamarija Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107.<\/p>\n Njen je stav da tu uop\u0107e ne bi trebalo biti zastare, ali, ka\u017ee, moramo biti realni,\u00a0spustiti se na zemlju i vidjeti kako to na\u0161i sudovi presu\u0111uju. “Sada se zapravo na\u0161la jedna sredina: postoji jedan stari stav Vrhovnog suda iz presude donesene osamdesetih godina gdje su ra\u010dunali da ta zastara kre\u0107e od trenutka kad je ugovor nastao. To zna\u010di da biste mogli utvr\u0111ivati ni\u0161tetnost, ali s tom odlukom zapravo ne biste mogli ni\u0161ta napraviti. Sad se stav, zbog svega \u0161to se dogodilo, izmijenio: ok, smatramo da podno\u0161enjem tu\u017ebe u kolektivnoj parnici nastupa prekid zastare i po\u010dinje te\u0107i pravomo\u0107nom odlukom. Zato je bitna pro\u0161la godina za valutu jer je pro\u0161le godine donesena pravomo\u0107na odluka, a ne ovih dana, i od tada po\u010dinje te\u0107i op\u0107i zastarni rok koji iznosi pet godina. Zna\u010di, 2023. nastupa zastara”, poja\u0161njava odvjetnica Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107.<\/p>\n Prevladavaju\u0107i stav u sudskoj praksi<\/strong><\/p>\n Za kamatu je situacija druga\u010dija. “Za kamatu je pro\u0161le godine taj trenutak nastupio zato \u0161to je u odnosu na kamatu protiv sedam\u00a0banaka 2014. godine donesena pravomo\u0107na odluka. Tada je taj rok po\u010deo te\u0107i i istekao 2019. godine. To je ono \u0161to je sada aktualno i po \u010demu sudovi postupaju”, ka\u017ee.<\/p>\n Dakle, po stavu koji sada prevladava u sudskoj praksi, ljudi koji do lipnja 2018. godine za kamatu nisu tu\u017eili prvih sedam banaka (dakle, sve osim Sberbanke), sada bi bili u zastari za dio tra\u017ebine koji se odnosi na prepla\u0107enu kamatu. Me\u0111utim, za valutu oni mogu tu\u017eiti, a Sberbanku mogu tu\u017eiti i za jedno i za drugo. Naime, u odnosu na kamatu koju je Sberbanka ugovarala u svojim \u0161pranciranim ugovorima, pravomo\u0107na odluka donesena je tek pro\u0161le godine pa korisnici kredita kod Sberbanke nisu u zastari pa mogu i za\u00a0kamatu i za valutu tu\u017eiti do 2023. godine.<\/p>\n “\u0160to se ti\u010de valute, svi mogu tu\u017eiti. Banke \u010dak idu i dalje od toga pa ka\u017eu da je zastara ve\u0107 nastupila, ali tu sad stvarno ve\u0107 pucaju iz prazne pu\u0161ke”, komentira odvjetnica Anamarija Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107.<\/p>\n Mogu tu\u017eiti i oni koji su konvertirali kredite<\/strong><\/p>\n Mogu li sad tu\u017eiti i ljudi koji su koristili konverziju svojih kredita iz \u0161vicarskih franaka u eure?<\/p>\n “Moje je mi\u0161ljenje da ljudi koji su konvertirali te kredite u eurske imaju pravo tu\u017eiti. Me\u0111utim, postavlja se pitanje jesu li oni tom konverzijom u cijelosti obe\u0161te\u0107eni. Naime, uz\u00a0mogu\u0107nost da se u pojedina\u010dnim parnicama provede vje\u0161ta\u010denje, postoji mogu\u0107nost da se poka\u017ee da ste zapravo na nuli kad se izra\u010duna koliko vas je banka obe\u0161tetila konverzijom i koliko ste preplatili do tog trenutka. U tom slu\u010daju bi ti ljudi izgubili spor. Me\u0111utim, iz predmeta koje vodimo i iz postupaka koje smo pokrenuli nismo imali nijedan slu\u010daj gdje bi ispalo da je banka konverzijom skroz obe\u0161tetila korisnika”, otkriva nam odvjetnica s vi\u0161egodi\u0161njim iskustvom u predmetima vezanima za \u0161vicarce.