Svako malo u medijima osvane vijest o nekom nepromišljenom hodaču koji zaluta u vrletima najpoznatijeg pelješkog brda na čijem vrhu stoluje Sv. Ilija, a u starih Slavena bio je tu i Perun.

Onima koji vole planinarenje, a zateknu se u Orebiću ili na nekom od obližnjih otoka, zasigurno zaigra srce pri pogledu na 961 metar visok vrh s kojega se zbog njegove isturenosti u prostoru pruža nezaboravan pogleda u svim smjerovima – kažu da je to jedan od najljepšrih vidikovaca u hrvatskim planinama. Na sjeveru moćno Biokovo, na jugu Mljet, Lastovo i najljepši pogled na Korčulu, na istoku Dolina Neretve i sve što stoji u njezinu zaleđu, na zapadu Vis i Biševo, pa Hvar i Brač u smjeru kazaljke na satu.

Dolazak na ovaj vrh uopće nije kompliciran i ponekad se čovjek upita kako je moguće zalutati i dovesti se u opasnost, posebno pored toliko dostupnih GPS tragova. Odgovor je ipak jednostavan: podcjenjivanje planine, precjenjivanje vlastitih sposobnosti i nepromišljeno vrludanje bespućem!

Jedan od najčešćih uspona dobro označenom i ugaženom stazom vodi od Bilopolja (franjevački samostan!) iznad Orebića. Dužina staze je oko 6 km u jednom smijeru za što je potrebno između 2 i pol do 3 sata hoda, ovisno o tempu. Pri tome se svlada visinska razlika oko 800 metara.

U prvom dijelu staze dominira pogled na Korčulu i morsku pučinu, a u drugom dijelu prolazak kroz predivnu šumu crnoga, mediteranskoga bora u kojoj se spaja staza što ide od Gornjih Nakovana. Malo prije izbijanja na završni greben i na rubu spomenute šume nalazi se stara lovačka kuća kod koje se spaja treća staza prema vrhu, ona iz Ruskovića. Kuću je dao sagraditi nadvojvoda Karlo von Habsburg zbog lova na čaglje.

Sami vrh je obilježen križem, a tu je i žig HPS-a. U 16. ili 17. stoljeću tu je bila i kapelica sv. Ilije koja je uništena mnogim udarima groma još u 19. stoljeću i više nije obnovljana. Za ovaj vrh postoji puno upozorenja da je pun zmija pa se zove i Zmijino brdo. Mi nismo vidjeli niti jednu, ali zato jesmo nekoliko konja. Svejedno, preporuka je da se u ovaj uspon kreće propisno obuven i odjeven, što zbog zmija, što zbog kamenjara.