U Dolini Neretve ovog su se tjedna okupili znanstvenici iz zemalja Jadransko – jonske regije kako bi po prvi put u Hrvatskoj proučavali otpad u rijekama. Naime, većina otpada u more dolazi upravo rijekama, a znati više o otpadu znači i znati kako spriječiti daljnja onečišćenja.

Neretva, jedna od najhladnijih rijeka u Europi, nije imuna na izazove modernog doba, ponajprije onečišćenje plastikom. Znanstvenici iz zemalja regije odabrali su upravo ovu kršku ljepoticu za proučavanje riječnog otpada, piše HRT.

– Želimo bolje razumjeti što uzrokuje onečišćenje; je li to lov, poljoprivreda ili neodgovorno odlaganje otpada te na osnovi toga osmisliti pilot-projekte na lokalnoj razini, izjavila je Thomais Vlachogianni iz Mediteranskog informacijskog ureda za okoliš, kulturu i održivi razvoj (MIO-ECSDE).

– Imamo mnogo problema s makro i mikroplastikom u Albaniji, jer zakonodavstvo i razdvajanje otpada ne djeluju kako treba. Želimo vidjeti kako to rade zemlje Europske unije, zato smo došli u Hrvatsku, rekla je Elda Marku sa Sveučilišta u Tirani iz Albanije.

Posebnim mrežicama provjerava se količina mikroplastike, a plutajućim GPS lokatorima mapira put krupnijeg otpada prema moru.

– Plutajući otpad kad se nalazi u rijeci ima tendenciju odlaska prema obali. I on se negdje zaglavljuje u šašu, ili nekakvim stablima, granama, naročito prilikom brzog toka. Mi ćemo tim trackerima, nadam se, ustanoviti mjesta na kojima se taj otpad više zadržava, objasnio je Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

– Prema količini otpada vidimo jesu li političke mjere učinkovite, a po njegovu sastavu može se vidjeti koji je glavni uzrok onečišćenja, na primjer ugostiteljstvo ili poljoprivreda, kazao je Roberto Crosti iz talijanskog Instituta za istraživanje i zaštitu okoliša.

Ključna je suradnja, ne samo među institucijama i gradovima, nego i među državama kroz koje rijeka prolazi. U Metkoviću se na problemu otpada aktivno radi.

– Znači, napravili smo sortirnicu prvi u Dalmaciji, napravljena je kompostana, podijeljeno je preko osam tisuća spremnika, stvarno smo jedan primjer malog grada koji odgovara na globalnu problematiku, tvrdi Lara Šiljeg, koordinatorica projekta TETHYS4ADRION u Metkoviću.

Procjenjuje se da polovina otpada u more dolazi upravo rijekama. Otkrivanje uzroka onečišćenja tek je prvi korak u njihovoj zaštiti. Tek će se podizanjem ekološke svijesti rijeke poput Neretve napokon osloboditi ovakvih prizora.

Autor: Ivana Brailo Drnas / HRT
Foto: snimka zaslona