Da je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. godine 1069. darovao otok Maun benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru, znamo zahvaljujući prijepisu darovnice na pergameni iz 1248. godine, koja se danas čuva u trezoru Državnog arhiva u Zadru. Darovnica Petra Krešimira IV. istraživačima je posebno dragocjena kao pisani dokument iz sredine 11. stoljeća koji potječe s hrvatskoga kraljevskog dvora, ali i zbog dijela teksta u kojem se za taj devet kilometara dugi otok zapadno od Paga naglašava da se nalazi “u našem dalmatinskom moru” (“nostram propriam insulam in nostro Dalmatico mari sitam”), čime poznati hrvatski vladar potvrđuje svoj suverenitet nad obalom i morem.

Darovnicu ispisanu na janjećoj koži, Petar Krešimir IV. dao je najstarijem benediktinskom samostanu u Hrvatskoj posredstvom opata Petra i, praktički sve do jučer, ona je za većinu predstavljala apstraktnu činjenicu, jedinstveni artefakt dostupan malom broju istraživača i znalaca koji se bave poviješću srednjeg vijeka ili ostavštinom bivšeg samostana sv. Krševana i zbirkom dragocjenih pergamena nastalih u njegovu skriptoriju tijekom gotovo tisuću godina postojanja. Međutim, taj prijepis na karolini-gotici, dimenzija 250 puta 185 milimetara, koji je na tri mjesta premazan taninom, odnedavno je postao dostupan online istraživačima iz cijelog svijeta, ali i svim zaljubljenicima u povijest, zahvaljujući digitalizaciji cijele zbirke pergamena nekadašnjeg samostana, koji su 1807. zatvorile francuske vlasti. Dovoljno je ukucati adresu https://www.dazd.hr/hr/knjige i putovanje u prošlost može početi, piše Slobodna Dalmacija.

Zbirka broji čak 747 pergamena i svaka je u digitalnom obliku sada dostupna na internetskim stranicama Državnog arhiva u Zadru. Ali ne samo vrijedna zbirka pergamena iz Sv. Krševana. Tu je i 638 pergamena iz zbirke samostana sv. Dominika, kartular “Libellus Policorion” iz 14. stoljeća samostana sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, matične knjige nekoliko stotina gradova i mjesta iz cijele Dalmacije, partiture glazbene ostavštine Franza von Suppea…

Otišli dalje od svih

– Možda će zvučati neskromno, ali mislim da smo jedini državni arhiv u Hrvatskoj koji je na svojim stranicama objavio toliko digitalizirane građe. Digitalizacija se provodi i u drugim državnim arhivima, ali mi smo, smatram, otišli najdalje u prezentaciji digitalizirane građe online. Učinili smo je dostupnom ne samo stručnjacima i istraživačima, nego svim građanima – kaže dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.

Ravnatelj je postao 2012. godine i sada je u prvoj godini trećeg mandata. U proces digitalizacije arhivske građe krenuli su 2016. godine vlastitim sredstvima te uz pomoć Ministarstva kulture. U početku su u najam uzeli jedan veliki profesionalni skener, a onda su ga treću godinu za cijenu jednogodišnjeg najma odlučili otkupiti. Potom su uredili novi fotolaboratorij gdje se godišnje na protočnom skeneru (ploteru) i skeneru za knjige digitalizira pola tisuće knjiga, uglavnom matičnih knjiga iz cijele Dalmacije, ali i druge građe koja je posebno zanimljiva brojnim korisnicima…

Piše: Ivica Nevešćanin / Slobodna Dalmacija
Foto: Luka Gerlanc