Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti europske zemlje kojima prehrana čini značajniju stavku u kućnim budžetima građana od 18,3 posto koliko teži u potrošnji kućanstava u Hrvatskoj. Veći udjel troška za prehranu imaju Rumunjska, Litva, Estonija i Bugarska. Rumunjima hrana i bezalkoholna pića odnesu rekordnih 26 posto godišnje potrošnje, dok će Bugari, kako se čini, brzo (pre)stići Hrvatsku jer im na hranu odlazi 18,4 posto potrošnje kućanstava.
Prošle su godine, objavio je Eurostat, kućanstva u Hrvatskoj na hranu potrošila malo više od sedam milijardi eura ili 53,6 milijardi kuna. Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu lani potrošilo 1780 eura ili 13.204 kune što je više od dvije lanjske mjesečne prosječne plaće od 6457 kuna.
Prehrana je koštala 13,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i samo je u Rumunjskoj prehrana težila više BDP-a, dok je u mnogim zemljama po stanovniku potrošeno više novca nego u Hrvatskoj, što i nije čudno jer su mnogima i standard i BDP znatno iznad hrvatskih. Podsjetimo, po paritetu kupovne moći mi smo posljednjih nekoliko godina predzadnji u Uniji, samo su Bugari slabiji od nas.
POTROŠNJA PO STANOVNIKU
Kompletna prošlogodišnja potrošnja hrvatskih kućanstva težila je lani 293,6 milijardi kuna ili 39,6 milijardi eura. Koliko je osobna potrošnja važna za BDP dovoljno govori to što je hrvatski BDP iznosio lani 402 milijarde kuna ili 54 milijarde eura. Tako je potrošnja građana težila čak 73 posto godišnjeg BDP-a što je nakon grčkih 76 posto BDP-a najveći udjel u cijeloj Europskoj uniji.
Premda je potrošnja kućanstava golema u usporedbi s BDP-om i među vodećima je u Uniji, potrošnja po stanovniku je pri dnu te je lani iznosila 9730 eura i po tom parametru manju potrošnju imale su prošle godine Slovačka, Poljska, Mađarska, Letonija i Rumunjska koja ima najmanju potrošnju po stanovniku u Uniji od 7110 eura.
Prosječna potrošnja na razini cijele Europske unije iznosi 52,6 posto BDP-a, po stanovniku Unije teži 16.390 eura, što je čak 130 posto više od hrvatske potrošnje po stanovniku. Na razini Europske unije najmanji udio potrošnje kućanstava u BDP-u od 28 posto ima Irska, njemačka kućanstava trošila su polovicu BDP-a, slovenska 55 posto, češka 48 posto…
Poznata je stvar da prehrana u bogatijim zemljama čini manju stavku u potrošnji, što je zemlja bogatija to hrana odnosi manje prihoda, i obratno, što je zemlja nerazvijenija i siromašnija, to hrana više znači za njezine stanovnike. Građanima koji žive boljim standardom u bogatijim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Lani su tako najamnine, komunalije, električna energija, voda i plin, kućanstvima u Europskoj uniji odnijeli gotovo četvrtinu kompletne potrošnje, po stanovniku 3850 eura, dok je prehrana iziskivalo gotovo dvostruko manju potrošnju od 13 posto i na spizu je po stanovniku otišlo 2130 eura.
STANOVANJE I REŽIJE
Na stanovanje i režije najviše su trošili Finci – 29 posto kompletne potrošnje ili 6270 eura po stanovniku, a Maltežani najmanje, 12 posto ili 1800 eura po stanovniku. Hrvatska se sa 16 posto od svih troškova i 1580 eura potrošnje po stanovniku nalazi u skupini četiriju članica s najmanjom potrošnjom za stanovanje. Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 9,4 posto svih troškova ili 3712 eura, a manje je, tek 6,5 posto ukupne potrošnje imala lani samo Slovačka. Najviše su na prijevoz trošili Slovenci, čak 17 posto svih troškova.
Dok s prijevozom Hrvati stoje relativno dobro, s troškovima za komunikacije od četiri posto kompletne potrošnje, što je 1,6 milijardi eura ili 390 eura po stanovniku, pri samom su vrhu potrošnje, odmah iza rekordnih 4,7 posto potrošnje Bugara. Za zdravlje su građani Hrvatske izdvojili lani 4,4 posto svoje potrošnje, gotovo 13 milijardi kuna ili 1,7 milijardi eura što je 430 eura po stanovniku. S tim udjelom su Hrvati uhvatili europski prosjek od 4,4 posto, dok znatno zaostaju po izdvajanju za zdravlje po stanovniku s obzirom na to da je europski prosjek 710 eura. Manji udjel zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji Eurostat bilježi za Švedsku čiji stanovnici za zdravlje izdvoje 3,2 posto kompletne potrošnje, Austriju s 3,8 posto, Sloveniju 3,9 posto, Luksemburg 3,2 posto, Nizozemsku 3,3 posto, Dansku 2,9 posto…
Udjelima zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji, hrvatskih 4,4 posto premašuje samo 10 zemalja članica koje troše više na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.
Eurostat je izračunao da je lanjska ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava iznosila 9730 eura po stanovniku što je 810 eura mjesečno po stanovniku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna mjesečna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna ili 750 eura, a prosječna mjesečna neto plaća 6457 kuna ili 870 eura. Znači, polovina svih zaposlenih lani je primala manje od 750 eura mjesečne plaće, a prosječna potrošnja po stanovniku je 810 eura mjesečno. S obzirom na to ne čudi da 80 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 3,2 milijuna ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem s obiteljskim prihodima.
