Večerašnjim otvorenjem izložbe predmeta, dokumenata, fotogarfija u Galeriji GKS-a o prešućivanom dubrovačkom biskupu-mučeniku počeli su Dani biskupa dr. Josipa Marije Carevića (1883.-1945.) u Metkoviću.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Izložba je nazvana Damnatio memoriae (Zabranjeno sjećanje- zatiranje) a priredili su je don Josip Krpić, Mijo Igor Ostojić i Mario Talajić koji je večeras iscrpno predstavio znamenitog dubrovačkog biskupa, rođenog Metkovca i upornog promicatelja slobode vjeroispovijesti, dostojanstva svakog čovjeka i nacionalne svijesti zbog čega se zamjerio vlastima.

Na početku je Zorana Vekić pozdravila sv priosutne ispred Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću koji je suorganizator izložbe uz Grad Metković, Ustanovu za kulturu i sport Metković i udrugu Hrvatski domobran – Ogranak Metković.

Kao poseban gost, prisutnima se obratio zadarski nadbiskup u miru, a prije toga i dubrovački biskup Želimir Puljić koji je izrazio zahvalnost svima koji su sudjelovali u oprganiziranju ove izložbe posvećene časnom članu hrvatskog episkopata koji stoji uz bok posijeratnim hrvatskim biskupima (bl. Stepinac, Čule, Franić) čiji je život obilježilo trpljenje za vjeru.

Na kraju je potpisana darovnica prema kojoj sva izložena građa se daruje Državnom arhivu u Dubrovniku i bit će pohranjena u Arhivskom sabirnom centru Metković-Opuzen-Ploče.

Biskupova pranećakinja Vivian Grisogno darovala je Župi sv. Ilije – proroka Metković veliki portret biskupa Carevića.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Dalibor Milan. Katalog izložbe koji je napravio Nikša Martinac možete pogledati OVDJE.

U nedjelju, 23. ožujka 2025. u 16.45 u Ulici S. Radića 16 (bivša zgrada ŠUP-a) Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući biskupa dr. Carevića, a u 18 sati u Župnoj crkvi sv. Ilije proroka održat će se svečana spomen-misa o 80. godišnjici mučeničke smrti biskupa dr. Carevića, koju će predslaviti mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski u miru.

Josip Marija Carević rođen je u Metkoviću 16. veljače 1883. godine u obitelji s više djece. Rano je ostao bez oca, pa se očekivalo da će izabrati zvanje kojim će moći preuzeti ulogu hranitelja obitelji. Kada je pokazao želju za svećeništvom, majka je to prihvatila. Školovao se u klasičnoj gimnaziji u Splitu, potom je studirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju. Za svećenika je zaređen 28. listopada 1908. godine.

Pastoralno djelovanje započeo je u Splitu, gdje je bio kateheta, profesor i duhovnik, a od 1924. godine kanonik Stolnog kaptola. Snažno je iskazivao socijalnu svijest, te su ga prozvali „ocem siromaha“.

Dubrovačkim biskupom imenovan je 13. travnja 1929. godine. Za biskupa je posvećen 4. kolovoza u Zagrebu, a u posjed biskupije ušao je na Malu Gospe iste godine. Za vrijeme svoje biskupske službe biskup Carević stalno je nastojao biti što bliže onima najmanjima na čija je pleća je padao najveći teret ekonomske krize u tom nestabilnom vremenu. Pomagao je zalažući se za zbrinjavanje najsiromašnijih i za dobru duhovnu klimu. Uz ostalo je organizirao podizanje križa na Srđu.

Zatražio je razrješenje od službe te je umirovljen 1940. godine. Nastanio se u Zagrebu i stavio na raspolaganje zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu. Obavljao je razne službe na udaljenim župama, a u drugoj polovici rata boravio je u Vižovlju u Hrvatskom zagorju, duhovno pomažući puk na tromeđi župa Veliko Trgovišće, Klanjec i Luka. Najvjerojatnije je na Veliki petak 1945. godine okrutno mučen i umoren. Do danas se ne zna gdje su pokopani njegovi posmrtni ostaci.