Ukrajina je odlučila blokirati izvoz žitarica, šećera, soli i mesa do kraja ove godine. Ukrajina, četvrti najveći izvoznik hrane u svijetu, čini oko 20 posto uvoza pšenice u EU, što bi zbog zabrane izvoza moglo značiti brojne nestašice hrane na cijelom kontinentu.
Da je počelo punjenje zaliha u Europi, potvrđuje i potez u Srbiji, koja zabranjuje izvoz pšenice i brašna. Kakve su naše zalihe i treba li i Hrvatska zabraniti izvoz?
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu je izjavila kako će Vlada učiniti sve što je potrebno da bi doprinijela prehrambenoj sigurnosti hrvatskih građana te istaknula da će Hrvatska imati dovoljno hrane, unatoč poremećenim međunarodnih robnim tokovima zbog rata u Ukrajini.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade ministrica je kazala kako se razmišlja o različitim modelima kako bi se osigurala neophodna opskrba na vlastitom tržištu.
– Hrvatska će učiniti sve što je potrebno da bi doprinijela prehrambenoj sigurnosti građana i da bi omogućila rad hrvatskim poljoprivrednicima i ribarima – kazala je, napominjući kako je Vlada na današnjoj sjednici donijela i programe pomoći poljoprivrednicima i ribarima kao i odluku o izvanrednoj nabavi strateških roba vrijednu 594,6 milijuna kuna.
Na pitanje novinara koje su to strateške robe kazala je kako je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice, te ulja i mlijeka.
Rekla je i kako su hrvatski poljoprivrednici dobro obavili jesensku sjetvu unatoč poteškoćama kojima su izloženi.
– Pripreme za proljetnu sjetvu su također tekle i teku dobro, a zajednički se pripremamo i za jesensku sjetvu. To je jamstvo da će Hrvatska imati dovoljne količine hrane. – istaknula je.
No upozorila je i kako treba biti ozbiljan s obzirom na činjenicu da su Ukrajina i Rusija zajedno izvoznici više od četvrtine svjetske pšenice, gotovo 20 posto kukuruza i pola suncokretovog ulja.
Novinari su Vučković pitali i koliko toga proizvedemo sami, a koliko će nam trebati i što je garancija da ono što proizvedemo neće kupiti netko drugi.
Ministrica je kazala da je prošlogodišnja bilanca pšenice bila negdje oko 930 tisuća tona, a prema zadnjim podacima više od pola milijuna tona te pšenice je izvezeno, a oko 210 tisuća tona potrošeno.
– Do iduće sjetve nam treba oko 150 tisuća tona, manji dio toga je slobodan na tržištu. No osiguravaju se i robne rezerve, a trgovački tijekovi iako nisu onakvi kavi su bili, zbog poremećaja u opskrbi, ipak i dalje teku. – kazala je napominjući i kako je Hrvatska vrlo aktivna na međunarodnoj razini i predlaže niz mjera EK te vjeruje da će dio tih mjera biti usvojen.