<\/p>\n Dakle, i u slu\u010dajevima korisnika koji su konvertirali svoje kredite u drugu valutu jo\u0161 postoji prostor za isplate razlike prepla\u0107enih iznosa. “I\u00a0to\u00a0uop\u0107e nisu mali iznosi, od nekoliko desetaka tisu\u0107a kuna, ovisno o visini podignutog kredita. To nije samo na\u0161e mi\u0161ljenje, to je i mi\u0161ljenje europskog suda koji je u prolje\u0107e ove godine iznjedrio odluku u kojoj stoji da i takvi korisnici imaju pravo tra\u017eiti za\u0161titu”, isti\u010de odvjetnica Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107.<\/p>\n Ne radi se samo o europskom sudu. I Vrhovni sud je donio jedno procesno rje\u0161enje u kojem je utvrdio da tu\u017eitelj ima pravo na sudu tra\u017eiti je li u preplati ili nije.<\/p>\n Najve\u0107i broj ljudi preplatio od nekoliko desetaka tisu\u0107a kuna do 120 tisu\u0107a<\/strong><\/p>\n Bez obzira na ta mi\u0161ljenja, koliki je rizik korisnika kredita da izgubi tu\u017ebu? “Nijedan odvjetnik vam ne\u0107e re\u0107i da je to sto\u00a0posto sigurno jer se jo\u0161 zna dogoditi na ponekom prvostupanjskom sudu da presuda bude nepovoljna. Ali generalno gledaju\u0107i, mislim da \u0107e to u kona\u010dnici povoljno zavr\u0161iti jer su vi\u0161i sudovi du\u017eni ujedna\u010davati praksu i kad su ve\u0107 zauzeli neke stavove, oni \u0107e inzistirati na tome da u svim predmetima bude su\u0111eno na isti na\u010din, da se netko ne stavlja u neravnopravni polo\u017eaj. Nitko vam vi\u0161e ni\u0161ta ne mo\u017ee garantirati, ali stvari su ve\u0107 odmakle dovoljno daleko da je vjerovati u pozitivan ishod postupka zapravo notorno”, odgovara\u00a0Le\u0161ko Bla\u017ei\u0107.<\/p>\n Prema predmetima koje je ona imala prilike vidjeti, razli\u010dite su visine kredita. “Naravno, imate i ogromne kredite gdje se radi o milijunskim preplatama. Najve\u0107i broj ljudi koji se javlja su od nekoliko desetaka tisu\u0107a kuna do sto tisu\u0107a ili 120 tisu\u0107a kuna. Najve\u0107i broj predmeta su te vrijednosti spora. Naravno, za manje kredite, poput automobilskih kredita, i iznosi su manji, od 15 tisu\u0107a kuna do 40 tisu\u0107a kuna”, otkriva na\u0161a sugovornica i napominje da to ovisi o broju godina otplate, svoti, vrsti kredita (stambeni su imali ni\u017ee kamate od nenamjenskih) te o tome jeste li mo\u017eda ranije digli drugi kredit pa otplatili prvi te tako niste morali pla\u0107ati ve\u0107e rate u godinama kad je bila najgora situacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" OBJAVU odluke Vrhovnog suda o revizijama banaka Udruga Franak proglasila je pobjedom\u00a0nad bankama u osmoj godini sudske bitke zapo\u010dete zbog brojnih plasiranih kredita vezanih za \u0161vicarski franak koji su izazvali poreme\u0107aj na tr\u017ei\u0161tu i prouzro\u010dili velike\u00a0\u017eivotne probleme korisnicima kredita u vrijeme divljanja te\u010daja. Ra\u010duna se da ima vi\u0161e od 120 tisu\u0107a ljudi kojima su plasirani […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":89427,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[296,290],"tags":[6060,5019,6061],"class_list":{"0":"post-89426","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ab","8":"category-politika","9":"tag-franak","10":"tag-kredit","11":"tag-svicarci"},"yoast_head":"\n