Metković nije imao svoju crkvu sve do kraja 17. stoljeća. Izaslanik cara Karla V. Kornelije Duplica Šeper na svom putovanju prolazio je svojom lađom pored Čitluka (danas Gabela) početkom svibnja 1533. i poviše rijeke, na brdu, vidio crkvu. Makarski biskup Bartol Kačić Žarković (biskup 1615.-1645.) navodi 1630. da su crkvu u Čitluku srušili Turci oko 1540. godine. Unutar temelja stare crkve napravljena je u prvoj polovici 17. stoljeću nova, znatno manje površine.
U svome izvještaju Svetoj Stolici iz 1626. biskup fra Bartul Kačić Žarković navodi da u toj franjevačkoj župi ima oko 100 kuća ne objašnjavajući područje koje je župa obuhvaćala. Makarski biskup Marijan Lišnjić (biskup 1664.-1686.) pak 1672. godine izvještava Rim da je 1668. i 1670. pohodio župu Čitluk koju po sredini dijeli rijeka Neretva (što znači da se prostire i na lijevoj strani Neretve) te da se u toj župi kao četvrta nalazi crkva Navještenja u Doljanima (dakle, s lijeve strane). U svom izvještaju biskup Lišnjić navodi da ovom dijelu Makarske biskupije pripadaju još sela: Tasovčići, Počitelj, Lukovac, Dubrave, Buna, Bunica, Blagaj, Stolac, Jelež, Podveležje, Bijelo Polje, Jasenice, Lipete, Sajmište poviše planine Velež do Kenčića u kojima žive, osim u Neretvi, rijetki katolici jer na tom prostoru postoje tri manastira pravoslavnih kaluđera i nijedan katolik. To potvrđuje da je makarski biskup barem držao da to područje Trebinjske biskupije pripada Makarskoj biskupiji.
Sama crkva Navještenja najvjerojatnije se nalazila na mjestu današnje crkve Male Gospe sagrađene 1861. godine. Crkva Navještenja u Doljanima nalazila se na sredini, između triju sela koja su administrativno izravno pripadala Čitluku nakon oslobođenja 1694. godine. Nije se nalazila u samome selu, nego dosta podalje, blizu Neretve, jer je selo bilo smješteno na južnim obroncima obližnjega brda, tako da se crkva otprilike nalazila na sredini između Metkovića, Doljana i Dračeva, pristupačna svim vjernicima podjednako.
Upitno je vrijeme nastanka ove crkve. Ona se ne spominje među starim crkvama u Čitluku niti u njenoj okolici prije osmanlijskih osvajanja. Njenu gradnju na pogodnom terenu, s već obiljem postojećega građevinskoga materijala s obližnje rimske vile, treba datirati negdje u prva desetljeća 17. stoljeća kada su se stvorile povoljne prilike za izgradnju prvih crkava pod Osmanlijama i kada su sagrađene crkve u Dobranjama i Vidonjama. Moguće da je stradala u doba Kandijskoga rata (1645.-1669.) Naravno, radi se o pretpostavkama uslijed nepostojanja izvora. Svakako, u nju su dolazili vjernici iz Metkovića.
Kakve su bile opće crkvene prilike u Metkoviću na granici dviju biskupija, pročitajte u trećem nastavku…
