Generalni ministri franjevačke obitelji fr. Michael Anthony Perry, OFM; fr. Marco Tasca, OFMConv; fr. Mauro Jöhri, OFMCap; fr. Nicholas Polichnowski, TOR; Tibor Kauser, OFS; i sr. Deborah Lockwood, OSF, na blagdan sv. Brigite, zaštitnice Europe, 23. srpnja 2016., uputili su zajedničko pismo povodom obilježavanja 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta.
Porcijunkulski oprost i Godina milosrđa dva su događaja koja obilježavaju 2016. godinu, ističu u pismu generalni ministri, naglašavajući kako je nadahnuće za porcijunkulski oprost imao sv. Franjo, a za slavlje Godine milosrđa papa Franjo koji nosi njegovo ime. Povjesničarima je ostavljano da raspravljaju kada je točno udijeljen porcijunkulski oprost, ali ovo je prilika da istražimo bogatstvo teme milosrđa i oproštenja u kontekstu franjevačke duhovne tradicije.
Generalni ministri pišu kako riječ ‘misericordia’ sv. Franjo posebno koristi u dva slučaja. Prvo, kad želi pokazati Božje milosrđe prema nama ljudima, i drugo, naše milosrđe prema braći i sestrama. To je sadržano u motu Godine milosrđa ‘Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan’ (Lk 6,36). Božja ljubav je neograničen izvor iz kojega možemo crpsti milosrđe prema bližnjima. Razlog za opraštanje drugima jest da nama Bog može oprostiti – kao što molimo u Očenašu ‘otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim’. Taj izraz ‘kako’ pokazuje motiv našega oproštenja drugima, tj. mi trebamo biti milosrdni ‘kako’ je naš Otac milosrdan. Postajući svjesni dara Božje ljubavi i milosrđa, taj dar možemo ponuditi braći i sestrama. Naime, mi, poput sv. Franje, otkrivamo da je Bog ‘dobro, svako dobro, najviše dobro, i jedini dobar’.
Da bismo postali svjesniji Božje ljubavi i dobrote prema nama, potrebno je pronaći vrijeme za molitvu i pobožnost kako bismo ujedinili kontemplaciju i akciju. To je važno ako želimo ponovno otkriti istinski izvor naše obveze i ljubavi prema bližnjemu, obnoviti snagu i energiju potrebnu u služenju braći i sestrama, stvarati kulturu mira i pomirenja.
Generalni ministri u pismu navode primjere iz Franjina života koji se odnose na mir i pomirenje, kao što je primjer pomirenja civilnih vlasti i asiškog biskupa. Pisci životopisa sv. Franje navode kako je sv. Franjo rekao da je sramota da nitko nije intervenirao kako bi stvorio mir i sklad među njima. Sukladno tom primjeru, i nama se postavlja pitanje koliko odgovornosti osjećamo, poput sv. Franje, da donesemo mir i pomirenje iznad svega u našim bratstvima, ali isto tako s obzirom na političke, vjerske, ekonomske i društvene sukobe našega vremena? Sv. Franjo nije pozvao sukobljene stranke na sastanak nego ih je kroz pjesmu ‘Brata sunca’ usmjerio prema Božjoj ljepoti i pokazao im veći cilj za živjeti u miru.
U današnjem svijetu mi franjevci pozvani smo pronaći načine kako bismo dodirnuli ljudska srca svjedočeći malenošću, jednostavnošću, ljepotom i pjesmom.
Na kraju generalni ministri završavaju riječima da naši životu budu živa pjesma hvale Bogu, izvor svake ljubavi koja će biti nadahnuće za stvaranje mira i pomirenja.
