Hrvati koji će ići na put izvan Schengena, za koji im ne treba putovnica, uskoro bi mogli putovati bez papira. Pametna putovnica dostupna klikom na mobitelu razvija se upravo u Hrvatskoj. Kako će to funkcionirati?
Zamislite idete na dalji put, ali putovnica vam više ne treba jer za prelazak granice dovoljno je samo skenirati mobitel. Ne zvuči više toliko nevjerojatno – ovaj scenarij mogao bi se u Hrvatskoj dogoditi prije nego mislimo.
Hrvatska je jedna od četiri zemlje u kojoj se razvija pilot-projekt digitalne putovnice, javlja Zimo.dnevnik.hr.
Za sada je sve u začetku i to će trajati barem godinu dana, objašnjavaju u AKD-u koji razvija sustav. A kako će funkcionirati? Za početak putnik bi morao najaviti put.
Neće morati davati putovnicu na pregled na klasičan način nego će je jednostavno nasloniti na čitač. Već će u mobilnoj aplikaciji biti spremljen elektronički zapis koji će biti proslijeđen granici, kaže Blaž Sviličić, direktor Sektora proizvodnje AKD-a.
Navike Hrvata u prošloj godini govore da se više putovalo prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori nego prema Schengenu. U 68% slučajeva koristili su osobne iskaznice, a 32% putovnice. Raslo je i njihovo izdavanje – od kraja studenog do prosinca, što zbog nogometnog prvenstva, što zbog vraćanja u staro normalno, izdano ih je 18.159, a godinu dana prije 12.507. Digitalna putovnica, jednom kada zaživi, trebala bi se nalaziti u digitalnom novčaniku – u aplikaciji Certilia u kojoj se već može koristiti digitalna osobna.
Nova e-osobna u svom digitalnom obliku može koristiti kao zdravstvena iskaznica, elektronički potpis ili možete online predati zahtjev za izdavanje putovnice. Ali prije svega toga morate je prvo aktivirati.
Do kraja listopada prošle godine aktivirano ih je oko 30 tisuća, i ta brojka raste. Jer sada oko aktivacije u policijskim upravama pomažu studenti.
Nakon njene aktivacije može se koristiti 99 usluga. Od zahtjeva za putovnicom, do preuzimanja rodnog lista ili liječničkih nalaza. Dnevno te usluge u prosjeku koristi oko 38 tisuća ljudi.
Do danas su e-Građani korišteni 119 milijuna puta – što znači da smo otprilike toliko puta manje otišli na šalter.
