Početkom prošle godine stanari, odnosno suvlasnici stanova i poslovnih prostora u stambenim zgradama dobili su brojne obaveze. Riječ je o aktivnostima koje su dotad labavo ili nikako bile obuhvaćene propisima.

Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada uređeni su odnosi među suvlasnicima, predstavnicima suvlasnika, ali i upraviteljima zgrada. Jasnije su pobrojana prava, obaveze i odgovornosti koje se tiču održavanja i upravljanja stambenom zgradom, od renovacija, preko redovitih servisa, ali i plaćanja pričuve.

Tako su stambene zgrade postale zajednice suvlasnika te moraju imati svoj OIB i bankovni račun na koji će sjesti uplaćena pričuva, naknade od primjerice iznajmljivanja prostora za jumbo plakate ili paketomate, ali i sredstva za projekte preuređenja i obnove, piše tportal.

Doduše, pričuva ostaje glavni prihod za uređenje zgrade. Spomenutim zakonom određeno je kako se utvrđuje njen iznos, tko njome ima pravo raspolagati i pod kojim uvjetima, u kojim se slučajevima može naplatiti, ali i podići svota te kako njome smiju raspolagati predstavnici suvlasnika i upravitelji zgrada.

Iako Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada nisu propisane kazne za neplaćanje pričuve, neplatiše će u najboljem slučaju morati platiti zatezne kamate. Oni koji se odluče pozvati na osobni bankrot riskiraju postupak na sudu u kojem bi mogli biti isključeni iz suvlasničke zajednice, pa čak i ostati bez nekretnine…

Situacije s neplatišama

Unatoč uvođenju reda u suživot stanara, brojne su situacije ostale u svojevrsnoj sivoj zoni. Tako nam se čitateljica iz Dubrovnika, koja zbog dobrosusjedskih odnosa želi ostati anonimna, požalila na svog susjeda koji godinama ne plaća pričuvu. Štoviše, često ne bi plaćao ni druge režije pa bi se ilegalno spajao na instalacije zajedničkih dijelova zgrade. No u slučaju pričuve je pretjerao.

‘Kad je predstavnik suvlasnika poslao zahtjev za plaćanjem pričuve pod prijetnjom ovrhe, u sandučić mu je došlo rješenje da je ovaj podnio zahtjev za osobnim bankrotom, iako ima novca jer se bavi unosnim turističkim poslom. Kad su susjedi pitali predstavnika kako će se rasplesti ta situacija, on je samo slegnuo ramenima i rekao da tu više ništa ne može’, rekla nam je čitateljica.

Iako ovakve situacije predstavljaju gordijski čvor, situacija možda nije nerješiva. Naime, prema spomenutom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, za nepravilnosti mogu odgovarati suvlasnici, predstavnik suvlasnika i upravitelj.

Više o ovome možete pročitati na tportalu.

Foto: Unsplash